2020
Natura Croatica, Vol. 29 No.2
Sažetak
F. judaica subsp. insignis rijetka je svojta u Europi. Do sada je zabilježena samo u Hrvatskoj, na nekoliko lokaliteta uz obalu istočnog Jadrana. F. judaica subsp. insignis se ovdje prvi put navodi za floru Bosne i Hercegovine, a rasprostranjenost taksona se proširuje na tri nova lokaliteta u Dalmaciji.
Ključne riječi
Dalmacija; rasprostranjenost; flora; Fumaria; Hercegovina; nova svojta
Sažetak
Ovdje predstavljamo nove nalaze dviju rijetkih vrsta hitri u Hrvatskoj, njihovu rasprostranjenost i opis staništa. Cylindera trisignata trisignata (Dejean, 1822) je zabilježena u Hrvatskoj, nakon 115 godina, na otoku Mljetu u zaljevu Blace. Jedinke su sakupljene na pješčanoj plaži, na udaljenosti od 5 do 6 m od mora. Cylindera arenaria viennensis (Schrank, 1781) pronađena je u Hrvatskoj, nakon 67 godina, u Podravini u Kloštru Podravskom. Sakupljena je na području koje se prije koristilo za vađenje pijeska i potom prepušteno prirodnoj sukcesiji. Obje vrste hitri zabilježene su na rijetkim prirodnim i poluprirodnim pješčanim stanišnim tipovima koji su ugroženi u Hrvatskoj. Opstanak ovih i drugih psamofilnih vrsta ovisi o odgovarajućem upravljanju i zaštiti tih staništa.
Ključne riječi
Cylindera trisignata trisignata; Cylindera arenaria viennensis; novi nalazi; pješčana staništa; obalne dine; pješčane dine; embrionske obalne sipine; kontinentalne panonske sipine
Sažetak
Vrsta Tachypeza yinyang Papp & Földváry, 2002 koja je opisana iz Mađarske po prvi put je zabilježena u Hrvatskoj. Dodatni podaci o njenom opisu te crteži habitusa i genitalija mužjaka su također priloženi.
Ključne riječi
Hybotidae; Tachypeza; novi podatak; Hrvatska
Sažetak
Australska vrsta lisne buhe Glycaspis brimblecombei Moore, 1964 zabilježena je po prvi puta u Hrvatskoj. Rad donosi kratak pregled o novom štetniku s lokalitetom prvog nalaza.
Ključne riječi
lisne buhe; Glycaspis brimblecombei; prvi nalaz; Hrvatska
Sažetak
U radu se raspravlja o problemu upravljanja prirodnim vrijednostima The paper deals with the problem of natural resource management in Hutovo Blato Nature Park Blato in Bosnia and Herzegovina. The official policy for the protection of Mediterranean wetlands has put to the forefront the problem of exploiting the abundant but limited natural resources such as water, agricultural land, fish stocks and wetland birds. A quarter of a century after the establishment of the Nature Park the problem of nature resource management is more troubled than ever before. This research aims to define the primary stakeholder groups in the area that question and challenge the official policy of nature protection and to analyse their points of view and attitudes. The stakeholder analysis relates to analysis of endangered animal species and vegetation and issues that are results of stakeholders’ activities.
Ključne riječi
Hutovo blato; močvare; upravljanje prirodnim vrijednostima; Park prirode, okoliš
Sažetak
Prvi nalaz kopnene zelene alge Trentepohlia aurea u Hrvatskoj potječe iz 1890. godine iz područja uz rijeku Krku, i do danas je to za Hrvatsku bio jedini nalaz ove globalno raširene vrste. Tijekom istraživanja vodene vegetacije vrsta je ponovno, nakon 130 godina, pronađena na području Plitvičkih jezera, u Gorskom kotaru, i blizu sela Vukova Gorica. Sve zabilježene populacije činile su okrugle, vunaste, narančasto-crvene nakupine na površini stijena i betonskih zidova, čineći djelomično zajednicu s mahovinama i lišajevima. U nekim slučajevima ovih miješanih zajednica, talusi alge Trentepohlia prerastali su mahovine, blokirajući im pristup nutrijentima, vodi i svjetlu. Dugački period bez nalaza alge T. aurea u Hrvatskoj većinom je posljedica prekida u istraživanjima nekih skupina algi.
