Natura Croatica

Mladen Šimala, Tatjana Masten Milek

Kratko priopćenje

Mladen Šimala Croatian Agency for Agriculture and Food, Centre for Plant Protection, Gorice 68b, 10000 Zagreb, Croatia
Tatjana Masten Milek Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Faunistička istraživanja štitastih moljaca roda Aleurochiton Tullgren, 1907 provedena na javorima u Hrvatskoj, u razdoblju od 2005. do 2007. godine rezultirala su nalazom 3 vrste. Vrsta Aleurochiton acerinus Haupt, 1934 identificirana je na poljskom javoru (Acer campestre L.) na brojnim lokalitetima kontinentalne Hrvatske. Aleurochiton aceris (Modeer) 1778 nađen je na javoru mliječu (Acer platanoides L.) u središnjem i sjevernom kontinentalnom području. Aleurochiton pseudoplatani Visnya, 1936 zabilježen je na sredozemnom maklenu (Acer monspessulanum L.) na sjevernom obalnom području i na gorskom javoru (Acer pseudoplatanus L.) u sjevernom obalnom i kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Ključne riječi

faunistika; štitasti moljci; Aleurochiton; javori; Hrvatska

Nenad Jasprica, Sanja Kovačić

Kratko priopćenje

Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U travnju 2013. u Dubrovniku je otkrivena američka vrsta Erigeron karvinskianus DC. Naseljava pukotine zidova u asocijaciji Linario-Erigeronetum mucronati Segal 1969 (razred Parietarietea judaicae Oberdorfer 1977). To je prvi nalaz te vrste u prirodi te nova biljna asocijacija u Hrvatskoj.

Ključne riječi

Erigeron karvinskianus; Linario-Erigeronetum mucronati; prvi nalaz; Dubrovnik; Hrvatska

Dubravka Hafner, Nenad Jasprica

Kratko priopćenje

Dubravka Hafner Bartulovići 4, HR-20357 Blace, Croatia
Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia

Sažetak

Taksonomski sastav epifitskih dijatomeja na nekoliko svojta iz razreda Charophyceae istraživan je u različitim krškim vodenim ekosustavima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori tijekom 2007. Ukupno je utvrđeno 91 svojti svrstanih unutar 37 rodova. Rodovi s najvećim brojem svojta su Gomphonema (9), Navicula (7), Nitzschia, Pinnularia i Gyrosigma (5). Broj svojta bio je od devet u jezeru Kalajli na planini Bjelašnici do 33 u rijeci Trebižat (Bosna i Hercegovina). Najučestalije svojte (prisutne na više od tri lokaliteta) su: Amphora ovalis, Cocconeis placentula, Gomphonema coronatum, Melosira varians, Navicula tripunctata, N. radiosa i Ulnaria oxyrhynchus, Ukupno se 52 svojte pojavljuju samo na jednom od lokaliteta.

Ključne riječi

epifitske dijatomeje; Charophyceae; raznolikost; Dinarski krš; Balkanski poluotok

Zdravko Dolenec

Kratko priopćenje

Zdravko Dolenec Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Izloženi su rezultati opažanja u dolasku lastavica (Hirundo rustica) sa zimovanja iz Afrike južno od Sahare na područje gniježđenja u selo Mokrice (sjeverozapadna Hrvatska, Hrvatsko zagorje) u razdoblju od 1980. do 2011. godine. Iako su zabilježene stalne fluktuacije u datumu proljetnog dolaska, utvrđeno je da nije došlo do promjena u trendu vremena dolaska. Oscilacije temperature proljetnih mjeseci (ožujak–travanj) u najbližoj meterološkoj postaji ukazuju na trend porasta prosječne temperature za otprilike 2,2 °C u istom razdoblju.

Ključne riječi

lastavica; povratak sa zimovanja; proljetna temperatura; trend

Snježana Vujčić-Karlo, Gordan Lukač, Andreja Brigić

Kratko priopćenje

Snježana Vujčić-Karlo National Museum Zadar, Natural History Department, Medulićeva 2, 23000 Zadar, Croatia
Gordan Lukač JU NP Paklenica, Dr. F. Tuđmana 14a, HR-23244 Starigrad-Paklenica, Croatia
Andreja Brigić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, HR–10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U ovom radu se opisuje prvi nalaz pirofilne vrste trčka Sericoda quadripunctata (De Geer, 1774) (Coleoptera, Carabidae) u Hrvatskoj. Ova vrsta je pronađena tijekom terenskih istraživanja faune trčaka u bukovim šumama na području južnog Velebita od Velikog Rujna do Stražbenice. Pronalazak ove rijetke vrste trčka, tipične za prirodno opožarena staništa, koja se nalazi na popisima ugroženih životinjskih vrsta diljem Europe, ukazuje na mogućnost pronalaska novih vrsta trčaka u Hrvatskoj i to posebno u teže pristupačnim krajevima.

Ključne riječi

Sericoda quadripunctata; trčci; Velebit; požari; prvi nalaz; Hrvatska

Zdravko Števčić

Kratko priopćenje

Boštjan Surina

Izvorni znanstveni članak

Boštjan Surina Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, University of Primorska, Glagoljaška 8, SI-6000 Koper, Slovenia

Sažetak

Učkarski zvončić (Campanula tommasiniana) je stenoendem planine Učke, koji se rasprostire na području od svega 6 do 7 km2 u pojasu između 50 i 1396 m nadmorske visine. Unutar areala ove vrste uočeno je pet uglavnom homogeno nastanjenih mikrolokaliteta. Veći dio populacije vrste uspijeva u pukotinama stijena i litica iznad 900 m n.m., unutar pojaseva klimazonalne termofilne te altimontanske i subalpinske šume bukve, iako su pojedini primjerci često zabilježeni u različitim sekundarnim staništima duž cijelog areala. Uslijed nedostatnog poznavanja biologije, gustoće populacije, genetske strukture populacije i potencijalnog protoka gena unutar i između mikropopulacija učkarskog zvončića, teško je točnije pretpostaviti stupanj njegove ugroženosti. Međutim, uništavanje primarnih staništa ovog stenoendema izrazito točkastog (diskontinuiranog) areala, može predstavljati stvarnu prijetnju njegovu dugoročnom opstanku, te je stoga vrlo važno strogo čuvati sva ustanovljena i potencijal na staništa ove vrste.

Ključne riječi

Campanula tommasiniana; Campanulaceae; endemi; areal; Dinaridi; Učka

Jure Jugovic, Mitja Črne, Živa Fišer Pečnikar

Izvorni znanstveni članak

Jure Jugovic University of Primorska, Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, Glagoljaška 8, 6000 Koper, Slovenia
Mitja Črne BIODIVA – Conservation Biologists Society, Kettejeva 1, 6000 Koper, Slovenia
Živa Fišer Pečnikar University of Primorska, Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, Glagoljaška 8, 6000 Koper, Slovenia

Sažetak

Krške livade razreda Festuco-Brometea su vrstama bogata staništa od nacionalne i europske važnosti. Bioraznolikost na tim područjima je relativno visoka, no u suprotnosti s nekim drugim poluprirodnim staništima, njihova bioraznolikost je pod velikim utjecajem ljudske aktivnosti. U ovom istraživanju smo zabilježili prisutnost i procijenili brojnost danjih leptira na tri uzorkovane plohe na Kraškom rubu (jugozapadna Slovenija): dvije krške livade i jednom pašnjaku koji je uključivao i zarasla područja. Tijekom 16-dnevnog terenskog istraživanja u svibnju i lipnju 2012., zabilježili smo 63 vrste leptira (uključujući i komplekse vrsta). Gotovo sve vrste su bile zabilježene na suhim krškim livadama (60 vrsta, 95%), dok je na pašnjaku (34 vrste, 54%) i na zaraslom području (28 vrsta, 44%) raznolikost bila manja. Brojnost leptira je bila najmanja na zaraslim površinama. Iako i zaraštanje i ispaša imaju za posljedicu opadanje u broju vrsta i brojnosti, smatramo da tradicionalno korištenje zemlje pozitivno utječe na raznolikost leptira. Razlog za to je prije svega sprječavanje zaraštanja livada, koje leptiri preferiraju više od staništa u kasnijim fazama sukcesije. Zato predlažemo održavanje mozaične strukture krajolika, jer će na taj način on biti primjeren za veći broj vrsta leptira.

Ključne riječi

tradicionalna uporaba zemlje; ispaša; Kraški rob; gospodarenje staništima

Halil Ibrahimi, Agim Gashi, Linda Grapci-Kotori, Mladen Kučinić

Izvorni znanstveni članak

Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Agim Gashi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa street p.n., 10000 Prishtina, Republic of Kosovo
Linda Grapci-Kotori Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Fauna tulara Kosova je donedavno bila slabo istraživana, sa samo nekoliko podataka. Tijekom dvogodišnjeg perioda istraživanja (2009-2010) odrasli oblici tulara prikupljani su UV lampom, entomološkom mrežom i manualno. Rod Micropterna Stein, 1873 po prvi je puta zabilježen na Kosovu s četiri vrste: Micropterna caesareica Schmid, 1959, Micropterna fissa McLachlan, 1875, Micropterna nycterobia McLachlan, 1875 i Micropterna sequax McLachlan, 1875. U ovome radu predstavljamo značajke rasprostranjenosti roda Micropterna na Kosovu s ekološkim podacima o staništu i vremenu emergencije. Sve četiri vrste roda Micropterna na Kosovu imaju usku rasprostranjenost i prisutne su samo na sedam od ukupno četrdeset i tri istraživane postaje. Nalaz roda Micropterna na Kosovu predstavlja doprinos boljem razumijevanju distribucijskih obrazaca ovog roda na Balkanskom poluotoku i jugoistočnoj Europi.

Ključne riječi

tulari; Balkanski poluotok; Micropterna Stein, 1873

Damira Tafra, Milenko Milović, Marija Pandža

Izvorni znanstveni članak

Damira Tafra Ravnice 20, HR-21310 Omiš, Croatia
Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia
Marija Pandža Murterski Škoji Primary School, HR-22243 Murter, Croatia

Sažetak

U radu je prikazana analiza alohtone flore Omiša koja broji 84 svojte, odnosno 13.68% ukupne flore Omiša (614 svojti). Alohtone svojte koje dolaze isključivo u kulturi nisu obuhvaćene ovim radom. Brojem vrsta najzastupljenija je porodica Asteraceae s. str. (16 svojti; 19.05%), a među rodovima se ističe rod Amaranthus sa šest vrsta. Od životnih oblika najzastupljeniji su terofiti (42.86%) i fanerofiti (32.14%). Najveći broj svojti zabilježen je na obradivim površinama (59) i ruderalnim staništima (51). Prema stupnju udomaćenosti prevladavaju neudomaćene svojte (58.33%), a prema načinu unošenja najzastupljenije su namjerno unešene svojte (63.10%). Prema geografskom podrijetlu najveći broj svojti potječe iz Amerike (47.62 %) a zatim slijede svojte azijskog podrijetla (29.76%).

Ključne riječi

alohtona flora; urbana flora; Omiš; Dalmacija; Hrvatska

Antun Alegro, Sandro Bogdanović, Ivana Rešetnik, Igor Boršić, Petra Cigić, Toni Nikolić

Izvorni znanstveni članak

Antun Alegro University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Sandro Bogdanović University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, Croatia
Ivana Rešetnik University of Zagreb, Faculty of Science, Division of Biology, Department of Botany and Botanical Garden, Marulićev trg 20/II, HR-10000 Zagreb, Croatia
Igor Boršić Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
Petra Cigić Ministry of Health, Directorate for Sanitary Inspection, Branimirova 183, HR-10000, Zagreb, Croatia
Toni Nikolić University of Zagreb, Department of Biology, Marulićev trg 9a/II, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Flora Savice, suburbanog dijela grada Zagreba s ostacima poplavnih šuma i vegetacijom stajačica, istraživana je mahom 2006. s nekoliko kasnijih dodataka. Ukupno je zabilježeno 289 vrsta i podvrsta vaskularnog bilja. S obzirom na spektar horoloških tipova, flora Savice slična je nekim drugim područjima SZ Hrvatske s time da se s većom učestalošću ističu biljke eurazijskog elementa (48,3%), adventivne vrste (13,2%) i biljke mediteranskog elementa (9,7%), što je posljedica antropogenog utjecaja i posljedične ruderalizacije staništa. Taj proces se ogleda i u razmjerno visokom udjelu terofita (19,1%). Pokazatelji antropogene promjene pokazuju da je flora Savice više utjecana arheofitima nego neofitima. Među njima nalazi se 25 vrsta (8,6%) invazivnih stranih vrsta. Spektar životnih oblika gotovo je isti kao za druga područja SZ Hrvatske, što upućuje da je flora dobro prilagođena općoj klimi SZ Hrvatske. Osobita vrijednost flore Savice su sastojine drvenastih vrsta koje predstavljaju posljednje ostatke poplavne vegetacije uz rijeku Savu, kao i hidrofiti i helofiti prisutni u jezercima i oko njih.

Ključne riječi

biološka raznolikost; urbana flora; životni oblici; horološki tipovi; strane vrste

Marko Randić, Ana Brkljačić, Gordan Lukač, Dario Kremer

Izvorni znanstveni članak

Marko Randić Priroda Public Institution, Grivica 4, HR-51000 Rijeka, Croatia
Ana Brkljačić Public Institution »Velebit Nature Park«, Kaniža Gospićka 4b, HR-53000 Gospić, Croatia
Gordan Lukač JU NP Paklenica, Dr. F. Tuđmana 14a, HR-23244 Starigrad-Paklenica, Croatia
Dario Kremer Faculty of Pharmacy and Biochemistry, University of Zagreb, Schrottova 39, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu su navedeni novi, do sada neobjavljeni lokaliteti triju rijetkih i floristički zanimljivih NATURA 2000 vrsta na području sjeverozapadnih Dinarida u Hrvatskoj. Novi lokaliteti vrste Pulsatilla grandis Wender. zabilježeni su na planinama u zaleđu grada Rijeke, iznad Vinodola te na području srednjeg Velebita. Genista holopetala (Koch) Bald. pronađena je na novim lokalitetima na planinama u zaleđu Rijeke i iznad Vinodola, dok su novi mikrolokaliteti vrste Cypripedium calceolus zabilježeni na području južnog Velebita. Podaci o novim lokalitetima predstavljaju značajan doprinos budućim istraživanjima ovih triju vrsta koja su neophodna za njihovu adekvatnu zaštitu i moguću uspostavu monitoringa nad njihovim prirodnim populacijama. Također, utvrđeno je da zaraštanje prirodnih travnjačkih staništa drvećem i grmljem trenutno predstavlja najveću opasnost za populacije vrsta P. grandis i G. holopetala.

Ključne riječi

rijetke NATURA 2000 vrste; sjeverozapadni Dinaridi; Hrvatska

Toni Koren, Ljiljana Ladavac

Izvorni znanstveni članak

Toni Koren Croatian Herpetological Society - Hyla, Lipovac I, 7, 10000 Zagreb, Croatia
Ljiljana Ladavac Vela Traba 5, HR-52 000 Pazin, Croatia

Sažetak

U ovom radu predstavljamo rezultate višegodišnjeg sakupljanja noćnih leptira (Insecta: Lepidoptera: Heterocera) na području Pazina i Vele Trabe. Ovim istraživanjem utvrđena je prisutnost 131 vrste koje spadaju u 10 porodica. Najzanimljiviji je nalaz vrste Eriogaster catax (Linnaeus, 1758), (Lepidoptera, Lasiocampidae) koja se nalazi na II. dodatku Direktive o staništima (Anonymous, 1992). 20 vrsta je po prvi puta zabilježeno za hrvatski dio Istre.

Ključne riječi

Pazin; Vela Traba; Macroheterocera; raznolikost

Milenko Milović, Nevena Vukelja, Marija Pandža, Božena Mitić

Izvorni znanstveni članak

Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia
Nevena Vukelja Mornarska 8, 22 010 Brodarica, Croatia
Marija Pandža Murterski Škoji Primary School, HR-22243 Murter, Croatia
Božena Mitić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6a, HR-10000, Zagreb, Croatia

Sažetak

Prema literaturnim podacima i provedenom terenskom istraživanju, u radu se navodi ukupno 507 svojti vaskularne flore za naselje Tribunj i obližnje nenaseljene otočiće Logorun i Lukovnik. Flora Tribunja obuhvaća 413, flora Lukovnika 197, a Logoruna 163 svojte. Brojem svojti najzastupljenije porodice su Asteraceae s.l. (11.84%), Fabaceae (10. 06%) i Poaceae (10.06%). Terofiti su najzastupljeniji životni oblik (44.97%), a među flornim elementima najzastupljenije su biljke mediteranskog rasprostranjenja (42.21%). Zabilježeno je 16 endema, 14 ugroženih te 77 zaštićenih biljaka. Biljke mediteranskog flornog elementa su zastupljenije u flori otočića Logoruna (63.19%) i Lukovnika (55.33%) u odnosu na floru Tribunja (37.53%). Obrnuto, terofiti, kultivirane i adventivne biljke te biljke široke rasprostranjenosti su zastupljenije u flori Tribunja nego u flori otočića. Zabilježeno je 45 neofita na području naselja Tribunj (10,9% flore naselja) od kojih je samo vrsta Opuntia vulgaris pronađena na Lukovniku. Na Logorunu nije pronađena ni jedna svojta iz skupine neofita.

Ključne riječi

vaskularna flora; Tribunj; Logorun; Lukovnik; Dalmacija; Hrvatska

Josip Skejo, Fran Rebrina

Izvorni znanstveni članak

Josip Skejo Section of Orthopterology, Biology Students Association – BIUS, Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Fran Rebrina University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia; IUCN/SSC Grasshopper Specialist Group

Sažetak

U radu se navodi prvi nalaz roda Rammeihippus Woznessenskij, 1996 s vrstom Rammeihippus dinaricus (Götz, 1970) (Orthoptera: Acrididae) u Hrvatskoj. Vrsta je pronađena 7. kolovoza 2012. godine nedaleko lokaliteta Duler na 1250 metara nadmorske visine na Dinari (jugoistočna Hrvatska, srednja Dalmacija). To je također prvi nalaz nakon opisa vrste pokraj prijevoja Vaganj na istoj planini, ali u Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi

Rammeihippus dinaricus; Orthoptera; skakavci; fauna; Hrvatska

John Skartveit, Gunnar Mikalsen Kvifte, Aleksandra Klarić, Øyvind Håland

Izvorni znanstveni članak

John Skartveit NLA University College Bergen, P.O. Box 74 Sandviken, N-5812 Bergen, Norway
Gunnar Mikalsen Kvifte Department of Natural History, University Museum of Bergen, University of Bergen, P.O. Box 7800, N-5020 Bergen, Norway
Aleksandra Klarić Vlaška 79, 10 000 Zagreb, Croatia
Øyvind Håland Kvalvegen 2, N-2380 Brumunddal, Norway

Sažetak

U radu se daje pregled objavljenih nalaza iz porodica Hesperinidae i Bibionidae (Diptera) iz Hrvatske, uz dodatak novih nalaza prikupljenih slučajnim prikupljanjem. Vrste Bibio handlirschi Duda, 1930 i Bibio reticulatus Loew, 1846 zabilježene su prvi puta za Hrvatsku. Daju se podaci o taksonomiji i životu nekih vrsta.

Ključne riječi

Hesperinus; Bibio; Dilophus; faunistika

Luboš Beran, Jasna Lajtner, Petar Crnčan

Izvorni znanstveni članak

Luboš Beran Nature Conservation Agency of the Czech Republic, Regional Office Kokořínsko – Máchův kraj Protected Landscape Area Administration, Česká 149, CZ–276 01 Mělník, Czech Republic
Jasna Lajtner Department of Biology, Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Petar Crnčan Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu su izneseni rezultati malakološkog istraživanja najvećeg hrvatskog jezera - Vranskog jezera, te drugih vodenih staništa na području istoiomenog Parka prirode. Ukupno je zabilježena 21 vrsta slatkovodnih mekušaca (15 vrsta puževa i 6 vrsta školjkaša), od kojih je u samom jezeru pronađeno samo 10 vrsta, što je najvjerojatnije posljedica povišenog saliniteta. U lokvi Benča pronađena je populacija zaštićene i ugrožene vrste puža Anisus vorticulus.

Ključne riječi

Mollusca; Gastropoda; Bivalvia; Anisus vorticulus; Vrana lake; faunistics

Ana Previšić, Marija Ivković, Marko Miliša, Mladen Kerovec

Izvorni znanstveni članak

Ana Previšić ; Department of Biology (*Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Marija Ivković Division of Zoology, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Marko Miliša Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Mladen Kerovec Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Odrasli tulari prikupljani su u rano ljeto i jesen 2012. godine na različitim slatkovodnim staništima u Parku prirode Papuk. Istraživanjem je obuhvaćeno osam različitih postaja, a prikupljanje je provedeno uz pomoć entomoloških mrežica i svjetlosnih klopki. Ukupno je prikupljeno 360 jedinki iz 33 vrste, 24 roda i 11 porodica tulara. U radu je prikazan preliminarni popis faune tulara Parka prirode Papuk. Sedam vrsta zabilježenih u ovom istraživanju novo je za faunu Hrvatske: Rhyacophila loxias, Rhyacophila nubila, Rhyacophila obliterata, Rhyacophila polonica, Wormaldia pulla, Diplectrona atra i Drusus schmidi. Osim toga, neke od tih vrsta do sada nisu bile zabilježene niti u panonskoj limnoregiji (ekoregija ER11). Nadalje, zanimljiv je i nalaz rijetke vrste Beraea maurus koja je u Hrvatskoj do sada zabilježena samo s jednim primjerkom 1934. godine.

Ključne riječi

rasprostranjenost tulara; Drusus schmidi; Rhyacophila; Wormaldia pulla; Diplectrona atra

Natura Croatica, Vol. 22 No.1

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi