Natura Croatica

Sanja Kovačić

Stručni članak

Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U ovom članku sastavljeni su popisi svih članova porodice perunikovki (Iridaceae) uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1895. i 2021. godine, s dodatkom novih svojta perunika (rod Iris), koje nisu bile uključene u prošli nastavak ove serije. Uređena je nomenklatura i sinonimika vrsta te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju da je tijekom 126 godina kroz zbirke Botaničkog vrta prošlo najmanje 448 divljih i uzgojnih svojta irisovki iz 30 rodova. Danas imamo 371 svojtu unutar 21 roda ove porodice, od čega 291 pripada rodu perunika (Iris). Gladiola (rod Gladiolus) imamo 35 svojti od nekadašnjih 50, šafrana (rod Crocus) sedam od nekadašnjih 27, dok je preostalih 18 rodova predstavljeno s 38 svojti.

Ključne riječi

Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, povijesne zbirke biljaka, Gladiolus, Crocus, porodica Iridaceae

Sara Essert, Vedran Šegota, Ivana God, Nora Mas, Daniel Špoljarić, Maja Popović

Stručni članak

Sara Essert Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, Botanički zavod, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
Ivana God Ivan Kukuljević Sakcinski Elementary School, Akademika Ladislava Šabana 17, HR-42240 Ivanec, Croatia
Nora Mas Department of Animal Nutrition and Dietetics, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Heinzelova 55, HR-10000 Zagreb, Croatia
Daniel Špoljarić Department of Veterinary Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Heinzelova 55, HR-10000 Zagreb, Croatia
Maja Popović Department of Veterinary Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Heinzelova 55, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Karpološka zbirka profesora Ive Horvata, velikog hrvatskog botaničara 20. stoljeća, sačuvana je od zaborava nakon neočekivanog pronalaska na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu tijekom 2019. godine. Ukupno 515 dijaspora (plodova i sjemenki) koje pripadaju 486 svojti vaskularne flore je sistematizirano i digitalizirano, a nomenklatura je ažurirana. Sveobuhvatna usporedba Horvatove karpološke i herbarijske zbirke (ZAHO) rezultirala je velikom količinom preklapanja. Formiran je veliki fotokatalog koji će biti javno dostupan u bazi podataka Flora Croatica.

Ključne riječi

dijaspore, plodovi, herbarij, fotokatalog, sjemenke, vaskularna flora

Draško Holcer, Jure Miočić-Stošić, Tihana Vučur Blazinić

Kratko priopćenje

Draško Holcer Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Jure Miočić-Stošić Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Tihana Vučur Blazinić Blue World Institute of Marine Research and Conservation, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj, Croatia

Sažetak

Četiri rijetka opažanja crnih dupina zabilježena su u proljeće 2021. u Kvarnerskom zaljevu, u sjevernom Jadranskom moru. Opaženo je najmanje pet jedinki, uključujući i jednog mladunca, a načinjene su i dvije fotografije koje potvrđuju identifikaciju vrste. Ovo su prva opažanja crnih dupina u Jadranskom moru od sredine dvadesetog stoljeća. Osim toga, otkriveno je još jedno opažanje koje se dogodilo krajem 2000-tih na istoj lokaciji, a koje je potrebno dodati povijesnim podacima o opažanjima vrste na ovom području. Informacije su prikupljene oportunistički i naglašavaju važnost građanske znanosti u prikupljanju podataka o rijetkim morskim vrstama, a poslužit će boljem razumijevanju rasprostranjenosti ove vrste u Sredozemnom moru.

Ključne riječi

Sredozemno more, Cetacea, rasprostranjenost, građanska znanost

Thomas Stalling, Anton Gjeldum, Tino Milat, Marko Pavlović

Kratko priopćenje

Thomas Stalling Möndenweg 26, 79594 Inzlingen, Germany
Anton Gjeldum City of Split, Obala kneza Branimira 17, HR-21000 Split, Croatia
Tino Milat Natural History Museum, Kolombatovićevo šetalište 2, HR-21000 Split, Croatia
Marko Pavlović Elementary School Vidovec, Školska ulica 4, 42005 Vidovec, Croatia

Sažetak

Ovaj rad izvještava o nalazu mravoljupca, Myrmecophilus fuscus Stalling, 2013. u Hrvatskoj. Nalaz ove vrste iz Solina prvi je nalaz M. fuscus iz Hrvatske. Odrasle jedinke i nimfe ove vrste pronađene su u gnijezdima mrava Crematogaster scutellaris (Olivier, 1791) u mrtvom drvetu u borovoj šumi. U radu se raspravlja o identifikaciji M. fuscus te su priložene fotografije ove vrste.

