2019
Natura Croatica, Vol. 28 No.2
Sažetak
U ovom članku sastavljeni su popisi svojta perunika (rod Iris, porodica Iridaceae) uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1895. i 2019. godine. Uređena je sinonimika i nomenklatura te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju da su tijekom 124 godine kroz zbirke Botaničkog vrta prošle najmanje 273 divlje i uzgojne svojte perunika. Danas uzgajamo 168 vrsta, kultivara i križanaca.
Ključne riječi
Botanički vrt PMF-a u Zagrebu; povijesne zbirke biljaka; rod Iris
Sažetak
U ovom radu iznosimo prva opažanja invazivne dugonose platanine stjenice, Belonochilus numenius (Say, 1832) u Hrvatskoj. Do sada je vrsta zabilježena na pet lokaliteta, jednom u Zagrebu, dva u Splitu te dva u i oko Dubrovnika. Svi nalazi potječu iz urbanih područja na kojima rastu platane kojima se vrsta hrani.
Ključne riječi
alohtone vrste; platana; stjenice; rasprostranjenost
Sažetak
Jedan primjerak Charissa pfeifferi i tri primjerka Operophtera fagata pronađeni su u materijalu porodice Geometridae prikupljenom svjetlosnom zamkom u Prilepu, Republika Sjeverna Makedonija, u razdoblju 1971 - 1973. Te vrste smatraju se novima za faunu Sjeverne Makedonije.
Ključne riječi
Balkanski poluotok; Prilep; Ennominae; Larentiinae; faunistika; genitalije; Mađarski prirodoslovni muzej; svjetlosne zamke; novi nalaz
Sažetak
Tijekom faunističkih istraživanja noćnih leptira sjeverne Hrvatske zabilježeno je šest primjeraka ambrozijine sovice, Acontia candefacta. Pet primjeraka privučeno je svjetlosnim zamkama na pješčanom području Kloštarskih pijesaka kod Đurđevca, dok je jedan primjerak zabilježen na južnim padinama Parka prirode Medvednica kod Zagreba. Ova vrsta namjerno je uvedena iz Kanade u Rusiju 1969. godine radi kontrole širenja invazivne biljke Ambrosia artemisiifolia, a dosad se proširila na dijelove istočne i središnje Europe, uključujući Srbiju i Mađarsku. Ovim je istraživanjem A. candefacta po prvi puta zabilježena na području Hrvatske, čime je potvrđeno daljnje širenje vrste prema zapadu Europe
Ključne riječi
Lepidoptera; Noctuidae; rasprostranjenost; Ambrosia artemisiifolia
Sažetak
Nalazom prazne ljušture iregularnog ježinca u Mljetskom kanalu kod poluotoka Pelješca utvrđena je prisutnost rijetke vrste pjeskovitog dna Plagiobrissus costai u istočnom dijelu Jadranskog mora. Nakon ovog nalaza u proteklih 270 godina do danas u Jadranu je zabilježeno ukupno deset vrsta iregularnih ježinaca.
Ključne riječi
iregularni ježinci; Brissidae; Plagiobrissus costai; Adriatic Sea; Croatia
Sažetak
Prirodni areal rasprostiranja vrste Branchiura sowerbyi je jugoistočna Azija, no ovaj se maločetinaš može pronaći u slatkovodnim ekosustavima diljem Europe. Čak je i prvi opis ove vrste tubificida bio izvan njegovog prirodnog areala rasprostiranja, točnije u botaničkom vrtu „Royal Botanic Society“ u Londonu. Ova vrsta danas je prisutna na svim kontinentima osim Antartike, a u Europi je zabilježena u 23 zemlje. Prisustvo ove alohtone vrste može imati još neutvrđene implikacije na zajednice slatkovodnih makroskopskih beskralježnjaka, kao i na funkcioniranje hranidbenih mreža unutar ovih zajednica. Cilj ovog rada bio je izraditi sveobuhvatan pregled distribucije ove vrste na području Hrvatske kao bazu za buduće nadziranje širenja te vrste. U Hrvatskoj je vrsta B. sowerbyi nađena prvi put 1954. godine u termalnom potoku u Varaždinu, a već sljedeće godine pronađena je u Botaničkom vrtu Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je vrsta zabilježena na 64 različite lokacije na području Hrvatske, većinom u Panonskoj ekoregiji (ER 11), dok je u Dinaridskoj ekoregiji (ER 5) dosad zabilježena na samo dvije lokacije.
Ključne riječi
invazivna vrsta; rasprostranjenost tubificida; Dinaridska ekoregija; Panonska ekoregija
Sažetak
U ovome radu prikazujemo: dvije nove vrste zabilježene u fauni Hrvatske iz porodice Hydroptilidae (Hydroptila simulans Mosley, Orthotrichia costalis Curtis), prikaz DNA barkodiranja tulara u Nacionalnom parka Krka te osvrt na faunistički najzanimljivije vrste utvrđene tijekom ovih istraživanja. Faunistički najzanimljiviji su nalazi sljedećih vrsta: Hydropsysche mostarensis Klapálek, Hydroptila simulans Mosely, Hdroptila forfcipata Eaton, Orthotrichia costalis Curtis i Tinodes pallidulus McLachlan. Vrsta Oecetis notata Rambur nazanimljivija je s taksonomskog aspekta. U ovim istraživanjima metoda DNA barkodiranja pokazala se kao vrlo korisna u determinaciji vrlo malih i morfološki sličnih vrsta iz porodice Hydroptilidae te ženki iz porodice Psychomyiidae.
Ključne riječi
južna Hrvatska; Dalmacija; rijeka Krka; Hydroptila simulans; Orthotrichia costalis; Hydroptila forcipata; Hydropsyche mostarensis; Tinodes palidullus; Oecetis notata; molekularne analize COI
Sažetak
Rad predstavlja rezultate detaljnog florističkog istraživanja provedenog tijekom tri uzastopne godine (2015-2017) na planini Golesh u središnjem dijelu Kosova. Proučavano planinsko područje je jedinstveno zbog svog ekosustava i i posjeduje veliki stupanj raznolikosti regionalne flore. Zbog oštrih uvjeta okoliša na tom području raste značajan broj endemskih i rijetkih vrsta. Stoga je flora različitih staništa tog područja dobro istražena i mora biti adekvatno zaštićena. Sve zabilježene svojte ovog rada imaju i dokaz u prikupljenim primjercima. Za sve ugrožene svojte na temelju relevantnih literaturnih podataka predlaže se zaštita. Kao rezultat istraživanja zabilježene su 62 porodice, 199 rodova i 295 svojti (vrste i podvrste) vaskularnih biljaka, uključujući osam endemskih i 12 ugroženih svojti. Na planini Golesh raste jedna kritično ugrožena (Klasea radiata), tri ugrožene (Narcissus poeticus subsp. radiiflorus, Haplophyllum boisserianum i Daphne cneorum), dvije osjetljive (Centaurea albertii i Galatella albanica), dvije skoro ugrožene (Paramoltkia doerfleri i Potentilla visianii) i četiri najmanje zabrinjavajuće svojte (Halacsya sendtneri, Linum flavum, Forsythia europaea i Polygala doerfleri), što pokazuje vrijednost zaštite ovog područja i potrebu njegovog istraživanja.
Ključne riječi
zaštita; endemizam; serpentinska flora; biljna sistematika
Sažetak
Čak petina svih opisanih vrsta vodengrinja pokazuje izrazitu povezanost s izvorskim ekosustavima. Glavni cilj ovog rada bio je doprinijeti poznavanju zajednica, bogatstva vrsta i gustoće populacija vodengrinja u krškim izvorima, s posebnim naglaskom na usporedbu limnokrenih i reokrenih ekosustava. U limnokrenom izvoru Modro Oko u južnoj Dalmaciji zabilježena je samo jedna vrsta vodengrinja koja je u istraživanom razdoblju zabilježena s relativno malom gustoćom populacija, dok je u reokrenom izvoru rijeke Jadro u srednjoj Dalmaciji nađeno veće bogatstvo vrsta (10 zabilježenih svojti) kao i veća gustoća populacija. Literaturnim pregledom u fauni Hrvatske je do sada ustanovljeno 86 vrsta vodengrinja. U ovom radu prikazani su prvi nalazi dviju vrsta vodengrinja porodice Hygrobatidae iz krških izvora priobalne Hrvatske: Hygrobates setosus Besseling, 1942 i Atractides distans (K. Viets, 1914). S dva dodatna nalaza, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 88 vrsta vodengrinja.
Ključne riječi
Hygrobatidae; krški izvori; reokreni; limnokreni; novi nalazi; Dalmacija
Sažetak
Rod Bathyscidius je, s obzirom na veličinu tijela, jedan od najmanjih leptodirina. Dosad je opisano šest vrsta, jedna od njih s dvije podvrste. Rad donosi taksonomsku reviziju roda Bathyscidius s. str. Postojeće vrste su ponovno opisane, s detaljnom morfometrijom i po prvi put s opisom nekih morfoloških karakteristika mužjaka i ženki. Opisane su tri nove vrste: B. mljetensis, B. komajiensis and B. orjensis, jedna podvrsta, B. t. fallaciosus, podignuta je na rang vrste, a jedna je vrsta, B. remyi, sinonimizirana. Za dvije geografski izolirane vrste, B. rambouseki i B. tomoricensis, ustanovljen je novi podrod Ionobathyscidius.
Ključne riječi
Leptodirini; Bathyscidius; Ionobathyscidius; sistematika; revizija; nove vrste; dinarski krš
Sažetak
Rad donosi popis 100 vrsta leptira iz 14 porodica, zabilježenih u Gornjim Plavnicama blizu grada Bjelovara, Hrvatska, od 14. travnja 2017. do 1. rujna 2017. godine. Ovo istraživanje, temeljeno na fotografijama, uglavnom se provodilo na području livada, neobrađenih poljoprivrednih površina, rubova šuma i dvorišta na području istraživanja te predstavlja doprinos poznavanju faune danjih i noćnih leptira Bjelovarsko-bilogorskog područja i Hrvatske.
Ključne riječi
Lepidoptera; fauna; Gornje Plavnice; Bjelovarsko-bilogorsko područje
Sažetak
Zbirka orhideja u Hrvatskom herbariju sensu stricto sadrži ukupno 1373 herbarijskih listova, koji pripadaju 91 svojti (25 rodova, 76 vrsta, 11 podvrsta i četiri hibrida). Većina zbirke potječe iz Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Italija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora). Najbrojniji rodovi su Orchis, Ophrys i Anacamptis, a vrste Gymnadenia conopsea, Platanthera bifolia, Anacamptis morio, Neotinea tridentata, Cephalanthera longifolia i Dactylorhiza maculata. Najstariji primjerci potječu iz 1883., a prosječna starost zbirke je čak 113 godina. Glavni sakupljači su Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc i Ambroz Haračić. U zbirci se čuvaju holotipovi i izotipovi vrsta Epipactis rivularis i Ophrys dinarica, a eksikati Malaxis monophyllos, Herminium monorchis i Ophrys × muellneri su jedini dokaz postojanja ovih vrsta u Hrvatskoj. Svi herbarijski primjerci su digitalizirani i javno su dostupni preko virtualnog herbarija
Ključne riječi
Hrvatska; digitalizacija; herbarij; orhideje
Sažetak
Porodica Phyrganeidae broji u Europi 7 rodova i 20 vrsta. Iz ove porodice na području Hrvatske utvrđeno je 6 vrsta, od kojih su DNA barkodirane četiri vrste, zabilježene i prikupljene u posljednjih pet godina. Faunistički najzanimljiviji je nalaz vrste Trichostegia minor Curtis, 1834 s područja rijeke Gacke (regija Lika), gorska Hrvatska. U BOLD bazu upisane su četiri vrste sa šest DNA barkodiranih primjeraka. S područja rijeke Gacke je DNA barkodirano i upisano u BOLD bazu 10 primjeraka s osam vrsta, uključujući i vrstu T. minor. Filogenetska istraživanja temeljena na analizi DNA barkod podataka pokazala su zanimljive rezultate. Primjerak vrste T. minor prikupljen na području rijeke Gacke grupira se s primjerkom te vrste iz Austrije u zasebnu podrgrupu, što ukazuje na manje molekularne specifičnosti. Filogenetska analiza potvrdila je i opravdanost statusa podvrste iz Mongolije, Phryganea grandis rotundata Ulmer, 1905. U budućim istraživanjima faune Trichoptera Hrvatske nastavit će se istraživanja porodice Phyrganeidae u različitim dijelovima Hrvatske u svrhu utvrđivanja detaljnijeg rasprostranjenja svih zabilježenih vrsta, potencijalnog nalaza neke još nezabilježene vrste, ali i nalaza te DNA barkodiranja vrsta Hagenella clathrata (Kolenati, 1848) i Oligostomis reticulata (Linnaeus, 1761). Za te vrste bit će potrebno utvrditi i određene značajke u području konzervacijske biologije potrebne za njihovu zaštitu i zaštitu lokaliteta na kojima žive, jer je očito da su to vrlo rijetke vrste u fauni Hrvatske, a u koje pripada i vrsta T. minor; naime, 50% zabilježenih vrsta porodice Phyrganeidae u Hrvatskoj su rijetke i vrlo rijetke vrste.
Ključne riječi
COI; Phryganea grandis rotundata; Trichostegia minor; jugoistočna Europa; dinarski krš; rijeka Gacka
Sažetak
U ovom pilot-istraživanju istražili smo kratkoročne učinke prirodnog protoka na kakvoću vode na šest postaja smještenih duž dva urbana potoka - Blizneca (B) i Velikog potoka (VP) - koji protječu kroz Zagreb, glavni grad Hrvatske. Potoci izviru unutar Parka prirode Medvednica (gornji tok) i teku duž rastućeg urbanog gradijenta, kroz središnji dio Zagreba (srednji i donji tok). Svaki drugi dan tijekom dva tjedna u listopadu 2017. mjereni su sljedeći fizičko-kemijski parametri za vodu: protok, temperatura vode i koncentracija kisika, konduktivitet, pH, kemijska potrošnja kisika (KPKKMnO4) i koncentracija hranjivih soli (nitrita, nitrata, ortofosfata) u vodi. Najvarijabilniji parametri tijekom dva tjedna bile su koncentracije hranjivih soli. Bliznec je općenito pokazao značajno više vrijednosti protoka i koncentracije kisika u odnosu na Veliki potok, koji je imao značajno više vrijednosti KPKKMnO4 i koncentracije nitrita. Srednji i donji dijelovi toka oba potoka imali su značajno više temperature te koncentracije nitrita i nitrata u odnosu na gornji tok. Nekoliko fizičko-kemijskih parametara (protok, koncentracije nitrita, nitrata i ortofosfata, konduktivitet i KPKKMnO4) pokazali su veliku podudarnost vremenskih trendova između dva potoka, između tri dijela toka i između šest postaja, što je i dokazano relativno visokim koeficijentom (τ > 0.60) koji ukazuje na vremensko podudaranje parametara. To je nadalje ukazalo da se okolišni uvjeti (kakvoća vode) duž naših potoka ujednačeno mijenjaju u prostoru i vremenu. Podaci su također ukazali na značajne promjene mjerenih fizikalno-kemijskih parametara nakon nevremena (razdoblja povišenog protoka vode). Nadalje, korelacijskom analizom je utvrđeno da konduktivitet značajno ovisi o protoku. Rezultati ovog pilot-istraživanja pokazuju da su urbani potoci vrlo dinamični ekosustavi koji pokazuju povećanu osjetljivost na promjene u okolišu, kao što su antropogeni utjecaji i lokalni vremenski uvjeti. Predlažemo da se u okviru ekoloških studija i pri upravljanju okolišem unutar urbanih zona uzme u obzir značajna ekološka varijabilnost urbanih vodotoka.
Ključne riječi
urbani potoci; antropogeni utjecaj; uporaba zemljišta; kvaliteta vode
Sažetak
Prvi popis vrsta Pyraloidea Hrvatske objavljen 2019. godine broji 362 vrste. Privremeni popis i bibliografija Pyraloidea Balkanskog poluotoka objavljeni su 2018. godine, no zbog nezgodnog vremenskog preklapanja nije uzeta u obzir pri izradi prvog popisa. Ovaj rad donosi nove podatke o 16 dodatnih vrsta iz spomenute publikacije. Uzevši istu u obzir, broj vrsta Pyraloidea u fauni Hrvatske raste na 377 vrsta. Ažurirani popis sada ukupno broji 207 vrsta por. Crambidae i 170 vrsta por. Pyralidae, što predstavlja oko 45% ukupne europske faune Pyraloidea. Predstavljen je revidirani popis. Dodatna 31 vrsta koja nije navedena u privremenom popisu Balkanskog poluotoka, a koje su uvrštene u prvi hrvatski popis Pyraloidea, također su raspravljane. Usto, izvršena je usporedba sa susjednim državama regije.
Ključne riječi
Crambidae; Pyralidae; popis; fauna; Hrvatska