Natura Croatica

Alan Budisavljević, Sanja Kovačić

Stručni članak

Alan Budisavljević Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia
Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Povijest sustava za bilježenje zbirki biljaka u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i postupci u upravljanju njime većinom su nepoznati i nezabilježeni. Provedeno je arhivističko istraživanje radi povijesne rekonstrukcije upravljanja sustavom za bilježenje biljaka i uvida u kvantitativnu i kvalitativnu količinu povijesnih podataka o našim zbirkama. Ovim radom čuvamo dio povijesti upravljanja Vrtom za buduće generacije, dok će rezultati prikupljeni istraživanjem usmjeriti daljnji razvoj sustava za bilježenje biljaka u našem Botaničkom vrtu.

Ključne riječi

arhiva; baze podataka; institucijsko istraživanje; povijesne zbirke biljaka

Vanja Stamenković, Sanja Kovačić

Stručni članak

Vanja Stamenković Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia
Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U ovom članku sastavljeni su popisi drvenastih i zeljastih svojta božura (rod Paeonia, porodica Paeoniaceae) i pljuskavica (rod Hypericum, porodica Hypericaceae) uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1892. i 2020. godine. Uređena je sinonimika i nomenklatura te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju da je tijekom 128 godina kroz zbirke Botaničkog vrta prošlo najmanje 50 svojta božura, te 44 pljuskavica. Danas uzgajamo 46 svojti roda Paeonia te 14 svojti roda Hypericum.

Ključne riječi

Botanički vrt PMF-a u Zagrebu; povijesne zbirke biljaka; rod Paeonia; rod Hypericum

Valentina Dorić, Miran Koh, Zlatko Mihaljević

Kratko priopćenje

Valentina Dorić Eko-monitoring Ltd., Kučanska 15, 42000 Varaždin, Croatia
Miran Koh Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia
Zlatko Mihaljević Department of Biology, Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Vrsta Nubensia nubens (Edwards, 1929) koja pripada porodici Chironomidae zabilježena je po prvi puta u fauni Hrvatske. Pronađena je u litoralu Vranskog jezera na otoku Cresu. Ova vrsta je poznata u fauni Italije, Albanije te Republike Sjeverne Makedonije, kao i s područja zapadne Europe, Češke i Pirineja. Vransko jezero na otoku Cresu zasad je jedino poznato stanište ove vrste u Hrvatskoj.

Ključne riječi

rod Nubensia; nova vrsta; ličinke trzalaca; jezero na jadranskom otoku

Donard Geci, Milaim Musliu, Astrit Bilalli, Halil Ibrahimi

Kratko priopćenje

Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Milaim Musliu University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo

Sažetak

U ovom priopćenju donosimo nove nalaze invazivne vrste šimširovog moljca Cydalima perspectalis (Walker, 1859) iz Albanije i Kosova. Dosad je bio zabilježen širom cijele Europe, uključujući sve zemlje Balkana. Tijekom ovog istraživanja zabilježen je na dva lokaliteta u Albaniji, na području općina Kukës i Kavajë. Na Kosovu donosimo četiri nova lokaliteta gdje je zabilježena ova vrsta, a koja se nalaze u općinama Klina, Peć i Priština.

Ključne riječi

Balkanski poluotok; šimširov moljac; invazivna vrsta; Buxus

Danijela Gumhalter, Mladen Kučinić

Izvorni znanstveni članak

Danijela Gumhalter Azuritweg 2, D-70619 Stuttgart, Germany
Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Nakon skoro 100 godina na planini Biokovu je za Hrvatsku potvrđena planinska vrsta Catoptria acutangulellus (Herrich-Schäffer, 1847). Prethodni nalazi potječu iz 1850. s Biokova i iz 1896. godine iz okolice Rijeke. Ne postoje recentni objavljeni nalazi za ovu vrstu, niti s Biokova, niti nekog drugog područja Hrvatske. Osim toga ovi novi nalazi predstavljaju prve nalaze za područje planine Biokovo nakon više od 140 godina. Nestanak staništa ili promjene na staništima nastale uslijed globalnog zatopljenja mogli bi biti prijetnja planinskim vrstama kao što je C. acutangulellus. S obzirom na to da su jedina poznata nalazišta ove vrste najviši dijelovi Biokova, u budućnosti bi ova vrsta mogla biti ugrožena u Hrvatskoj. Tijekom terenskog istraživanja 20. kolovoza 2019. godine na Biokovu je ulovljeno ukupno 15 primjeraka vrste C. acutangulellus. U nastavku rada je također otkriveno 15 primjeraka s istog područja pohranjenih u Zbirci Kučinić u HPM-u u Zagrebu, prikupljenih 90-tih godina 20. st. Ovi dodatni nalazi potvrđuju prisustvo vrste C. acutangulellus u fauni Hrvatske te ukazuju na to da je ta vrsta i dalje prisutna na području planine Biokovo.