Ključne riječi

Dalmacija, rasprostranjenost, Europa, faunistika, mravoljupci

Martina Červená, David Selnekovič, Jana Christophoryová

Kratko priopćenje

Martina Červená Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University in Bratislava, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK-84215 Bratislava, Slovakia
David Selnekovič Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University in Bratislava, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK-84215 Bratislava, Slovakia
Jana Christophoryová Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University in Bratislava, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK-84215 Bratislava, Slovakia

Sažetak

Tri vrste lažištipavaca iz porodica Cheliferidae i Chernetidae, Hysterochelifer tuberculatus (Lucas, 1849), Allochernes bulgaricus Hadži, 1939 i Chernes hahnii (C. L. Koch, 1839), nove su za faunu lažištipavaca Sjeverne Makedonije. Sjeverna Makedonija je druga poznata europska zemlja u kojoj obitava A. bulgaricus.

Ključne riječi

Balkan, Cheliferidae, Chernetidae, rasprostranjenost, faunistika, novi nalazi

Toni Koren

Izvorni znanstveni članak

Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Šest vrsta moljaca trava (Crambidae) zabilježeno je prvi put u Hrvatskoj. Chilo luteellus, Chilo pulverosellus i Thopeutis galleriellus zabilježeni su u delti rijeke Neretve, pokazujući važnost i veliku biološku raznolikost ovog Ramsarskog područja i jedne od najvećih mediteranskih močvara. Euchromius rayatellus zabilježen je u blizini Žmanskih jezera, močvarnog područja na Dugom otoku. Dvije planinske vrste također su prvi put zabilježene za Hrvatsku, Catoptria combinella s područja Nacionalnog parka Risnjak te Udea cyanalis iz četiri planinska područja diljem zemlje. Nalaz svake od spomenutih vrsta proširuje njihov poznati areal na Balkanskom poluotoku. Otkriće ovih vrsta ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjima Microlepidoptera u zemlji. S ovim nalazima, fauna porodice Crambidae u Hrvatskoj sada sadrži 218 vrsta. Taj je broj, međutim, vjerojatno daleko od konačnog, a očekuje se da će se novim istraživanjima bilježiti i dodatne vrste za faunu Hrvatske.

Ključne riječi

Microlepidoptera, raznolikost, Delta Neretve, planinska fauna

Nataša Bušić, Matej Modrušan, Helena Vilc, Enrih Merdić

Izvorni znanstveni članak

Nataša Bušić Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Matej Modrušan Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Helena Vilc Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Enrih Merdić Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia

Sažetak

Istraživanje komaraca u Lici, geografski, geološki i klimatski vrlo specifičnoj regiji, provedeno je kako bi se stekao uvid u faunu i brojnost komaraca, kao i da bi se utvrdila moguća prisutnost invazivnih vrsta. Uzorkovanje se odvijalo od srpnja do rujna 2020. godine. Ličinke komaraca uzorkovane su u srednjim i malim leglima mrežicom promjera 25 cm i plastičnim posudicama. Uzorkovanje odraslih komaraca u urbanim i ruralnim područjima obavljeno je koristeći CDC klopke uz suhi led kao atraktant, BG Sentinel klopke uz BG Lure i suhi led kao atraktant i metodom čovjek-aspirator. Istraživanje je provedeno na 69 postaja. Uzorkovano je 5126 jedinki (100 odraslih i 5026 ličinki) i utvrđena prisutnost 16 vrsta komaraca. CDC klopke bile su gotovo pet puta kvantitativno učinkovitije od BG Sentinel klopki. Najrasprostranjenija i najbrojnija vrsta komaraca uzorkovana u Lici bila je Culex pipiens kompleks (78,36% svih ličinki) i Ae. geniculatus (30,26% svih odraslih). Zabilježene su obje invazivne vrste komaraca prisutne u Hrvatskoj, Aedes albopictus i Ae. japonicus, s tim da je Ae. albopictus prvi put zabilježen u Lici. Ae. japonicus je široko rasprostranjen, zabilježen na 23 postaje. Prema molekularnoj analizi, unutar kompleksa An. maculipennis potvrđena je prisutnost samo An. maculipennis s. s. Unutar kompleksa Cx. pipiens, potvrđena su oba biotipa, Cx. pipiens pipiens i Cx. pipiens molestus te jedna hibridna jedinka. Analiza pojave komaraca s obzirom na nadmorsku visinu pokazuje da je većina uzoraka i vrsta prikupljena na nadmorskoj visini od 601 do 700 m, iako Shannonov indeks ravnomjernosti i Hillov indeks pokazuju najveću vrijednost na nadmorskoj visini 901 do 1140 m. Ovim sustavnim istraživanjem faune komaraca u Lici utvrđena je značajna raznolikost vrsta, uključujući i invazivne vrste.

Ključne riječi

komarci, fauna, invazivne vrste, rasprostranjenost na nadmorskim visinama, Lika

Lidija Kladarić, Renata Ćuk, Ivor Dukić, Aleksandar Popijač, Andrea Marinović Ruždjak

Izvorni znanstveni članak

Lidija Kladarić Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica Grada Vukovara 220, HR-10000 Zagreb, Croatia
Renata Ćuk Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, Croatia
Ivor Dukić student, Faculty of Science in Split, Ruđera Boškovića 33, HR-21000 Split, Croatia
Aleksandar Popijač Kopački rit Nature Park Public Institution, Mali Sakadaš 1, 31327 Kopačevo, Bilje, Croatia
Andrea Marinović Ruždjak Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica Grada Vukovara 220, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Cilj ovog rada bio je izvršiti usporednu analizu sastava bentoskih makrobeskralježnjaka u potocima i rijekama u Hrvatskoj u odnosu na različite fizikalno-kemijske čimbenike, posebno hranjive tvari. Uzorci su prikupljeni prema AQEM metodi. Na svim nalazištima zabilježeno je 20 viših taksonomskih kategorija od kojih su u ovo istraživanje uključeni: Turbellaria, Gastropoda, Bivalvia, Oligochaeta, Hirudinea, Crustacea, Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera, Heteroptera, Trichoptera, Coleoptera i Diptera. Temperatura vode je najviše utjecala na sastav makrozoobentosa. Što je temperatura vode viša, raznolikost svojti makrozoobentosa je niža. Obogaćivanje hranjivim tvarima, odnosno više koncentracije amonijaka, nitrata, nitrita, ukupnog dušika, ortofosfata i ukupnog fosfora, najviše je utjecalo na Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera i Diptera, smanjujući njihovu raznolikost.

Ključne riječi

hranjive tvari, temperatura vode, tekućice, vodeni beskralježnjaci, Hrvatska

Dario Hruševar, Josip Mesaroš, Dalibor Vladović, Anita Vucić, Igor Belamarić, Lidija Surać, Božena Mitić

Izvorni znanstveni članak

Dario Hruševar Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, Botanički zavod, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Josip Mesaroš Colić-trade d.o.o. – Agrocentar; Kakma b.b., HR-23423, Polača, Croatia
Dalibor Vladović Natural History Museum, Poljana kneza Trpimira 3, HR-21000, Split, Croatia
Anita Vucić Institute of Public Health Zadar, Kolovare 2, HR-23000, Zadar, Croatia
Igor Belamarić Parkovi i nasadi d.o.o., Kavanjinova 12, HR-21000 Split, Croatia
Lidija Surać Rasadnik Piket d.o.o.; Ulica 1, br. 30., HR-23222 Zemunik Donji, Croatia
Božena Mitić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6a, HR-10000, Zagreb, Croatia

