2009
Natura Croatica, Vol. 18 No.1
Sažetak
Novo ime, Lathrobium joncooteri, predlaže se za vrstu Lathrobium cooteri Stevanović, Hlaváč & Pavićević, 2008, primarni homonim vrste L. cooteri Watanabe 1999.
Ključne riječi
Coleoptera; Staphylinidae; Paederinae; Lathrobium; novo ime; homonimija
Sažetak
Jezero Čingi-Lingi je šljunčara nastala prije 25 godina. Tijekom istraživanja u 2004. godini u jezeru je utvrđeno osam vrsta planktonskih račića. Tri vrste spadaju u skupinu veslonožaca, a preostalih pet u skupinu rašljoticalaca. Jezero Čingi-Lingi je prvi i za sada jedini lokalitet na kojem su vršena istraživanja zooplanktona u Podravini.
Ključne riječi
Copepoda; Cladocera; plankton; Čingi-Lingi; Hrvatska
Sažetak
Sjeverni pjegavac Lasiommata petropolitana (Fabricius, 1787), leptir iz porodice šarenaca, potporodice okaša, pronađen je u bukovoj šumi pored planinskog puta s Platka na Snježnik u lipnju 2003. godine. U radu raspravljamo o dvojbenosti publiciranih nalaza ove vrste u Hrvatskoj i uvrštavamo ga na Popis danjih leptira Hrvatske kao 192. vrstu zabilježenu u hrvatskoj fauni.
Ključne riječi
Lasiommata petropolitana; leptiri; šarenci; Hrvatska
Sažetak
Prirodoslovne zbirke imaju svoju znanstvenu, kulturnu i financijsku vrijednost. Što može biti izmjerljiva znanstvena vrijednost bioloških zbirki? Dugotrajnost primjeraka u zbirci i njihova dobra očuvanost više su preduvjeti nego li mjerilo njene vrijednosti. Ukupan broj primjeraka i ukupan broj vrsta u biološkim zbirkama ne govore nam ništa o vrijednosti pojedinih primjeraka i teško su usporedivi između zbirki različitih svojti. Osnovna svrha bioloških zbiraka je da budu izvor podataka za biološka istraživanja. Iz toga slijedi da je broj i kvaliteta znanstvenih publikacija temeljena na primjercima iz određene zbirke dobro mjerilo poznate vrijednosti zbirke, a u većini slučajeva i dobra indikacija njene ukupne vrijednosti.
Ključne riječi
biološka zbirka; vrijednost zbirki; znanstvene publikacije
Sažetak
Revidiran je herbarski materijal Epilobium (s. lat.) iz dva velika hrvatska herbara ZA i ZAHO. Rezultati revizije više od 400 herbarskih listova su potvrdili prisutnost 13 vrsta već poznatih za Hrvatsku i samo ponešto promijenili njihovu rasprostranjenost. Dvije vrste prethodno zabilježene za Hrvatsku te prisutne nekim herbarskim listovima, pokazale su se krivo determinirane, pa tako zasad nema utemeljene potvrde za prisutnost E. alsinifolium i E. alpestre na teritoriju Hrvatske. Rad donosi sveukupne rezultate revizije, koji pokazuju relativno dobru razinu ispravno determiniranog materijala u obrađivanim herbarima (s nekim mnogo manje pouzdano determiniranim svojtama) i alarmantno slabu sakupljačku aktivnost zadnjih desetljeća.
Ključne riječi
Epilobium; Chamerion; Chamaenerion; flora; Hrvatska; herbar ZA; herbar ZAHO; karte rasprostranjenosti
Sažetak
U sklopu istraživanja flore Medvednice proučavana je rasprostranjenost vrsta iz porodice trava (Poaceae). Analizom rezultata dosadašnjih florističkih istraživanja ustanovljeno je 100 svojti trava iz 47 rodova. Vrsta Brachypodium sylvaticum je najrasprostranjenija, a 21 vrsta nađena je u samo jednom MTB 1/64 polju. Podaci o prisutnosti za 31 svojtu nisu potvrđeni našim terenskim istraživanjem. Trave Parka prirode Medvednica pripadaju u 10 flornih elemenata. Od ukupnog broja trava njih 35 se može označiti kao ruderalne, kultivirane ili korovne. Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske 14 vrsta ima neki od stupnjeva ugroženosti.
