2007
Natura Croatica, Vol. 16 No.4
Sažetak
U Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smješten je od 1998. godine »Herbarij Ivo i Marija Horvat (ZAHO)« koji se dotada nalazio na različitim neodgovarajućim mjestima. Ova velika i dobro sačuvana zbirka sadrži u najvećem postotku vaskularne biljke ubrane u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, manjem dijelu bivšeg SSSR-a, Italiji i Švicarskoj. Osim navedenih zemalja u kojima je biljni materijal skupljao osobno I. Horvat (1897.–1963.) u zbirci se nalazi i florna građa brojnih drugih skupljača dobivena razmjenom i nabavkama s raznih strana svijeta. Herbarij sadrži 71.611 listova od kojih su pojedine skupine bilja zastupljene sa slijedećim brojevima: Alge 7, Gljive 310, Lišaji 281, Mahovine 4.730, Paprati i Sjemenjače 64.829, Grčka 976, Finska 196 i Norveška 282. Precizan broj opsežnog biljnog materijala i pojedinih svojti prikazan je u tekstu i u skladu je s izvornim rukopisom Marije Horvat (1909.–1994.). Nekoliko tisuća listova različitog bilja što ga je skupio I. Horvat uklopljeno je u Hrvatski herbarij (ZA) tako da će ukupan broj njegova materijala biti poznat nakon detaljne obrade obiju zbirki koje se konačno nalaze u istom Zavodu. Zbog navedene okolnosti uklonjeni su prethodni problemi uvjetovani neodgovarajućim smještajem te je omogućena posudba i obrada ovog bogatog florističkog materijala koji je sad postao lako dostupan svim botaničarima što se odmah pozitivno odrazilo na objavljivanje znanstvenih priloga.
Ključne riječi
Horvatov herbarij; ZAHO; Zagreb; Hrvatska; nalazišta; popis bilja
Sažetak
Prilikom istraživanja podmorskog dijela Parka prirode Telašćica u razdoblju od 1999. do 2006. godine zabilježeno je i sakupljeno 65 vrsta koralja. Za svaku vrstu izneseni su opći i ekološki podaci, te su zabilježeni nalazi i lokalna brojnost. Pronađene vrste predstavljaju oko 56% dosad pronađenih koralja u Jadranskom moru i oko 38% u Sredozemnom moru. Šesnaest vrsta smatra se endemima Sredozemnog mora. U Parku prirode Telašćica nalazimo razne vrste podloga i razne bentoske zajednice unutar uvale te na vanjskim strmcima, te koralji pokazuju značajne prilagodbe na različite podloge i prilike u okolišu.
Ključne riječi
morska fauna; Anthozoa; Park prirode Telašćica; Jadransko more
Sažetak
Istraživanje taložnih sukcesija u raznim dijelovima eocensko-oligocenskog bazena Promine pokazalo je glavne promjene u razvitku mlađih naslaga Promine. Prva se odnosi na postanak erozijske plohe, koja siječe razne jedinice, od krednih vapnenaca do raznih dijelova starijih naslaga Promine. Ona je nastala u vrijeme pada relativne morske razine i odgovara sekvencijskoj granici. Na toj plohi naklopno se slažu aluvijalni sedimenti u vrijeme najniže relativne morske razine i njena ranog rasta. Naredni glavni događaj označuje transgresivna ploha na aluviju. On je doveo do taloženja vapnenaca sa diverzificiranom biotom u fotičkoj zoni, kao i njihovih lagunarnih ekvivalenata. Uzrok te promjene je u porastu akomodacijskog prostora, koji je nadišao brzinu prinosa sedimenta. Sljedeća promjena odnosi se na taloženje mulja s planktonskim foraminiferama na vanjskomu šelfu, što je posljedica rasta relativne morske razine, koji je prekinuo taloženje plitkovodnih vapnenaca. Tomu je slijedila progradacija šelfa i delte, što je bilo vezano za usporenje stvaranja akomodacijskog prostora u odnosu na brzinu prinosa sedimenta.
Ključne riječi
aluvij; šelf; Gilbertova delta; sekvencijska stratigrafija; Bazen Promine; Paleogen; Hrvatska