Sažetak

U posljednjem desetljeću 20. i početkom 21. stoljeća u mnogim je europskim zemljama zabilježena nova biljka iz istočne Azije, Cardamine occulta, koja je procijenjena potencijalno invazivnom vrstom. Prije našeg istraživanja nije opažena u Hrvatskoj ili susjednim zemljama. Tijekom 2017. godine otkrivene su prve biljke C. occulta u rasadnicima biljaka u Zemuniku Donjem (u blizini grada Zadra) i u gradu Splitu. Od tada se oba nalazišta kontinuirano prate, a populacije na oba nalazišta i dalje su prisutne i svake su godine sve gušće. Ciljevi ovog rada bili su predstaviti kratku povijest istraživanja i obilježja novootkrivenih nalazišta te utvrditi neke značajke (taksonomske osobitosti, opis biljaka, rasprostranjenost, uzgojne i invazivne preferencije) vrste C. occulta, kako bismo olakšali njezinu identifikaciju. Zbog svog potencijalnog invazivnog karaktera i morfološke sličnosti s dvije vrste prisutne u Hrvatskoj, C. hirsuta i C. flexuosa, pripremljen je i ključ za determinaciju sve tri slične svojte te fotografije C. occulta. To će vjerojatno povećati mogućnost za rano otkrivanje ove vrste izvan uzgoja.

Ključne riječi

alohtona flora, Cardamine L., Europa, invazivne biljke, korov, porodica Brassicaceae

Dora Papković, Antun Alegro

Izvorni znanstveni članak

Dora Papković Petrova 12, HR-10000 Zagreb, Croatia
Antun Alegro University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Tijekom 2017. istraživana je vaskularna flora geomorfološkog spomenika prirode Crveno jezero u Dalmatinskoj zagori. Bilo je to prvo istraživanje flore Crvenog jezera, u kojem je zabilježeno 149 biljnih vrsta unutar 52 porodice, među kojima su najčešće bile Asteraceae, Fabaceae, Lamiaceae i Poaceae. Dominantnost mediteranskog, južnoeuropskog i euroazijskog flornog elementa ukazuje da je istraživano područje pod utjecajem oceanske i kontinentalne klime, što je u skladu s jedinstvenim položajem područja. Zabilježili smo raznolikost životnih oblika; svaki od pet glavnih oblika imao je udio od najmanje 10% u ukupnom broju vrsta. Većina vrsta na istraživanom području ima kompetitivnu ili stres-tolerantnu strategiju, kao i sposobnost vegetativnog razmnožavanja, što je u skladu s ovim prilično negostoljubivim staništem. Zakonom je zaštićeno 15 zabilježenih vrsta, uključujući 11 endema (koji predstavljaju 7,4% ukupne flore). Većina endema su ilirsko-jadranski i ilirsko-balkanski endemi. Rezultati ovog istraživanja uvelike pridonose poznavanju flore Imotskog područja te se mogu koristiti kao osnova za buduću zaštitu područja.

Ključne riječi

Imotski, dinarski krš, florni elementi, životni oblici, biodiverzitet, ilirsko-jadranski endemi, ilirsko-balkanski endemi, ponikva, točilo

Gergely Kiraly, Michael Hohla, Toni Nikolić

Izvorni znanstveni članak

Gergely Kiraly Környezeti Projekt Kft., H-9462 Völcsej, Fő u. 126., Hungary
Michael Hohla Therese-Riggle-Straße 16, A-4982 Obernberg am Inn, Austria
Toni Nikolić University of Zagreb, Department of Biology, Marulićev trg 9a/II, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu su prikazani i protumačeni nalazi pet vrsta vaskularne flore koje su nove za Hrvatsku. Rijetka vrsta Calamagrostis canescens nađena je u blizini Đurđevca u ostatcima močvarne vegetacije i autori preporučaju tretman ove svojte kao kritično ugrožene. Agrimonia procera je vjerojatno nativna vrsta središnje Hrvatske, lokalno možda moguće i kao ostatak nekadašnjeg uzgoja kao ljekovite biljke. Amaranthus emarginatus je egzotična pridošlica nađena na antropogeno utjecanim staništima duž obale sjevernog Jadrana. Za vrstu Carex vulpinoidea je utvrđena lokalna naturalizacija na livadama uz rijeku Kupu, a za vrstu Oenothera suaveolens na obalama rijeke Drave. Dodatno, dani su novi podaci o nalazima i ekologiji dviju neofitskih vrsta Cardamine occulta i Humulus scandens), o kojima postoje izvješća ograničena obima.

Ključne riječi

Agrimonia procera, Amaranthus emarginatus, Calamagrostis canescens, Carex vulpinoidea, Oenothera suaveolens, invazivne biljke, sekundarna staništa, ugrožene vrste

Monika Veljković

Izvorni znanstveni članak

Valentina Slavevska-Stamenković, Halil Ibrahimi, Jelena Hinić, Danijela Mitić-Kopanja, Astrit Bilalli, Milaim Musliu, Ioannis Karaouzas, Mladen Kučinić

Izvorni znanstveni članak

Valentina Slavevska-Stamenković Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, North Macedonia
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Jelena Hinić Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, North Macedonia
Danijela Mitić-Kopanja Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, North Macedonia
Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Milaim Musliu University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Ioannis Karaouzas Institute of Marine Biological Resources and Inland Waters, Hellenic Centre for Marine Research, 46.7 km Athens-Sounio Av., Anavyssos 19013, Greece
Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Tijekom 2018 i 2019 prikupljani su odrasli tulari na planinama Kožuf i Baba, smještenim na južnom dijelu Republike Sjeverne Makedonije. Zabilježeno je 36 vrsta, od kojih su 22, odnosno njih 8, po prvi puta za planine Kožuf, odnosno Baba. Limnephilus flavicornis (Fabricius, 1787) zabilježena je prvi puta za Sjevernu Makedoniju, na planini Kožuf. Nađeni su i novi lokaliteti za nekoliko rijetkih i endemičnih vrsta. Rezultati ovog istraživanja ističu planine Kožuf i Baba kao refugije za vrste tulara važnih za zaštitu.

Ključne riječi

rijetke vrste, endemi, raznolikost, rasprostranjenost, Republika Sjeverna Makedonija

Milenko Milović, Marija Pandža, Nenad Jasprica, Damira Tafra, Vesna Krpina

Izvorni znanstveni članak

Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia
Marija Pandža Murterski Škoji Primary School, HR-22243 Murter, Croatia
Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
Damira Tafra Ravnice 20, HR-21310 Omiš, Croatia
Vesna Krpina Branimira Gušića 3, HR-23000 Zadar, Croatia

Sažetak

Na temelju vlastitih istraživanja (2013.–2019.) i literaturnih podataka, u radu je po prvi put prikazan cjeloviti popis vaskularne flore planine Svilaje (1508 m n.v.). Utvrđeno je 1285 svojti, svrstanih u 502 roda i 109 porodica. Od toga su 552 svojte nove za Svilaju, a od 733 svojte prethodno zabilježene u literaturi za njih 128 nalazi nisu potvrđeni. Porodice s najvećim brojem svojti su Poaceae (8,79%) te Asteraceae i Fabaceae (obje po 8,72%), a svojtama najbogatiji rodovi su Trifolium (23), Carex (20) i Centaurea (17). Među životnim oblicima prevladavaju hemikriptofiti (43,35%) i terofiti (25,45%), a među geoelementima najveći je udio mediteranskih (23,27%), južnoeuropskih (20,83%) i euroazijskih biljaka (17,43%). Udio biljaka od posebnog značaja bio je sljedeći: 76 je endema (5,91%), najviše iz skupine Ilirsko-jadranskih, 34 ugroženih (CR, EN, VU; 2,65%) i 155 strogo zaštićenih (12,06%) svojti u Hrvatskoj. Među endemima, poglavito ističemo prisutnost vrste Scabiosa delminiana Abadžić, što je drugi nalaz u Hrvatskoj. Svilaja je iznimno bogata orhidejama (51 svojta, 3,97%) među kojima je i Epipactis placentina Bongiorni & Grünanger čije je nalazište na Svilaji jedino u Hrvatskoj. Ukupno su tu 34 invazivne svojte, a njihovo rasprostranjenje ograničeno je na antropogena staništa.