Ključne riječi
trave; kartiranje flore; stupanj ugroženosti; rasprostranjenost
Sažetak
Rad prikazuje malu zbirku tulara koje je sabrao Franjo Košćec, a koja je pohranjena u Gradskom muzeju Varaždin. Primjerci su sakupljeni u okolici tog grada, većinom u razdoblju 1927–1934. Dva primjerka pripadaju izuzetnoj vrsti Platyphylax frauenfeldi, a potječu iz 1940. godine.
Ključne riječi
Trichoptera; faunistika; Hrvatska; Platyphylax frauenfeldi
Sažetak
U ovom radu istražujemo distribuciju vodozemaca i gmazova novoosnovanog Parka prirode »Lastovsko otočje«, Hrvatska. Tijekom višestrukih terenskih posjeta u periodu od 1996. do 2008. godine zabilježili smo pet vrsta guštera (Podarcis sicula, P. melisellensis, Dalmatolacerta oxycephala, Hemidactylus turcicus i Pseudopus apodus), jednu vrstu zmije (Dolichophis caspius), jednu vrstu morske kornjače (Caretta caretta) i jednu vrstu žabe (Bufo viridis). Potvrdili smo prisutnost određenih vrsta na pojedinim otocima Lastovskog otočja, te dodali nalaze na mnogim drugim otocima i otočićima. Logističkom regresijskom analizom smo pokazali da varijable koje predviđaju prisutnost / odsutnost s različitih otoka variraju između vrsta. Unutar vrste, populacije s različitih otoka zapaženo variraju u veličini i obliku tijela, broju i izgledu pločica, leđnoj i trbušnoj obojenosti, ponašanju i gustoći. Ova opažanja povećavaju vrijednost istraživanog područja kao »prirodnog laboratorija« za buduća istraživanja ekologije i evolucije otočkih populacija. Iako se čini je većina vrsta u dobrom stanju, navodimo listu mogućih opasnih i zabrinjavajućih čimbenika.
Ključne riječi
distribucija vrsta; stupanj izolacije
Sažetak
U radu su iznesena nova nalazišta kopnenih puževa Pupilla triplicata (S. Studer, 1820), Medora dalmatina aquila (L. Pfeiffer, 1846), Paralaoma servilis (Shuttleworth, 1852), Daudebardia rufa rufa (Draparnaud, 1805), Caracollina lenticula (Michaud, 1831) i Xerotricha conspurcata (Draparnaud, 1831) koji su rijetko bilježeni za hrvatsku faunu. Nova nalazišta nalaze se na otocima Visu, Biševu, Brusniku, Svecu, Palagruži i Maloj Palagruži koji su sastavni dio srednje i južne Dalmacije (Hrvatska).
Ključne riječi
kopneni puževi; ugroženost puževa; Dalmacija; Hrvatska
Sažetak
Poznata geografska rasprostranjenost obalčara Protonemura julia Nicolai, 1983 (Nemouridae, Amphinemurinae) značajno je proširena novim nalazima u Hrvatskoj. Ova endemska vrsta talijanskih Julijskih Alpa pronađena je u ljeto 2006. u Gorskom kotaru (sjeverozapadna Hrvatska), na izvorišnom području rijeke Čabranke. Njena prisutnost potvrđena je terenskim istraživanjem vodenih kukaca istog područja i u jesen iste godine, kada je dodatno prona|ena i na izvorišnom području Gerovčice. Novi nalazi, opisani u ovom radu, predstavljaju najjužnije poznate nalaze ove vrste obalčara te potvrđuju naše pretpostavke da neki izvori u Gorskom kotaru predstavljaju mikrorefugije za neke stenotermne vrste hladnih voda.
Ključne riječi
Protonemura julia Nicolai; Plecoptera; obalčari; alpski endem; Hrvatska; Gorski kotar
Sažetak
Istraživanje bentičkih beskralježnjaka rijeke Cetine i izvorišnog dijela toka rijeke Rude provedeno je u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav i strukturu bentičkih beskralježnjaka duž toka rijeke Cetine i izvorišnog dijela rijeke Rude. U razdoblju od 13 mjeseci u 366 uzoraka ukupno je prikupljeno 310225 jedinki bentičkih beskralježnjaka. Najbrojnije su bile skupine Amphipoda i Gastropoda, i to u gornjem i srednjem dijelu toka, dok je u donjem dijelu toka najbrojnija skupina bila Gastropoda. Udio predstavnika čistih voda iz skupina Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera smanjivao se od izvora prema ušću. Najveća gustoća bentičkih beskralježnjaka bila je na gornjem dijelu toka, na postaji Preočki most u lipnju 2005. godine (22728 jedinki/m2), a najmanja na postaji na donjem dijelu toka, Radmanovim mlinicama, u studenom 2004. godine (90 jedinki/m2). Na postajama Trilj I i Trilj II najzastupljenije su bile skupine Oligochaeta i Chironomidae koje su karakteristične za organski opterećenije vodotoke. Uzrok tome je vjerojatno neriješena odvodnja otpadnih i komunalnih voda grada Trilja i okolnih područja. Sastav zajednica makrozoobentosa na postajama duž cijelog toka rijeke Cetine ne odražava situaciju koju bismo očekivali u prirodnim uvjetima, zbog regulacije samog toka i izgradnje hidroelektrana i akumulacija.
Ključne riječi
fizikalno-kemijski parametri; sastav bentičkih beskralježnjaka; mediteranska krška rijeka; regulirana rijeka
Sažetak
U radu je navedena rasprostranjenost i tip staništa pauka Araneus alsine (Walckenaer, 1802) (syn.: Epeira alsine Walckenaer, 1805; E. lutea C. L. Koch, 1837) u Hrvatskoj, koji su izrađeni na temelju literaturnih podataka, podataka iz muzejske zbirke i terenskih opažanja. Pauk A. alsine je ulovljen na najraznolikijem i najstarijem cretu u Hrvatskoj, u botaničkom rezervatu Đon močvar, Blatuša. U radu se raspravlja o biologiji, ekologiji i statusu ugroženosti vrste A. alsine.
Ključne riječi
Araneus alsine; Araneidae; Hrvatska; rasprostranjenost; cret; botanički rezervat Đon Močvar
Sažetak
U ovom je radu navedeno 5 vrsta špiljskih pauka iz roda Troglohyphantes novih za faunu Hrvatske. To su T. troglodytes (Kulczyñski, 1914), T. pugnax Deeleman-Reinhold, 1978, T. salax (Kulczyñski, 1914), T. sketi Deeleman-Reinhold, 1978 i T. subalpinus Thaler, 1967. Svih 5 vrsta su bile poznate za faune susjednih zemalja te su ovim radom prošireni njihovi areali. Daje se karta Hrvatske s označenim lokalitetima za svih 5 vrsta te je za svaku dan ekološki status. S ovih 5 vrsta rod Troglohyphantes je trenutno u fauni Hrvatske zastupljen s 22 svojte.
Ključne riječi
pauci; Araneae; baldahinski pauci (Linyphiidae); Troglohyphantes; špiljska fauna; Hrvatska, biogeografija
Sažetak
Rod špiljskih kornjaša podzemljara Blattochaeta uglavnom živi u višim predjelima Crne Gore te na hercegovačkoj strani planine Orjen. Do sada je bilo poznato 5 vrsta i 3 podvrste toga roda. U ovom radu opisana je nova podvrsta iz Glogove jame na Sniježnici u Hrvatskoj. Nova podvrsta je najmanja podvrsta vrste Blattochaeta marianii, koja živi na širem području Orjenskog platoa na tromeđi Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Ključne riječi
Coleoptera; Leiodidae; Cholevinae; Blattochaeta; nova podvrsta; Hrvatska
Sažetak
U radu je opisan novi rod podzemnog trčka trehina iz plemena anillina Neolovricia i nova vrsta N. ozimeci iz Biokova (središnja Dalmacija, Hrvatska). Novi rod se razlikuje od srodnih rodova iz plemena Bembidiini, Lovricia Pretner, 1979 i Winklerites Jeannel, 1937. Ženski spolni aparat i neke morfološke značajke su ilustrirane. Također se daju novi podaci o rasprostranjenosti vrste Lovricia aenigmatica Lakota, Mlejnek & Jalžić, 2002.
Ključne riječi
Coleoptera; Carabidae; Trechinae; Bembidiini; Anillina; novi rod; nova vrsta; taksonomija; rasprostranjenost; špilje; Biokovo; središnja Dalmacija; Hrvatska