2011
Natura Croatica, Vol. 20 No.2
Sažetak
U radu su prikazani podaci o prvim nalazima porodiljnih kolonija vrste Eptesicus serotinus u Hrvatskoj. Na karti su prikazani lokaliteti na kojima su pronađene porodiljne kolonije, kao i lokalitet na kojem je zabilježena fertilna ženka.
Ključne riječi
Eptesicus serotinus; rasprostranjenost; Hrvatska; porodiljne kolonije
Sažetak
Vodeni Neuroptera su u Europi zastupljeni sa 17 vrsta u 3 porodice: Osmylidae, Sisyridae i Nevrorthidae. U Hrvatskoj su do sada zabilježene 4 vrste: Osmylus fulvicephalus, Sisyra bureschi, Sisyra nigra and Sisyra terminalis. Faunistički podaci o vrstama i njihova rasprostranjenost su dani u ovom radu.
Ključne riječi
vodeni Neuroptera; fauna; rasprostranjenost; Hrvatska
Sažetak
Prisutnost vrste Viola collina u Hrvatskoj nije dosad bila potvrđena, ali 2008 je otkrivena na tri područja u Hrvatskoj: Samoborskom gorju, Papuku i Kalniku. Ukratko se opisuju ti lokaliteti. Raspravlja se o izboru staništa, s naglaskom na otkrivenu analogiju između mađarskih i hrvatskih staništa.
Ključne riječi
Viola collina; Hrvatska; flora; izbor staništa; reliktne vrste
Sažetak
Rijetka mikoheterotrofna orhideja bezlisni nadbradac Epipogium aphyllum Swartz pronađena je po prvi put na Velebitu. Zabilježena je u bukovo-jelovoj prašumi (as. Omphalodo-Fagetum) u Klepinoj dulibi. Uz Medvednicu, Plitvička jezera i Samoborsko gorje ovo je četvrto nalazište vrste u Hrvatskoj u posljednjih osamdeset godina.
Ključne riječi
Epipogium aphyllum; mikoheterotrofna orhideja; Velebit; Hrvatska
Sažetak
Cilj rada je prikazati popis vrsta danjih leptira do sada zabilježenih u fauni Hrvatske s hrvatskim imenom svake vrste. Analizom publiciranih radova, muzejskih zbirki, nepubliciranih podataka (dnevnici proslavljenog hrvatskog lepidopterologa Zdravka Lorkovića) te rezultata naših recentnih terenskih istraživanja nastoji se dokumentirati fauna danjih leptira te stvoriti nacionalna baza podataka o rasprostranjenju svake vrste. Tako je napravljen popis od 195 vrsta danjih leptira u Hrvatskoj.
Ključne riječi
leptiri; popis; hrvatska imena; fauna; Hrvatska
Sažetak
Tijekom jednogodišnjeg razdoblja od travnja 1995. do ožujka 1996. istraživana je, u jednomjesečnim intervalima, vertikalna i sezonska distribucija mrežnog fitoplanktona u lenitičkom području Visovačkog jezera. Naglasak tijekom istraživanja bio je na sastav vrsta te povezanost dominantnih vrsta i okolišnih čimbenika. Najzastupljenija vrsta tijekom kasnog proljeća je dijatomeja Asterionella formosa Hass, dok ljeti i u jesen dominaciju preuzima dinoflagelat Ceratium hirundinella (O. F. Müller) Bergh. Od mjerenih ekoloških parametara, temperatura vode najznačajnije je utjecala na promjene u sastavu vrsta, njihovu zastupljenost i dominaciju (Primer 5, BIO-ENV). CCA analiza dobivena na osnovi zastupljenosti fitoplanktonskih stanica i praćenih ekoloških čimbenika potvrdila je znatan utjecaj temperature vode, kao i ukupnog fosfora, provodljivosti i silicija.
Ključne riječi
fitoplankton; Asterionella formosa; Ceratium hirundinella; Visovačko jezero
Sažetak
U radu se donose rezultati malakološkog istraživanja rijeke Zrmanje i njenih pritoka. Iako je Zrmanja jedna od najvećih rijeka jadranskog sliva u Hrvatskoj, njeni vodeni mekušci su slabo poznati. U 2009. i 2010. godini zabilježeno je ukupno 29 vrsta slatkovodnih mekušaca (22 puževa, 7 školjkaša) na 14 lokaliteta na Zrmanji i 5 na njenim pritokama. Slatkovodni dio Zrmanje uzvodno od Jankovića buka (slap) koji predstavljaju lokaliteti br. 4–9 karakterizira najveća raznolikost. U tom dijelu prona|ene su male populacije dviju vrlo rijetkih i ugroženih vrsta, Dalmatinella fluviatilis i endemska Tanousia zrmanjae. U rijeci Krupi potvrđen je endemski puž Belgrandiella krupensis.
