Natura Croatica

Sanja Kovačić

Stručni članak

Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U ovom nastavku serije o zbirkama Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu donosim povijesni prikaz zbirki papratnjača (Monilophyta; Polypodiopsida ili Polypodiophyta) uzgajanih u Vrtu između 1895. i 2021. godine. Iako se stajališta stručnjaka o sistematici, klasifikaciji, nomenklaturi i taksonomiji papratnjača i danas uvelike razlikuju, u ovu su skupinu biljaka već uobičajeno uvrštene i preslice te psiloti. Rezultati pokazuju da je tijekom 126 godina u Botaničkom vrtu uzgajano najmanje 376 divljih i uzgojnih svojta paprati iz 29 porodica. Nažalost, prekid redovitog rada („COVID-19-lockdown“), snažni potresi te vremenski ekstremi koji su pogodili Zagreb 2020., nastavljajući se u 2021., imali su za posljedicu i osiromašenje naših zbirki. Danas uzgajamo 86 svojti iz 20 porodica papratnjača.

Ključne riječi

Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, povijesne zbirke biljaka, papratnjače, paprati, preslice, psiloti

George Kakiopoulos, Savvas Zafeiriou, Jakovos Demetriou

Kratko priopćenje

George Kakiopoulos Ilidos 60-62 street, 11527 Athens (Ampelokipi), Greece
Savvas Zafeiriou Department of Biotechnology, Agricultural University of Athens, 11855 Athens, Greece
Jakovos Demetriou Joint Services Health Unit Cyprus, BFC RAF Akrotiri BFPO 57, Akrotiri, Cyprus

Sažetak

Tribus Derelomini Lacordaire, 1865 obuhvaća 13 palearktičkih vrsta, uključujući Derelomus piriformis (Hoffmann, 1938), vrstu unesenu u južnu Europu putem hortikulture, zajedno s njenom biljkom domaćinom, palmom Phoenix canariensis H. Wildpret. Većina nalaza je iz zapadnoeuropskih zemalja te Izraela na istočnoj obali Sredozemlja. U ovom radu prvi puta donosimo nalaz strane vrste D. piriformis za Grčku, što je jedini predstavnik roda Derelomus u zemlji. Tri primjerka su prikupljena u kopnenom dijelu Grčke, Cikladima i sjeveroistočnom Egeju, proširujući tako naša saznanja o raprostranjenosti vrste i povećavajući broj stranih vrsta Curculionoidea u Grčkoj na 11. Iako se čini da ova vrsta ima manji socioekonomski učinak, potrebvna su daljnja istraživanja radi eventualnih potencijalnih negativnih okolišnih učinaka na domaću palmu Phoenix theophrasti Greuter.

Ključne riječi

strane vrste, biološka invazija, Derelomini, Derelomus piriformis, Grčka, Phoenix

Filippo Ceccolini

Kratko priopćenje

Rudi Verovnik, Jan Verovnik

Izvorni znanstveni članak

Rudi Verovnik University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia
Jan Verovnik Prisojna pot 21, 1241 Kamnik, Slovenia

Sažetak

U radu se daju informacije o neočekivanom otkriću Proterebia phegea u Albaniji, koja predstavlja četvrto odvojeno područje rasprostranjenosti ove vrste na Balkanskom poluotoku. Utvrđeno je da je leptir brojan na južnim padinama kod prijevoja Qafa e Buallit u okrugu Dibër. Najupečatljivija karakteristika staništa je pjeskovito-smeđa ofiolitna stjenovita podloga, u usporedbi s vapnenačkim područjima u drugim dijelovima njegove rasprostranjenosti. Struktura staništa i vegetacija je slična zaraslijim nalazištima u dalmatinskom dijelu njegove rasprostranjenosti. S obzirom na raširenu prisutnost ofiolitnih stijena u istočnoj Albaniji, vrsta bi mogla biti znatno raširenija u zemlji, međutim, potrebna su daljnja istraživanja. Dvije dodatne rijetke vrste u Albaniji Erynnis marloyi i Anthocharis gruneri također su zabilježene na tom području.

Ključne riječi

Papilionoidea, Nymphalidae, distribucija, faunistika, čeklista

Edi Gljušćić

Izvorni znanstveni članak

Siniša Ozimec, Dragan Prlić

Izvorni znanstveni članak

Siniša Ozimec Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Dragan Prlić Donji Meljani 92c, 33520 Slatina, Croatia

Sažetak

Rad donosi 85 svojti (79 vrsta, jednu podvrstu i 5 varijeteta) lišajeva zabilježenih u Parku prirode Papuk tijekom istraživanja provedenog u razdoblju 2013.-2021. godine. Proširene su spoznaje o raznolikosti lišajeva Parka prirode Papuk za 28 novozabilježenih svojti, te ukupna raznolikost obuhvaća 168 svojti. Izuzetno bogato stanište lišajeva otkriveno je u staroj bukovoj šumi na Svinjarevcu, u kojoj obitavaju 43 vrste, od kojih većina pripada ugroženoj epifitskoj zajednici Lobarion pulmonariae. Ovo stanište prepoznato je kao svojevrsni refugij lišajeva suboceanske raprostranjenosti u kontinentalnom području Hrvatske.