Ključne riječi

Catoptria acutangulellus; Pyraloidea; Biokovo; Hrvatska; fauna; zbirke; HPM

Zdravko Dolenec

Izvorni znanstveni članak

Zdravko Dolenec Mokrice 132, HR-49243 Oroslavje, Croatia

Sažetak

U ovome članku prezentirana su osnovna obilježja jaja vijoglava Jynx torquilla na temelju podataka prikupljenih u razdoblju od 1985. do 2018. godine na području sjeverozapadne Hrvatske pomoću umjetnih duplji (škrinjica). Škrinjice su primarno postavljene za istraživanje gniježđenja ptica pjevica (sjenica Parus sp., poljskog vrapca Passer montanus i brgljeza Sitta europaea) ali bi godišnje na otprilike stotinu škrinjica jednu naselio vijoglav. Uzorkovana su ukupno 34 gnijezda tijekom razdoblja prvog gniježđenja, nakon što su snesena sva jaja. U ovome radu prezentirani su po prvi put oološki podaci vijoglava za području jugoistočne Europe, a vrlo je malo podataka i za Europu općenito. U gnijezdu je bilo prosječno 8,1 jaje (od 6 do 10 jaja). Jaja su bila duljine od 17,7 do 21,9 mm (srednja vrijednost = 20,1 mm), širine od 14,2 do 15,9 mm (srednja vrijednost = 15,1 mm), volumena od 1856,4 do 2668,9 mm³ (mean = 2347,5 mm³), a indeks oblika jaja od 1,19 do 1,43 (srednja vrijednost = 1,33). Korelacija između duljine jaja i širine jaja je pozitivno značajna dok između volumena jaja i broja jaja u gnijezdu nije zabilježena signifikantnost.

Ključne riječi

vijoglav; Jynx torquilla; veličina pologa; dimenzije jaja; sjeverozapadna Hrvatska

Marija Martinović, Nikolina Valjak, Vedran Šegota, Paolo Bartolić, Elizabeta Jakovac, Petra Stić, Katarina Hušnjak Malovec

Izvorni znanstveni članak

Marija Martinović Nikole Kramarića 2, 10408 Velika Mlaka, Croatia
Nikolina Valjak Vatrogasna 19, 10380 Sveti Ivan Zelina, Croatia
Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
Paolo Bartolić Department of Botany, Charles University, Benátská 2, 12801 Prague, Czech Republic
Elizabeta Jakovac Gimnazija Gaudeamus - Prva privatna srednja škola u Osijeku, Školska 6, 31000 Osijek, Croatia
Petra Stić Gruška 22, 10000 Zagreb, Croatia
Katarina Hušnjak Malovec Public Institution Žumberak-Samoborsko gorje Nature Park, Slani Dol 1, 10430 Samobor, Croatia

Sažetak

Vaskularna flora 2,5 km duge edukativne kružne staze “Okićnica” u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje broji 287 vrsta i podvrsta, a najbrojnije porodice su Fabaceae, Asteraceae i Rosaceae. Dominacija euroazijskog i srednjoeuropskog flornog elementa odražava fitogeografski položaj istraživanog područja, no jedinstvenost flore čine ilirikoidne vrste mezofilnih šuma na SZ granici Dinarida. Najčešći životni oblici su hemikriptofiti, fanerofiti i geofiti koji ukazuju na umjerenu klimu i dominaciju šumske vegetacije. Uzduž istraživane staze zabilježeno je šest osjetljivih, pet gotovo ugroženih, deset strogo zaštićenih, dvije endemične i devet invazivnih svojti. Rezultati ovog istraživanja prilog su poznavanju flore Parka prirode i mogu biti temelj za planiranje buduće edukativne botaničke staze.