Ključne riječi
Mollusca; Tanousia zrmanjae; Dalmatinella fluviatilis; Belgrandiella krupensis; rijeka Zrmanja; faunistika
Sažetak
U ovom radu predstavljamo rezultate o herpetofauni Kornatskog otočja, s posebnim osvrtom na Kornat i Žut, sakupljenih tijekom nekoliko terenskih izlazaka u 2009 godini. Zajedno s osobnim komentarima naših kolega i literaturnim podatcima, na Kornatskom otočju zabilježena je jedna vrsta vodozemca i 11 vrsta gmazova. Postoji mogućnost da je barska kornjača, Emys orbicularis, u potpunosti nestala s otoka Kornata dok je kopnena kornjača (Testudo hermanii) vjerojatno unesena na otok Žut.
Ključne riječi
Kornat; Žut; Tarac; vodozemci; gmazovi; rasprostranjenost; izumiranje
Sažetak
Objavljuju se prvi podaci o nalazima danjeg leptira Colias caucasica balcanica u Hrvatskoj. Nalazi na planini Dinara godine 2010. i 2011. su najzapadnije točke u rasprostranjenju vrste. Za razliku od jugoistočnog Balkana gdje je rasprostranjenost C. caucasica balcanica uglavnom u pretplaninskom pojasu, većina dosad objavljenih nalaza iz Dinarida je ograničena na gorski pojas, odnosno na travnjake i šumske čistine unutar pojasa bukovih šuma na nadmorskim visinama između 1.000 i 1.600 m n/m. Tijekom istraživanja leptiri su na planini Dinari opažani od sredine lipnja do sredine srpnja. Ovim nalazom broj poznatih danjih leptira u Republici Hrvatskoj je povećan na ukupno 195 vrsta. Prikazan je i pregled povijesnih podataka za čitavo područje Dinarida uz neke još neobjavljene podatke iz muzejskih zbirki.
Ključne riječi
Lepidoptera; Pieridae; planinski poštar; Hrvatska; Dinaridi
Sažetak
U radu je opisano pet novih vrsta roda Leptomeson Jeannel, 1924, četiri vrste iz Hrvatske i jedna nova vrsta iz Bosne i Hercegovine: L. radjai n. sp. iz jame Zvekača, blizu Šibenika, L. dalmatinus n. sp. iz Maravića jame, na otoku Čiovu, L. bujasi n. sp. iz Jame kod Matešića stana, na otoku Braču, L. biokovensis n. sp. iz Pretnerove jame, na planini Biokovo i L. raguzi n. sp. iz Majića ponora, blizu Gruda. Osim toga, daje se novi podatak o rasprostranjenosti vrste L. dombrowskii dombrowskii (Apfelbeck, 1907), pronađenoj u Baba špilji, na planini Biokovo (Dalmacija).
Ključne riječi
Leptomeson; radjai n. sp.; dalmatinus n. sp.; bujasi n. sp.; biokovensis n. sp.; raguzi n. sp.; dombrowskii dombrowskii; taksonomija; rasprostranjenost; podzemni kornjaši; zoogeografija
Sažetak
U ovom radu je prikazan popis vrsta s povijesnim pregledom i novim nalazima špiljskih jednakonožnih kopnenih rakova, koji se temelji na detaljnoj analizi dostupne literature o špiljskim jednakonožnim rakovima te neobjavljenim podacima iz zbirki. Popisani su svi poznati špiljski jednakonožni rakovi (troglofili i troglobionti). Za svaku vrstu se navode sljedeći podaci: ime svojte; sinonimi; opća rasprostranjenost; tipski lokalitet; ekološki status; popis nalaza; ime vrste upotrijebljeno u citiranoj literaturi; karta rasprostranjenosti na UTM mreži 10 × 10 km. Priloženi su dodaci s popisom sinonima objekata upotrijebljenih u citiranoj literaturi te podaci iz zbirki. Sveukupno rad obuhvaća podatke iz 557 speleološka objekta, šest podzemnih građevina i 15 ostalih nadzemnih i podzemnih lokaliteta. Popis špiljskih svojti utvrđenih do danas za područje Hrvatske obuhvaća 35 vrsta i pet podvrsta unutar pet porodica koje uključuju 22 endema Hrvatske i 20 troglobionata. S obzirom na broj vrsta najzastupljenija je porodica Trichoniscidae (26 vrsta) i potporodica Trichoniscinae (20 vrsta). Rod Alpioniscus sa 10 vrsta je najučestaliji. Makroregija južno hrvatsko primorje ima mnogo više vrsta i endema od ostalih regija. Najšire rasprostranjene vrste su troglofilne vrste Mesoniscus graniger, Androniscus roseus i troglobiontna vrsta Androniscus stygius, rasprostranjene u tri makroregije. Samo četiri troglobiontne vrste (Alpioniscus balthasari, A. strasseri, Titanethes albus i T. dahli) su rasprostranjene u dvije makroregije, ostale su utvrđene samo u jednoj. Od 40 špiljskih svojti sve su rasprostranjene u Dinarskom kršu a samo tri izvan Dinarskog krša. Izvan Dinarskog krša nema Hrvatskih endemskih svojti.
Ključne riječi
popis vrsta; endemi; dinarski krš; bioraznolikost; rasprostranjenost