Ključne riječi

bioraznolikost, lihenizirane gljive, Lobarion, šuma, ekosustav

Marija Bučar, Sven D. Jelaska

Izvorni znanstveni članak

Marija Bučar Divison of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Sven D. Jelaska Division of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Hrastovička gora najsjeverniji je dio brežuljkastog područja Zrinske gore u Banovini (Sisačko-moslavačka županija). Dosad nije napravljen sustavni popis flore Hrastovičke gore. Tijekom 2020. godine provedena su terenska istraživanja kojima je zabilježeno ukupno 433 biljnih svojti unutar 90 porodica. Porodice najbrojnije svojtama su Fabaceae (36), Asteraceae (35), Lamiaceae (31) i Poaceae (31). Provedena je analiza flornih elemenata, životnih oblika i podrijetla. Najbrojniji florni element je euroazijski (40,1%) kojeg slijede europski (14.8%) i mediteranski (11.6%). Čak četiri petine svojti je autohtonog podrijetla. Najzastupljeniji prema životnim oblicima su hemikriptofiti (44.2%) i geofiti (20.4%). Zabilježen je velik broj invazivnih vrsta (19) kao i velik broj ugroženih (17) i strogo zaštićenih vrsta (14). Jedini zabilježen endem je Helleborus atrorubens Waldst. et Kit. Šume i termofilni travnjaci pokazali su se kao bitna staništa za ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste, stoga je neophodno zadržati upravljanje koje će osigurati njihovo povoljno stanje, uz održavanje stabilnih okolišnih uvjeta.

Ključne riječi

floristička analiza, bioraznolikost, središnja Hrvatska

Donard Geci, Halil Ibrahimi, Astrit Bilalli, Milaim Musliu, Linda Grapci-Kotori, Agim Gashi

Izvorni znanstveni članak

Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Milaim Musliu University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Linda Grapci-Kotori Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Agim Gashi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa street p.n., 10000 Prishtina, Republic of Kosovo

Sažetak

Istraživali smo 11 samostojnih bunkera u općini Dibër i jedan vojni tunel blizu Tirane (Albanija). Pronašli smo 101 primjerak paukova iz 15 porodica, od kojih su 2 vrste zabilježene po prvi puta za Albaniju: Leviellus thorelli (Ausserer, 1871) (Araneidae) i Meta bourneti Simon, 1922 (Tetragnathidae). Ovaj rad donosi nove informacije o raznolikosti, rasprostranjenosti i prirodoslovnim osobinama faune paukova u bunkerima u Albaniji.

Ključne riječi

pauci, bunkeri, Albanija

Abdelkhaleq Fouzi Taybi, Peter Glöer, Youness Mabrouki

Izvorni znanstveni članak

Abdelkhaleq Fouzi Taybi Université Mohammed Premier, Faculté Pluridisciplinaire de Nador, Équipe de Recherche en Biologie et Biotechnologie Appliquées. Morocco
Peter Glöer Schulstr. 3, D-25491 Hetlingen, Germany
Youness Mabrouki Université Sidi Mohamed Ben Abdellah, Faculté des Sciences de Dhar El Mehraz, L aboratoire de Biotechnologie, Conservation et Valorisation des Ressources Naturelles, Fes, Morocco

Sažetak

Iako je rod Mercuria u Maroku prilično dobro istražen, još uvijek se u zemlji otrkivaju nove vrste. Cilj rada je opisati dvije nove vrste roda Mercuria, nedavno pronađene u sjeveroistočnom Maroku.

Ključne riječi

Mercuria, Gastropoda, Maroko, nova vrsta

Katarina Koller Šarić, Daria Kranželić, Bruno Schmidt, Toni Koren

Izvorni znanstveni članak

Katarina Koller Šarić Association Hyla, I. Lipovac 7, 10000 Zagreb, Croatia
Daria Kranželić Association Hyla, I. Lipovac 7, 10000 Zagreb, Croatia
Bruno Schmidt Association Hyla, Lipovac 7, Zagreb, Croatia
Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Istraživali smo faunu danjih leptira Značajnog krajobraza Baraćeve špilje smještenog u južnom dijelu Kordunske regije. Istraživanja su provedena tijekom 2020. i 2021. godine te je zabilježeno ukupno 79 vrsta leptira. Broj vrsta zabilježenih na ovom području veći je od dosada zabilježenih vrsta na sjevernom Kordunu (74) i NP Plitvička jezera (71), no vjerojatni razlog za to je nedostatak sustavnih istraživanja ta dva područja. Usporedba staništa i biogeografske pripadnosti ova tri područja pokazala je sličan broj vrsta po staništu i biogeografskoj pripadnosti. Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je nekoliko zanimljivih ili rijetkih vrsta poput Lycaena hippothoe, L. dispar, Phengaris arion, Melitaea aurelia, M. britomartis, Euphydryas aurinia, Apatura ilia, A. iris i Boloria selene čiji su nalazi dodatno raspravljeni. Rezultati ovog istraživanja uvelike doprinose poznavanju faune leptira Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, te se mogu koristiti kao temelj za buduće očuvanje vrsta leptira Korduna i Like.