Ključne riječi

bioraznolikost; ilirski florni element; SZ Dinaridi; Okić

Tihana Vilović, Vedran Šegota, Kristina Bilić, Toni Nikolić

Izvorni znanstveni članak

Tihana Vilović Department of Pharmaceutical Botany, Faculty of Pharmacy and Biochemistry, University of Zagreb, Schrottova 39, 10000 Zagreb, Croatia
Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
Kristina Bilić Independent Researcher, Velika Gorica, Croatia
Toni Nikolić University of Zagreb, Department of Biology, Marulićev trg 9a/II, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Herbarijske zbirke predstavljaju najpouzdanije povijesne izvore podataka o stranim biljnim vrstama. Unutar zbirki ZA i ZAHO pronađena su ukupno 1152 herbarijska lista sa 70 invazivnih biljnih svojti. Intenzitet sakupljanja invazivnih svojti nije bio konstantan kroz vrijeme, čak 67 % zbirke sakupljeno je nakon Drugog svjetskog rata, a vrhunci sakupljanja bili su od 1910. do 1920., od 1960. do 1970., te nakon 2010. godine. Herbarijski primjerci 17 vrsta dokazuju njihovu prvu pojavu u Hrvatskoj mnogo prije nego što je dosad bilo poznato iz literature. Kako bi se povećala javna dostupnost zbirke, svi primjerci su digitalizirani i objavljeni u virtualnom herbariju.

Ključne riječi

botaničke zbirke; digitalizacija; Flora Croatica Database; invazivne strane vrste; invazija; virtualni herbarij

Mladen Kučinić, Anđela Ćukušić, Sanja Žalac, Antun Delić, Darko Cerjanec, Martina Podnar, Renata Ćuk, Ivan Vučković, Ana Previšić, Marijana Vuković, Svjetlana Stanić Koštroman, Višnja Bukvić, Ana Šalinović, Mladen Plantak

Izvorni znanstveni članak

Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Anđela Ćukušić Ministry of Environment and Energy, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Croatia
Sanja Žalac ZSC ”Dr. Ivo Pevalek”, Plitvice Lakes National Park, Josipa Jovića 19, 53231 Plitvička jezera, Croatia
Antun Delić Nikole Šubića Zrinskog 3, 43290 Grubišno Polje, Croatia
Darko Cerjanec Barilović Primary school, Barilović 96, 47252 Barilović, Croatia
Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Renata Ćuk Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, Croatia
Ivan Vučković Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia
Ana Previšić ; Department of Biology (*Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Marijana Vuković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
Svjetlana Stanić Koštroman Department of Biology, Faculty of Science and Education, University of Mostar, Matice hrvatske, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina
Višnja Bukvić Sveučilište Hercegovina, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Mostar, Bosna i Hercegovina
Ana Šalinović Postelska ulica 10, 2000 Maribor, Slovenia
Mladen Plantak Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental Protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu se prikazuju rezultati DNA barkodiranja temeljenog na mitohondrijskom genu za podjedinicu 1 citokrom c oksidaze (mtCOI), za 110 primjeraka Trichoptera prikupljenih u 36 izvora u panonsko-peripanonskom, središnje-planinskom i mediteranskom području Hrvatske. DNA barkodirano je 70 vrsta iz 32 roda i 15 porodica. U studiji se ukazuje na neke zanimljive faunističke i taksonomske rezultate, npr. za vrste Rhyacophila cabrankensis, R. balcanica, Crunoecia kempnyi, Allogmaus auricollis te potrebu daljnjih faunističkih istraživanja izvora kao staništa sa specifičnom i vrlo zanimljivom faunom. U ta istraživanja zbog kvalitetnije prezentacije rezultata, posebno u područjima bioraznolikosti, taksonomiji, filogeniji i konzervacijskoj biologiji, potrebno je uključiti i metodu DNA barkodiranja mtCOI, kao segment ne samo lokalnog, nego i globalnog procesa u spoznavanju bioraznolikosti na jedan drugačiji način. Navedeni rezultati ovog rada ukazuju na globalnu potrebu veće zaštite izvora jer su specifični ne samo kao staništa, nego vrlo često i kao područja nalaza endemskih vrsta s vrlo malim područjem rasprostranjenja (npr. Rhyacophila cabrankensis).

Ključne riječi

gornji dijelovi tekućica; tulari; biološka raznolikost; molekularne metode; Rhyacophila cabrankensis

Jelena Kovačević, Tomislav Bučanović, Stjepan Krčmar

Izvorni znanstveni članak

Jelena Kovačević Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, HR-31000 Osijek, Croatia
Tomislav Bučanović Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, HR-31000 Osijek, Croatia
Stjepan Krčmar Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, HR-3100 Osijek, Croatia

Sažetak

Istraživanja faune tvrdih krpelja provedena su od veljače do kolovoza 2019. godine na sedam različitih stanišnih tipova unutar grada Osijeka. Prikupljene su 664 jedinke, svrstane u 2 vrste i 2 roda. Vrsta Ixodes ricinus (Linnaeus, 1758) je najbrojnija vrsta na istraživanim lokalitetima s 493 skupljene jedinke, te slijedi Haemaphysalis concinna Koch, 1844 sa 171 jedinkom. Najveći broj krpelja skupljen je u srpnju, u razvojnom stadiju larve. Zabilježene su statistički značajne razlike u brojnosti jedinki uzorkovanih vrsta krpelja u odnosu na različite tipove staništa i mjesec uzorkovanja (p< 0,05). Skupljeni krpelji predstavljaju nulto stanje populacije tvrdih krpelja na području grada Osijeka, najvećeg grada istočnog dijela Hrvatske, grada s najviše zelenih površina i parkova u Hrvatskoj.

Ključne riječi

tvrdi krpelji; Ixodes ricinus; Haemaphysalis concinna; Osijek; Hrvatska

Marta Justić, Marija Bučar, Petra Vizec, Ana Vukres, Vedran Šegota, Nina Vuković

Izvorni znanstveni članak

Marta Justić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Marija Bučar Divison of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Petra Vizec University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Ana Vukres University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
Nina Vuković ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia

Sažetak

Cypripedium calceolus L. je u Hrvatskoj ugrožena i strogo zaštićena orhideja. Većina nalaza u Hrvatskoj odnosi se na Velebit i Liku, a od svih zabilježenih nalaza u Hrvatskoj otprilike polovica je vrlo stara i nije potvrđena u novije vrijeme. U ovom radu donosi se detaljni pregled do sada objavljenih podataka o rasprostranjenosti ove vrste u Hrvatskoj. Dodatno, tijekom ljeta 2019. godine u blizini Delnica pronađen je novi lokalitet koji predstavlja tek drugi pronalazak te vrste u Gorskom kotaru, gdje je vrsta posljednji put zabilježena i sakupljena prije čak 126 godina. Ovaj važan nalaz potvrđuje postojanje ove iznimno rijetke vrste na području Gorskog kotara i Hrvatske.

Ključne riječi

Delnice; flora; IUCN; Orhidaceae

Toni Koren

Izvorni znanstveni članak

Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Prilog prikazuje prve rezultate istraživanja noćnih leptira Parka prirode Medvednica, temeljene na literaturnim podacima i recentnim istraživanjima provedenim između 2015. i 2019. godine. Pregledom literature potvrđena je prisutnost 69 vrsta zabilježenih unutar granica Parka prirode. U našim istraživanjima zabilježili smo 437 vrsta noćnih leptira, od kojih 388 prvi put na tom području. Ukupan broj vrsta noćnih leptira Parka prirode Medvednica sada sadrži 455 vrsta. Jedna vrsta iz porodice Tortricidae, Phtheochroa annae, nova je za faunu Hrvatske. Nakon ovog istraživanja noćnih leptira područje Parka prirode Medvednica može se smatrati jednim od najbolje istraženih zaštićenih područja u Hrvatskoj. Na većini posjećenih područja diljem Medvednice stanišni uvjeti povoljni su za kratkoročni opstanak većine vrsta, ali zarastanje livada i rubova šume, kao i intenzivna košnja vršnih livada, mogli bi u idućim desetljećima dramatično pogoršati ovu situaciju. Radi toga preporučujemo nastavak istraživanja noćnih leptira ovog vrijednog područja i u budućnosti.

Ključne riječi

Zagreb; raznolikost; rasprostranjenost; zaštita; zaštićeno područje

Astrit Bilalli, Milaim Musliu, Halil Ibrahimi, Ignac Sivec

Izvorni znanstveni članak

Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Milaim Musliu University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Ignac Sivec Slovenian Museum of Natural History, Presernova 20, 1000 Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Tijekom 2017. i 2018. na planini Berisha na Kosovu povremeno su prikupljani obalčari. Pronađeno je 12 vrsta koje pripadaju sljedećim porodicama: Leuctridae, Nemouridae i Perlidae. Pet vrsta zabilježeno je po prvi puta za Kosovo: Nemoura anas, N. asceta, N. peristeri, N. vinconi i Protonemura beaumonti. Ovaj rad doprinos je poznavanju faune obalčara Kosova, kao jedne od najmanje istraženih zemalja Europe.

Ključne riječi

Plecoptera; novi nalazi; Kosovo; Nemoura anas; N. asceta; N. peristeri; N. vinconi; Protonemura beaumonti

Nenad Jasprica, Milenko Milović

Izvorni znanstveni članak

Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia

Sažetak

U travnju 2020. istraživana je flora ulica i pločnika u staroj gradskoj jezgri u Dubrovniku tijekom razdoblja karantene uslijed epidemije COVID-19. U radu su opisane florističke značajke temljem analize taksonomskog sastava, životnih oblika, flornih elemenata i fitocenološke pripadnosti biljnih svojti na osam lokaliteta te na transektu uzduž Straduna. Ukupno je pronađeno 57 biljnih vrsta i tri podvrste. Najveći udio u flori imali su terofiti, kozmopoliti te svojte svojstvene vegetacijskim razredima Papaveretea rhoeadis i Chenopodietea. Studija ističe važnost istraživanja flore i vegetacije u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika.

Ključne riječi

antropogena staništa; flora; istočni Jadran; Sredozemlje; taksonomija

Sandro Bogdanović, Draško Holcer, Nataša Janev Holcer, Lulëzim Shuka

Izvorni znanstveni članak

Sandro Bogdanović University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, Croatia
Draško Holcer Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Nataša Janev Holcer Croatian National Institute of Public Health, Rockefellerova 7, 10000 Zagreb, Croatia
Lulëzim Shuka Department of Biology, Faculty of Natural Sciences, Tirana University, Bld. ZOG I, Tirana, Albania

Sažetak

Prisutnost vrste Helianthemum jonium Lacaita & Grosser ex Bég. in Fiori & Bég. (Cistacaeae) je ovdje po prvi puta zabilježena i dokumentirana u flori Hrvatske i Crne Gore te potvrđena u flori Albanije nakon 80 godina. Vrsta raste na pješčanim tlima unutar vegetacije makije i gariga na četiri jadranska otoka: Vis, Biševo, Hvar i Lopud te unutar psamofilne vegetacije kod Ulcinja u Crnoj Gori i Hamallaju, sjeverno od Drača u Albaniji. Morfološka sličnost sa srodnim vrstama, H. leptophyllum Dunal i H. apenninum (L.) Mill. je ovdje ukratko diskutirana. Također se daju napomene o njezinoj morfologiji, lektotipifikaciji, staništu i ekologiji u Jadranskom području. Vrsta H. jonium prethodno je bila poznata jedino s Apeninskog poluotoka, a nova nalazišta u istočnom Jadranu pridonose istočnom proširenju granice areala vrste te se ista mora smatrati amfi-jadranskim endemičnim elementom.

Ključne riječi

amfi-jadranski; endemična vrsta; flora; Helianthemum; lektotipifikacija

Natura Croatica, Vol. 29 No.1

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Muzej

Posjet muzeju

Informacije

Pretplatite se na novosti