Ključne riječi
rijeka Čabranka; Gorski kotar; rijeka Kupa; Plitvička jezera; kopnene alge; vegetacijske snimke
Sažetak
Potočni rak Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) je ugrožena autohtona europska vrsta slatkovodnog raka porodice Astacidae za kojeg mreža Natura 2000 predstavlja najvažniju inicijativu u konzervaciji na europskoj razini. U Hrvatskoj uključuje 25 područja određenih posebno za ovu vrstu. Cilj ovog istraživanja je bio procijeniti učinkovitost Natura 2000 područja u očuvanju raznolikosti potočnog raka kroz gap analizu koja se temelji na preklapanju karata rasprostranjenosti ove vrste i Natura 2000 određenih područja korištenjem GIS programskog paketa. Rezultati su pokazali da postojeća mreža Natura 2000 u Hrvatskoj obuhvaća 73,3% populacija potočnog raka te uključuje i područja njegove najveće raznolikosti. Pri izradi budućih planova konzervacije ove vrste i mogućih proširenja Natura 2000 područja posebnu pažnju treba obratiti na novootkrivene populacije koje ujedno predstavljaju evolucijski divergentne linije.
Ključne riječi
Austropotamobius torrentium; Astacidae; gap analiza; konzervacijski planovi; zaštita bioraznolikosti
Sažetak
U 2016. i 2017. godini provedeno je istraživanje faune danjih i noćnih leptira na otoku Lokrumu kraj Dubrovnika. Zabilježeno je ukupno 208 vrsta, što je zajedno s 15 vrsta navedenih u literaturi povećalo ukupan broj vrsta na 223. Rezultati ovog istraživanja moći će se koristiti kao temelj za praćenje budućih promjena u sastavu leptira na otoku. U usporedbi sa zapisima iz literature, osam vrsta danjih leptira može se smatrati izumrlima na otoku. Najvjerojatniji uzrok tome je degradacija travnjačkih staništa uzrokovana uvođenjem kunića i pauna. Njihova prisutnost vjerojatno ima veliki štetni učinak i na ostalu floru i faunu otoka. Kako bi se doprinijelo zaštiti leptira otoka i očuvala preostala biološka raznolikost, potrebno je u skoroj budućnosti provesti uklanjanje spomenutih vrsta.
Ključne riječi
Hrvatska; jadranski otoci; Elafiti; invazivne vrste; rasprostranjenost
Sažetak
Na urbanom području grada Banja Luke pronađeno je 77 vrsta alohtonih biljaka, od kojih su većina neofiti (64,94%), a manji postotak su arheofiti (35,06%). Najveći broj biljaka potječe iz Amerike (33), a na drugom mjestu su azijske vrste (21). Većina alohtonih biljaka pripadaju porodici Compositae, životnoj formi terofita i namjerno su unesene na ovo područje. Vrijednosti indikatora antropogenih promjena pokazale su znatni antropogeni uticaj na ukupnu floru.
Ključne riječi
alohtone biljke; Banja Luka; urbana flora
Sažetak
Digitalizirana su 963 herbarijska lista 76 vodenih biljnih svojti iz zbirke ZA, te je omogućen javni pristup ovom materijalu putem online portala Virtualnog herbarija. Vodeno bilje sakupljano je u razdoblju od 176 godina, s tri maksimuma (u drugom desetljeću 20. stoljeća, tijekom 1940-ih i 1950-ih, te tijekom recentnog desetljeća). Većina biljaka je sakupljena na području Hrvatske, a manji dio u susjednim i zemljopisno bliskim državama. Važnost zbirke očituje se u značajnom broju rijetkih i ugroženih vrsta, za koje je zbirka jedini dokaz njihovog postojanja u Hrvatskoj (regionalno izumrla Caldessia parnassifolia, zatim Luronium natans, Callitriche platycarpa, C. truncata, C. hermaphroditica, Potamogeton alpinus, P. compressus, P. polygonifolius, Nuphar × spenneriana i Sparganium minimum). Zbirka vodenog bilja u ZA vrijedan je izvor podataka o povijesnoj i recentnoj rasprostranjenosti vrsta, što je temelj za procjenu promjene areala vrsta, procjenu ugroženosti te njihovu zaštitu.
Ključne riječi
vodeni makrofiti; digitalizacija; Flora Croatica Database; virtualni herbarij
Sažetak
Slatkovodni grebeni (engl. freshwater reefs; poznati kao sedrene barijere) posebnost su krša, a poznati su po jako heterogenim staništima, složenim hidrogeološkim značajkama i jedinstvenim obrascima drifta (nizvodnog rasprostranjivanja) makrozoobentosa. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti dnevne i sezonske obrasce drifta između barijera i ujezerenih dijelova toka, koji predstavljaju različite tipove mezostaništa bogatih mahovinom, ali bez riba, na maloj prostornoj skali unutar krškog sedrotvornog hidrosustava Plitvičkih jezera. Mjesečno smo uzorkovali drift na dva tipa mezostaništa (barijere i ujezerenja) tijekom podneva i sumraka, ispitujući kvantitativni i kvalitativni sastav drifta, uključujući beskralježnjake, mahovinu i pridružene čestice organske i anorganske tvari (APOIM). Barijere su bilježile veće gustoće drifta beskralježnjaka nego ujezereni dijelovi toka. Isti obrazac uočen je za mahovinu i APOIM. U oba tipa mezostaništa, beskralježnjaci su pokazali izrazito visoke, ali vrlo promjenjive gustoće drifta tijekom kasnog proljeća i ljeta (u prosjeku > 100 jedinki m-3), dok su tijekom kasne zime i ranog proljeća gustoće drifta bile peterostruko niže. Analiza nemetričkog višedimenzionalnog skaliranja (NMDS) otkrila je da na sezonske obrasce drifta beskralježnjaka utječe sezonsko otplavljivanje vodenih mahovina i pridruženih im beskralježnjaka. NMDS analizom je utvrđeno da su odrasli i/ili ličinački stadiji svojte Riolus spp. te ličinke svojte Hemerodromia spp. najznačajnije utjecale na razlike između podnevnih i sumračnih gustoća drifta na barijerama i u ujezerenim dijelovima toka. Na barijerama su podnevne gustoće drifta makrozoobentosa, mahovina i APOIM bile više od gustoća drifta u uzorcima sakupljenima u sumrak. Unutar ujezerenih dijelova toka, drift beskralježnjaka je u velikoj mjeri bio aperiodičan. Sugeriramo da je porast podnevnog i / ili aperiodičnog drifta posljedica nedostatka riba između barijera i ujezerenih dijelova toka. Naši rezultati nadalje su pokazali da vodeni beskralježnjaci koji nastanjuju barijere (brze dijelove toka) i ujezerenja (spore dijelove toka) uglavnom pokazuju „pasivni drift“ posredovan čimbenicima važnima za transport tvari i organizama unutar vodenih tokova, poput protoka vode i otplavljivanja vodene vegetacije. Na promatrane prostornovremenske obrasce drifta vjerojatno utječu i ontogenetski pomaci u periodičnosti drifta (tj. pomaci koji ovise o stupnju razvoja i morfološkim obilježjima pojedinih svojti), kao i bentoska raspodjela pojedinih svojti beskralježnjaka unutar mahovine. Možemo zaključiti da je u područjima slatkovodnih grebena i pridruženih slijedova barijera i ujezerenih dijelova toka unutar hidrosustava Plitvičkih jezera, utjecaj biotičkih čimbenika na obrasce drifta minimalan u odnosu na snažan utjecaj abiotičkih čimbenika.
Ključne riječi
vodeni beskralježnjaci; periodičnost drifta; rasprostranjivanje; krš; brzina strujanja vode