Ključne riječi

rasprostranjenost, biogeografija, pripadnost staništu, očuvanje, održavanje staništa

Halil Ibrahimi, Aleksandra Gligorović, Bogić Gligorović, Dejan Kulijer, Astrit Bilalli, Milaim Musliu, Donard Geci, Hakan Bozdoğan

Izvorni znanstveni članak

Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Aleksandra Gligorović Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Montenegro, Cetinjski put b.b., 81000 Podgorica, Montenegro
Bogić Gligorović Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Montenegro, Cetinjski put b.b., 81000 Podgorica, Montenegro
Dejan Kulijer National Museum of Bosnia and Herzegovina, Zmaja od Bosne 3, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Milaim Musliu University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Hakan Bozdoğan Department of Plant and Animal Production, University of Kirsehir Ahi Evran, Vocational School of Technical Sciences, 40100, Kirsehir, Turkey

Sažetak

U radu donosimo prve nalaze harlekinske božje ovčice Harmonia axyridis (Pallas, 1773) iz Republike Kosovo, kao i nove nalaze iz Albanije, Grčke, Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije. Dosad je vrsta zabilježena na 25 lokaliteta na Kosovu (prvi nalaz 2013.) i na 13 lokaliteta u Crnoj Gori. H. axyridis nađena je na različitim staništima i nadmorskim visinama, od razine mora do 1700 m n.m., često zajedno s drugih sedam vrsta božjih ovčica. Naši rezultati jasno pokazuju da je harlekinska božja ovčica naselila cijelu jugoistočnu Europu. Buduća istraživanja trebala bi se fokusirati na njen potencijalni utjecaj na domaću faunu božjih ovčica.

Ključne riječi

Balkanski poluotok, rasprostranjenost, invazija, božja ovčica

Ana Štih Koren, Toni Koren

Izvorni znanstveni članak

Ana Štih Koren Association Hyla, Lipovac I n. 7, Zagreb, Croatia
Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Tijekom 2016. godine provedena je prva sustavna inventarizacija vretenaca Nacionalnog parka Brijuni. Ukupno je pronađeno 13 vrsta na dva lokaliteta na otoku Veliki Brijun, od čega je 11 vrsta po prvi puta zabilježeno za to područje. Prema literaturi još je jedna dodatna vrsta zabilježena u Nacionalnom parku, tako da Park broji ukupno 14 vrsta vretenaca. Najčešća vrsta je Sympetrum meridionale (Selys, 1841), a najrjeđa Anax parthenope (Selys, 1839). Zoogeografska analiza pokazala je dominaciju holomediteranskog zoogeografskog elementa. Četiri vrste vretenaca nalaze se u Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske, što upućuje na konzervacijsku vrijednost istraživanih staništa. Oba istraživana lokaliteta, Brijunska bara i Saline iznimno su važna staništa vretenaca brijunskog otočja te je potrebno spriječiti njihovu daljnju sukcesiju i izvesti revitalizaciju i obnovu staništa, kako bi se sačuvala bioraznolikost vretenaca te ostale flore i faune.

Ključne riječi

raznolikost vrsta, Veliki Brijun, Brijunska bara, Saline, Chalcolestes parvidens

Zvjezdana Stančić

Izvorni znanstveni članak

Zvjezdana Stančić Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Hallerova aleja 7, HR-42000 Varaždin, Croatia

Sažetak

U flori Bedekovčine zabilježene su 43 vrste neofita što čini 8.5 % od ukupno 507 samoniklih biljnih vrsta. Među neofitima utvrđeno je 11 invazivnih vrsta što čini 2 % ukupne flore, a najčešće su: Solidago gigantea Aiton, Erigeron annuus (L.) Desf., Echinocystis lobata (Michx.) Torr. & A. Gray, Robinia pseudoacacia L. i Ambrosia artemisiifolia L. Većina neofita raste na antropogenim staništima, a manji dio u sastavu poluprirodne i prirodne vegetacije. Vrste koje rastu na najvećem broju staništa su Solidago gigantea i Erigeron annuus. Obje vrste se kao dominantne pojavljuju na napuštenim poljoprivrednim površinama, Erigeron annuus u početnim, a Solidago gigantea u kasnijim fazama sukcesije. Neofitska flora analizirana je s obzirom na različita svojstva. Kao rezultat dobiveno je da među neofitima dominiraju vrste koje potječu iz Sjeverne Amerike (63%), slučajno unesene (86%), koje pripadaju terofitima (49%), jednogodišnjim zeljastim biljkama (47%), imaju karakteristike kompetitora (42%), koje se razmnožavaju samo pomoću sjemena (58%) te koje imaju svojstvo autohorije (53%).

Ključne riječi

CSR strategije, forme rasta, invazivne vrste, rasprostranjivanje sjemena, razmnožavanje, staništa, životni oblici

Natura Croatica, Vol. 31 No.1

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Muzej

Posjet muzeju

Informacije

Pretplatite se na novosti