Ključne riječi

biološka raznolikost, dinarski krš, floristička istraživanja, Jadransko-dinarska karbonatna platforma, korologija, zaštita i očuvanje

Marina Vilenica, Ivančica Ternjej, Zlatko Mihaljević

Izvorni znanstveni članak

Marina Vilenica University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Trg Matice hrvatske 12, 44250 Petrinja, Croatia
Ivančica Ternjej University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, Zagreb, Croatia
Zlatko Mihaljević Department of Biology, Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U ovom radu predstavljamo nalaz nove vrste vodencvijeta, Baetis vardarensis Ikonomov, 1962 u fauni Hrvatske. Ličinke su sakupljene tijekom veljače i ožujka 2020. godine na dvije lokacije u rijeci Savi, u sklopu redovitog monitoringa tekućica u Republici Hrvatskoj. Ovim nalazom broj vrsta vodencvjetova u Hrvatskoj je dosegao brojku od 85 vrsta. Tijekom ovog istraživanja potvđena je i prisutnost vrste Kageronia fuscogrisea (Retzius, 1783) u fauni Hrvatske, koja je do sada bila navedena samo u starijoj literaturi. Ličinke ove vrste su sakupljene tijekom ožujka 2021. godine na rijeci Rečici. Ovi rezultati potvrđuju da broj do sada zabilježenih vrsta vodencvjetova u Hrvatskoj, kao i u brojnim regijama Balkanskog poluotoka, još uvijek nije konačan te se povećava sa svakim sustavno provedenim istraživanjem.

Ključne riječi

Ephemeroptera, Baetidae, Heptageniidae, novi nalazi, bogatstvo vrsta, Balkanski poluotok

Pier Mauro Giachino, Achille Casale, Branko Jalžić

Izvorni znanstveni članak

Pier Mauro Giachino World Biodiversity Association onlus. Private: Via della Trinita` 13, I-10010 San Martino Canavese (TO), Italia
Achille Casale University of Sassari (Zoologia). Private: corso Raffaello 12, 10126 Torino, Italia
Branko Jalžić Croatian Biospeleological Society (CBSS), Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu se opisuju dva nova ultraspecijalizirana troglomorfna leptodirina (Coleoptera, Leiodidae, Cholevinae) iz dviju hrvatskih špilja. Hygrodromus (novi rod) nikolinae je nova vrsta iz Mladenove jame kraj Orebića, vrlo enigmatična svojta ‘tetramernih’ leptodirina, jasno izraženih morfoloških karakteristika ticala, usnih dijelova, genitalija mužjaka, i osobitog spolnog dimorfizma apeksa pokrilja. Zbog određenih osobina mogla bi pak biti pripisana filetičkoj liniji Hadesia i Nauticiella, koja dosad uključuje samo ‘pentamerne’ vrste. Leptomeson vuicae iz Dragine lipe jame kraj Čelopeka u središnjoj Dalmaciji zbog svojih morfoloških osobina predstavlja jugoistočnu sestrinsku svojtu L. dombrowskii, od koje se razlikuje manjom veličinom, dužim dlačicama na pokrilju i različitim oblikom središnjeg režnja edeagusa s debljim vrhom.

Ključne riječi

novi rod Hygrodromus, nova vrsta nikolinae, nova vrsta Leptomeson vuicae, higropetrikolni kornjaši

Danijela Gumhalter

Izvorni znanstveni članak

Danijela Gumhalter Azuritweg 2, D-70619 Stuttgart, Germany

Sažetak

Kako bi se doprinijelo poznavanju faune Pyraloidea Parka prirode Biokovo, od 2016. do 2020. godine proveden je velik broj faunističkih istraživanja. Tijekom terenskog istraživanja 27. kolovoza 2020. godine ulovljen je jedan primjerak vrste Psorosa mediterranella (Amsel, 1954) iz porodice Pyralidae. Primjerak je skupljen na maloj livadi na planini Biokovo (985 m n.v.). U radu se navodi prvi nalaz ove vrste za faunu Pyraloidea Hrvatske. Iako se vrsta prethodno spominjala u literaturi za Hrvatsku, polazilo se od pretpostavke da se radi o pogrešnoj determinacije te P. mediterranella nije bila uvrštena u popis vrsta hrvatskih Pyraloidea. Vrsta P. mediterranella je zabilježena prvi puta u recentnim istraživanjima te je, zajedno s drugim dodacima popisu vrsta, 396. vrsta u hrvatskoj fauni Pyraloidea.

Ključne riječi

Psorosa mediterranella, Pyraloidea, Pyralidae, fauna, Biokovo, Hrvatska

Nina Vuković, Vedran Šegota, Anja Rimac, Nikola Koletić, Antun Alegro

Izvorni znanstveni članak

Nina Vuković ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
Anja Rimac University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Nikola Koletić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Antun Alegro University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Invazivne strane vrste Ludwigia peploides, Reynoutria sachalinensis i Nicotiana glauca, trenutno zabilježene u Hrvatskoj s malim brojem nalaza, nađene su tijekom terenskih istraživanja obavljanih većinom u sklopu nacionalnog monitoringa voda u razdoblju 2018.–2020. Ludwigia peploides je dosad bila zabilježena samo jednom, u rijeci Ilovi, postojeći podaci za R. sachalinensis ukazuju na samo tri potvrđena nalaza, u Čabru, Karlovcu i Donjoj Stubici, a postojeći podaci za N. glauca odnose se na nekoliko lokaliteta u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Novi nalazi su sljedeći: dva nalaza L. peploides za rijeku Česmu (Obedišće i Sišćani); tri nalaza R. sachalinensis za Gorski kotar (Gerovo i Čabar), a N. glauca je novozabilježena za dolinu rijeke Neretve (Krvavac) i otok Krk. Usprkos potencijalnoj invazivnosti, sve tri vrste su zasad tek lokalno naturalizirane i trenutno je njihovo širenje u Hrvatskoj vrlo sporo i ograničeno.

Ključne riječi

invazivne vrste, novi nalazi, rasprostranjenost

Zenel Krasniqi, Jani Marka

Izvorni znanstveni članak

Zenel Krasniqi Faculty of Education, ‘Hasan Prishtina’ University, Rr. “Agim Ramadani”, p.n. 10.000, Pristina, Kosovo
Jani Marka Department of Biology, Faculty of Natural Sciences, University of Tirana, Blvd. Zog I, Tirana, Albania

Sažetak

Flora mahovina Kosova slabo je istražena. Cilj ovog rada je povećati to znanje istraživanjem flore mahovina Nacionalnog parka Šar-planina. Terenska istraživanja odvijala su se tijekom 2014., 2015. i 2018. godine. Prikupljeno je oko 1900 specimens na raličitim lokacijama u Parku (npr. Brezovicë, Prevallë, Prroi i Duhlës, Ostrovicë, Restelicë, Mushtishtë, Pashallarë, Burimi i Lumbardhit itd.). Dosad je određena većina primjeraka, koji predstavljaju 159 svojti mahovina. Od toga su 73 svojte nove za NP Šar-palnina, za koji je sada poznato ukupno 255 svojti mahovina. Osim toga, 19 vrsta su novi nalazi za Kosovo, za koje je sada poznato 346 svojti mahovina. Novi nalazi su Amphidium lapponicum, Blindiadelphus recurvatus, Brachythecium geheebii, Dicranella schreberiana, Didymodon rigidulus, Grimmia dissimulata, G. muehlenbeckii, G. trichophylla, Kiaeria starkei, Paraleucobryum longifolium, Pohlia melanodon, Ptychostomum elegans, Racomitrium affine, R. lanuginosum, R. macounii subsp. alpinum, Rhynchostegium murale, Schistidium dupretii, Thamnobryum alopecurum i Weissia brachycarpa. Jedna je vrsta, Brachythecium geheebii, na Crvenoj listi na europskom nivou. Osim toga je nekoliko vrsta, Grimmia caespiticia, G. reflexidens, Meesia uliginosa, Schistidium papillosum itd., zaštićeno na razini Balkana. Sve to ukazuje na veliku biološku raznolikost NP Šar-planine, i potrebu za institucionalnom zaštitom.

Ključne riječi

biodiverzitet, zaštita, florističko istraživanje, mahovine, Balkan

Natura Croatica, Vol. 30 No.1

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi