2017
Natura Croatica, Vol. 26 No.1
Sažetak
Moderni muzeji imaju sve veću ulogu u provođenju programa kulturnog i prirodoslovnog turizma, jer svojim zbirkama i izložbama privlače sve veći broj turista i potiču ih da se upute u prirodu i vide prirodoslovne lokalitete. Hrvatska je iznimno bogata geološkom (stijene, minerali, fosili i reljef) i biološkom raznolikošću (biljke, životinje, staništa, ekosustavi), a mali dio toga može se vidjeti i u muzeju, što čini veliki potencijal za interpretaciju prirodne baštine, a time i za turizam. Muzej čuva i brine o baštini, ali je i promovira, zajedno s pripadajućim gradom, regijom i zemljom. Partnerstvo između muzeja i turizma je danas neophodno da bi se neka prirodna znamenitost pravilno prezentirala i sačuvala. Posebno je važno povezati prirodoslovne muzeje s ustanovama koje brinu o pojedinim zaštićenim dijelovima prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, geo-parkovi). Rad prikazuje kako je muzej svojim programima usmjeren popularizaciji i interpretaciji prirodnih ljepota zemlje. Uz interaktivnu kartu na muzejskim web-stranicama, razgledavanjem postava i izložbi, kroz radionice, publikacije i ostale aktivnosti publika može upoznati poznate, manje poznate ili potpuno nepoznate, a opet značajne prirodne lokalitete. Partneri u tim programima su prvenstveno škole, a nakon njih turisti. Hrvatski nastavni plan sve više potiče upoznavanje prirodoslovlja, s ciljem učenja kako u učionici, tako i na samim lokalitetima. U muzejskom programu prezentacije prirodne baštine za škole i turiste, predstavljaju se lokaliteti koji imaju ne samo prirodoslovnu vrijednost, nego su i lako i sigurno dostupni, drugim riječima, kao osmišljeni za posjetitelje.
Ključne riječi
muzej; prirodoslovna znamenitost; interpretacija; posjetitelji; škole; Hrvatska
Sažetak
Na temelju oblika hitiniziranog dijela kopulatornog organa te gustoće stridulacijskih zubića na pokrilju mužjaka, po prvi puta je u Hrvatskoj dokumentiran nalaz stepskog rovca Gryllotalpa stepposa Zhantiev, 1991, vrste karakteristične za nizinsko stepsko područje istočne Europe. Sve jedinke u uzorku iz Valpova u Podravini bile su kratkokrile, što je česta pojava kod ove vrste koja je po morfološkim karakteristikama vrlo slična kontinentalnoj vrsti G. gryllotalpa. U izgledu žila na pokrilju mužjaka zabilježena je netipična varijabilnost koju treba istražiti na većem broju uzoraka. Ovim nalazom potiču se daljnja istraživanja rovaca u Hrvatskoj koja će pridonijeti boljem poznavanju njihove rasprostranjenosti te biogeografije ovog dijela Europe.
Ključne riječi
Gryllotalpa stepposa; Hrvatska; morfološke karakteristike
Sažetak
Pseudoškorpioni iz porodice Chernetidae Pselaphochernes lacertosus (L. Koch, 1873) i P. scorpioides (Hermann, 1804) zabilježeni su prvi puta za Albaniju, a rad donosi i drugi lokalitet u Albaniji za vrstu Dendrochernes cyrneus (L. Koch, 1873).
Ključne riječi
Balkan; kompost; novi nalaz; Pselaphochernes; Pseudoscorpiones; kora drveta
Sažetak
Invazivna vrsta sjemenarki porijeklom iz orijentalne Azije Megabruchidius tonkineus (Pic, 1904), nađena je po prvi puta u Hrvatskoj u mahunama gledičije (Gleditsia triachantos L.). Prvi nalaz ove vrste u Europi zabilježen je 80-ih godina prošloga stoljeća u Njemačkoj, međutim odnedavno postoje dokazi da se ta vrsta ustalila u Bugarskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Srbiji i Švicarskoj. U radu su prikazana osnovna morfološka i biološka obilježja vrste kao i njezina rasprostranjenost na području Istočne Hrvatske.
Ključne riječi
Megabruchidius tonkineus; invazivna vrsta; novi nalaz; mahune; Hrvatska
Sažetak
Tijekom terenskih florističkih istraživanja na otoku Korčuli 2016. godine, vrsta Eclipta prostrata (Asteraceae) pronađena je na vlažnom pjeskovitom i kamenitom staništu uvale Stiniva nedaleko od Smokvice. To je prvi nalaz te vrste u Hrvatskoj.
Ključne riječi
strana vrsta; Hrvatska; Eclipta prostrata; flora; otok Korčula
Sažetak
Sjevernoamerička vrsta Myriophyllum heterophyllum Michx. (Haloragaceae) u Europi ima status invazivne vrste od 2012. godine. Tijekom fitocenoloških istraživanja u delti Neretve u srpnju 2016., utvrdili smo visoku pokrovnost vrste Myriophyllum heterophyllum u vegetaciji zakorijenjenih makrofita sveze Nymphaeion albae Oberd. 1957 (Potamogetonetalia Koch 1926). Prema dosadašnjim podacima, to je drugi nalaz te vrste u Hrvatskoj.
Ključne riječi
alohtona vrsta; slatkovodni ekosustavi; sveza Nymphaeion albae; delta Neretve; Hrvatska; SI Sredozemlje
Sažetak
Rad donosi podatke o novim nalazima rijetke mediteranske vrste tulara Micropterna wageneri u Hrvatskoj, s prvim podacima o DNA barkodiranju te vrste. Vrsta je zabilježena u Konavlima i na Biokovu. Također se predstavlja raznolikost roda Micropterna u Hrvatskoj i raspravlja o DNA barkodiranju tog roda u Hrvatskoj i Europi.
Ključne riječi
Trichoptera; Micropterna; DNA barkodiranje; muzejske zbirke; Hrvatska; Biokovo; Konavle
Sažetak
U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja faune vretenaca sjeverozapadne Bosne. Terenskim istraživanjem koje je provedeno tijekom ljeta 2012. i 2013. godine zabilježeno je ukupno 36 vrsta vretenaca, među kojima su 34 vrste nove za ovo područje. U radu je prikazana detaljna analiza rezultata te usporedba sa sastavom faune vretenaca susjednih područja BiH i Hrvatske. Najzastupljenije zabilježene vrste su bile Calopteryx virgo (Linnaeus, 1758), Sympetrum sanguineum (Müller, 1764), Onychogomphus forcipatus (Linnaeus,1758), Somatochlora meridionalis Nielsen, 1935, Calopteryx splendens (Harris, 1782) i Platycnemis pennipes (Pallas, 1771). Među najznačajnije nalaze spadaju pronalasci vrsta Chalcolestes viridis (Vander Linden, 1825) i Coenagrion scitulum (Rambur, 1842), rijetkih vrsta u BiH, kao i vrsta od europskog konzervacijskog značaja, Coenagrion ornatum (Selys, 1850) i Cordulegaster heros Theischinger, 1979. Raspravljena su staništa i rasprostranjenost ovih vrsta u regiji i u BiH, te zaštita vretenaca u BiH.
Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; Coenagrion ornatum; Cordulegaster heros; rasprostranjenost; kukci; Odonata; rijeka Una
Sažetak
Terenskim istraživanjem kopnene malakofaune istočnojadranskih otoka Šolte, Drvenika velog i Drvenika malog (Hrvatska) nađeno je 36 vrsta puževa s kućicom. Time smo gotovo utrostručili broj svojti zabilježenih u literaturi. Vrste Lindholmiola corcyrensis (Rossmässler, 1836) i Delima (Piceata) piceata (Rossmässler, 1836), zabilježene u literaturi za Drvenik veli, smatramo nepostojećim na istraživanom području, a i u Hrvatskoj. Od nađenih svojti ističemo Odontocyclas kokeilii (Rossmässler, 1837) koja na Šolti i Drveniku velom ostvaruje drugo, odnosno treće otočno nalazište u Hrvatskoj, te endemičnu zaklopnicu Delima (Semirugata) hiltrudis H. Nordsieck, 1969, također nađenu na Šolti, a dosada poznatu samo s otoka Brača. Očekivano, najviše vrsta ima na najvećem otoku, Šolti, a najmanje na najmanjem otoku, Drveniku malom. Vrijednosti Whittakerovog indeksa biodiverziteta i maksimalnog indeksa biodiverziteta rastu s veličinom istraživanih otoka. Prosječan broj svojti po lokalitetu najveći je na srednje velikom istraživanom otoku Drveniku velom, što je posljedica raznolikosti staništa, i prvenstveno njihove očuvanosti.
Ključne riječi
land snails; Adriatic islands; Šolta; Drvenik veli; Drvenik mali; Croatia
Sažetak
Izgleda da je Bonellia viridis jedina vrsta zvjezdana (Echiura) koju nalazimo u Mljetskom Nacionalnom parku. Radi se o životinji poznatoj širom svijeta zbog posebnog razvoja ličinaka i izrazitog spolnog dimorfizma i načina života odraslih jedinki. Velike ženke s račvastim rilom žive ponajviše između kamenja i u pukotinama strmih i okomitih stijena. Prema opažanjima ronilaca na nekim se mjestima u Nacionalnom parku B. viridis čak može smatrati čestom vrstom.
Ključne riječi
Echiura; Bonellia viridis; Jadransko more; Nacionalni park Mljet
Sažetak
U radu su istraživane epipelonske zajednice dijatomeja tijekom 2009. godine u Šerićkoj bari u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. Determinirano je 57 vrsta na 6 lokaliteta u proljetnoj i ljetnoj sezoni uzorkovanja. Rodovi najbrojnij i vrstama su Gomphonema (8) i Nitzschia (5), a dominantne vrste bile su Melosira varians C.Agardh, Gyrosigma acuminatum (Kützing) Rabenhorst, Lemnicola hungarica (Grunow) F.E.Round & P.W.Basson, Navicula cryptocephala Kützing, Cocconeis placentula var. placentula Ehrenberg, Hippodonta capitata (Ehrenberg) Lange-Bertalot, Metzeltin & Witkowski, Fallacia pygmaea (Kützing) A.J.Stickle & D.G.Mann, Anomoeoneis sphaerophora E.Pfizer, Craticula cuspidata (Kutzing) D.G.Mann, Cyclotella meneghiniana Kutzing i Tryblionella hungarica (Grunow) Frenguelli. Struktura epipelonske zajednice bila je prostorno raznolikija u ljetnoj u odnosu na proljetnu sezonu uzorkovanja. Shannon-Wienerov indeks raznolikosti iznosio je od 2,47 do 2,96, dok se trofički indeks prema Rott-u kretao u rasponu od 2,7 do 3,4. Najveći broj vrsta pripadao je kategoriji alkalifi lnih (60%) i eutrofnih (61%) pokazatelja i upućuje na eutrofni i politrofni status močvare.
Ključne riječi
epipelon; dijatomeje; bioraznolikost; eutrofikacija; ekološki status; Bosna i Hercegovina; Šerićka bara
Sažetak
Istraživana je vaskularna flora malog otočića Isola di Vendicari (površina 4,45 ha) koji se nalazi uz jonske obale jugoistočne Sicilije. Utvrđeno je 80 vrsta i nižih svojti, od toga je 21 nova za otočić. U spektru životnih oblika prevladavaju terofiti, uz značajan udio hemikriptofita. Biljne zajednice na otočiću analizirane su s florističkog, fitocenološkog i ekološkog gledišta. Vegetacija je uglavnom psamofitska halofitska. S aspekta zaštite, otočić je dio Rezervata prirode Vendicari, nalazi se unutar područja Natura 2000 ekološke mreže, što ukazuje na važnost potrebe očuvanja bioraznolikosti.
Ključne riječi
Sicilija; otočić; vaskularna flora; fitocenologija; biološka raznolikost; očuvanje