Sažetak
Kiszács kraj Novog Sada u Ugarskoj, 17. IV. 1861. – Zagreb, 28. III. 1940., povodom 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti
2010
Natura Croatica, Vol. 19 No.2
Sažetak
U ovom radu opisuje se prvi nalaz Ripartijevog smeđeg plavca Polyommatus (Agrodiaetus) ripartii (Freyer, 1830) u Hrvatskoj. Vrsta je pronađena tijekom terenskih istraživanja danjih leptira u kolovozu 2010. godine na 300 metara nadmorske visine između sela Zrmanja i izvora rijeke Zrmanje. Ovaj nalaz donekle upotpunjuje prazninu u distribuciji ove vrste u Europi te otvara mogućnost pronalaska novih vrsta danjih leptira u Hrvatskoj. Ripartijev smeđi plavac je 194. vrsta danjeg leptira zabilježena u Hrvatskoj.
Ključne riječi
Polyommatus (Agrodiaetus) ripartii; faunistika; danji leptiri; Zrmanja; prvi nalaz
Sažetak
Livadna gušterica, Lacerta agilis Linnaeus, 1758 vrlo je široko rasprostranjena vrsta u Hrvatskoj. Jedinke s erythronotus tipom obojenosti poznate su iz raznih područja središnje i istočne Europe, no u Hrvatskoj nisu bile nikada zabilježene. Autor u radu donosi prvi nalaz tog tipa obojenosti kod jedinke muškog spola nađene u okolici Donjeg Miholjca (sjeveroistočna Hrvatska) tijekom istraživanja 2006. godine.
Ključne riječi
Squamata; Lacerta agilis argus; livadna gušterica; erythronotus tip obojenosti; Hrvatska
Sažetak
Godine 1783. Mathias Piller (1733–1788) i Ludwig Mitterpacher (1734–1814) opisali su šest vrsta ptica s osječkog područja (sjeveroistočna Hrvatska) kao nove za znanost. Revizijom nomenklaturalnog i taksonomskog statusa ovih nominalnih vrsta utvrđeno je da su pet od njih mlađi subjektivni sinonimi. To su Ardea obscura (= Nycticorax nycticorax), Charadrius illyricus (= Burhinus oedicnemus), Falco cinereus (= Circus macrourus), Falco rubiginosus (= Circus aeruginosus) i Rallus dubius (= Gallinula chloropus). Šesti oblik (Falco marginatus) se ponekad priznaje kao validna podvrsta vrste Accipiter gentilis, ali njen taksonomski identitet unutar te vrste je nesiguran. Tipski lokalitet svih ovih vrsta je ovdje ograničen na Korođ, gdje su tipski primjerci prikupljeni u razdoblju 21.–23. lipnja 1782.
Ključne riječi
Mathias Piller; Ludwig Mitterpacher; Aves; taksonomija; nomenklatura; Hrvatska; 18. stoljeće
Sažetak
Pronalazak sjemenki vrste Glaucium corniculatum u arheološkim uzorcima iz rimskog doba s Velog Brijuna i Zatona kod Zadra potaknuo je detaljno istraživanje fitogeografije ove vrste u Hrvatskoj. Ono je pokazalo da se sva zabilježena pojavljivanja ove vrste mogu smatrati efemernim te da je vrsta na prostor Hrvatske pristizala više puta kroz povijest.
Ključne riječi
Glaucium corniculatum; flora Hrvatske; arheobotanika
Sažetak
Budući da su 1997. granice i površina Nacionalnog parka promijenjene, tijekom 2007. i 2008. provedeno je opsežno terensko kartiranje flore novog, sjeveroistočnog dijela Parka, koristeći osnovna MTB 1/64 polja. Zabilježeno je ukupno 507 biljnih svojti, od kojih su njih 92 nove za floru Parka. Vaskularna flora Parka sada broji ukupno 1080 biljnih svojti, no nalazi novih svojti se i dalje mogu očekivati.
Ključne riječi
kartiranje flore; Nacionalni park Krka; nove svojte; Hrvatska
Sažetak
U radu se navodi 16 novih neofita za floru Hrvatske. Trava Setaria parviflora je već duže vrijeme udomaćena na području Šibenika (Solaris, Zablaće), a trava Bromus catharticus je nedavno pronađena u Zadru (Voštarnica). Njihovo sjeme je vjerojatno unešeno kao primjesa u sjemenju za formiranje travnjaka na javnim površinama. Vrsta Senecio angulata je odnedavno primjećena kao vrtna ukrasna biljka na području Zadra i otoka Rave, gdje pokazuje sposobnost subspontanog širenja. Ostale vrste su zabilježene u teretnoj luci Gaženica gdje su vjerojatno dospjele transportom sirovina, naročito sojine sačme i žitarica: Amaranthus spinosus, Alternanthera caracasana, Commelina benghalensis, Ipomoea coccinea, I. hederacea, I. cordatotriloba, Eleusine coracana, Pennisetum glaucum, Physalis angulata, Senna obtusifolia, Sida rhombifolia, Solanum chenopodioides i Solanum sisymbrifolium.
Ključne riječi
novi neofiti; flora; Hrvatska
Sažetak
U razdoblju od 1999.-2010. godine provedena su istraživanja koja su obuhvatila i određivanje kakvoće vode na osnovu bentičkih beskralježnjaka na 369 mjernih postaja na području Republike Hrvatske, a u čemu je sudjelovalo 10 institucija. Kakvoća vode je procijenjena prema tip-specifičnoj klasifikaciji graničnih vrijednosti indeksa saprobnosti za bentičke beskralježnjake, koju zahtijeva Okvirna direktiva o vodama (ODV). Od ukupnog broja mjernih postaja, 264 mjerne postaje (71,54%) ukazuju na vrlo dobru ili dobru kakvoću i time zadovoljavaju zahtjeve ODV, dok 105 mjernih postaja (28,46%) ukazuju na umjereno dobru ili slabu kakvoću vode te ne zadovoljavaju zahtjeve ODV.
Ključne riječi
saprobni status; tekućice; bentički beskralježnjaci; Hrvatska; ODV
Sažetak
Izneseni su rezultati ponovnog pregleda entomoloških zbirki staklokrilki (Lepidoptera: Sesiidae) pohranjenih u Gradskom muzeju u Varaždinu i Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Među 142 primjerka staklokrilki iz Hrvatske kroz redeterminaciju je utvrđena 21 vrste iz 6 rodova.
Ključne riječi
Lepidoptera; Sesiidae; hrvatski muzeji; fauna; redeterminacija
Sažetak
U razdoblju između 1981. i 1986. godine, kao i od 2001. pa do 2010. godine, na području Pazina i četiri okolna lokaliteta zabilježene su 102 vrste danjih leptira. U radu se navodi njihova raznolikost te stupanj ugroženosti za neke vrste. Isto tako, dana je i usporedba s dosadašnjim nalazima na području Pazina te se na temelju toga daje popis od 104 vrste danjih leptira. Čak 13 vrsta zabilježeno je po prvi puta za Istru.
Ključne riječi
Rhopalocera; fauna; raznolikost; Istra
Sažetak
Odrasli tulari prikupljani su od listopada 2008. do listopada 2009. godine na ukupno 25 postaja duž toka Kupe i Čabranke te na različitim staništima u njihovim pritocima. Najveći broj vrsta zabilježen je tijekom proljetnih mjeseci, zatim tijekom ljetnih mjeseci. Sezonska dinamika zabilježena za najzastupljenije vrste u najvećoj mjeri odgovara njihovim uobičajenim razdobljima aktivnosti. Tijekom istraživanja zabilježeno je ukupno 38 vrsta, a od toga su tri vrste, Rhyacophila palmeni, Wormaldia copiosa i Tinodes rostocki, nove za faunu Hrvatske. Ovo istraživanje predstavlja važan doprinos poznavanju faune tulara Gorskog kotara, ali i Hrvatske općenito.
Ključne riječi
Trichoptera; fauna; razdoblje leta; Gorski kotar; Hrvatska
Sažetak
U radu se prikazuje danas poznato rasprostranjenje i status vrste Rhinolophus ferrumequinum u Hrvatskoj. Prikazano je rasprostranjenje, veličina i status porodiljnih i zimskih kolonija u odnosu na različite aspekte biologije (nadmorska visina, temperaturni zahtjevi itd.). Procjene brojnosti izračunate su po regijama te ukupno za čitavu Hrvatsku koristeći najnovije podatke o brojnosti. Također se prikazuju i raspravljaju uzroci ugroženosti te se daju prijedlozi daljnjih istraživanja, praćenja stanja i zaštite velikog potkovnjaka u Hrvatskoj.
Ključne riječi
Rhinolophus ferrumequinum; fauna Hrvatske; rasprostranjenje; procjena brojnosti; zaštita; praćenje stanja
Sažetak
Kartirali smo rasprostranjenost dvanaest vrsta šišmiša iz Hrvatske koji se nalaze na Dodatku II Direktive o staništima (92/43/EEC). Areal vrsta prikazan je pomoću UTM kvadrata veličine 10 x 10 km: Rhinolophus blasii, R. euryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, Myotis bechsteinii, M. blythii, M. capaccinii, M. dasycneme, M. emarginatus, M. myotis, Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. Za svaku vrstu dat je popis lokaliteta s podacima o datumu i referencama. Ukupno 828 UTM kvadrata pokriva kopnenu površinu Hrvatske, od kojih za njih 249 (= 30%) postoje podaci o nekoj od 12 vrsta šišmiša. Ukupno 105 UTM kvadrata ima podatke o samo jednoj vrsti (= 42%), 103 kvadrata podatke za dvije do četiri vrste (= 41%), 36 kvadrata podatke za pet do osam vrsta (= 14%) i samo 5 kvadrata podatke o devet vrsta (= 2%). Broj nalazišta varira među vrstama od 2 (Myotis dasycneme) 229 (Rhinolophus ferrumequinum). Ovisno o vrsti, ova nalazišta pokrivaju između 2 i 144 UTM kvadrata (= 0.2%–17.3% svih UTM kvadrata koji pokrivaju Hrvatsku), čiji je kvartilni raspon između 21 i 69 kvadrata (= 2.5–8.3%).
Ključne riječi
Chiroptera; rasprostranjenost; Hrvatska; status