2005
Natura Croatica, Vol. 14 No.2
Sažetak
U radu je prikazan floristički sastav posebne terofitske biljna asocijacije, razvijene na otoku Hvaru u Hrvatskoj, koju je svojevremeno u okolici Madrida otkrio i proučio španjolski botaničar Jesús Izco pod imenom Saxifrago tridactyliti – Hornungietum petreae. Iako zauzima malene površine, u prvom redu na starim hrpama odbačenoga kamenja veličine šljunka, pokrivenih ispranim, dekalcificiranim tlom, možemo je smatrati značajnom jer u biljnom pokrovu Hrvatske pridonosi povećanju biološke raznolikosti.
Ključne riječi
Saxifrago tridactyliti – Hornungietum petreae; otok Hvar; vegetacija Hrvatske
Sažetak
Barbus meridionalis petenyi Heck. tipična je bentofagna riba koja se hrani zoobentosom i dijelovima biljaka, a zbog svoje osjetljivosti na promjene u okolišu idealan je objekt za određivanje zdravlja vodenih ekosustava. Jetra riba koštunjača podložna je mnogobrojnim toksičnim i metaboličkim promjenama. U srpnju 1999. prikupljeni su iz akumulacije Trebeništa uzorci jetre 40 riba koji su obrađeni standardnom histopatološkom analizom. Prikupljeni podaci otkrili su patološke promjene u tkivu jetre, uključujući nekrozu parenhimskih stanica povezanu s hemoragijom.
Ključne riječi
histopatologija; jetra; nekroza; hemoragija
Sažetak
U radu su opisane nova potporodica Sibumbellinae (Trombellidae) i novi rod Sibumbella za tipsku vrstu Sibumbella esterae n. sp. iz Hrvatske.
Ključne riječi
Acari; Trombellidae; Sibumbellinae; Sibumbella esterae; nova potporodica; novi rod; nova vrsta; Hrvatska
Sažetak
Faunistička istraživanja ušara (Hippoboscidae) tijekom posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj rezultirala su utvrđivanjem 11 vrsta, od kojih su drozdova ušara (Ornithoica turdi), sjajna ušara (Ornithophila metallica), velika ptičja ušara (Ornithomya avicularia), lastavičja ušara (Ornithomya biloba), tamna ptičja ušara (Ornithomya chloropus), mala ptičja ušara (Ornithomya fringillina), velika čiopina ušara (Crataerina melbae), piljkova ušara (Stenepteryx hirundinis) i mala čapljina ušara (Icosta minor) nove u fauni Hrvatske. Ukupni broj vrsta iz porodice ušara u Hrvatskoj fauni povećan je na 11 vrsta.
Ključne riječi
ušare; Hippoboscidae; fauna; Hrvatska
Sažetak
U radu se navode nova saznanja o rasprostranjenosti rijetke vrste leptira Proterebia afra dalmata (Godart, [1824]) duž dalmatinske obale u Hrvatskoj. Svojta je novozabilježena na sedam nalazišta: kod Lozovca u blizini Nacionalnog Parka »Krka«, u okolici glavnog izvora rijeke Cetine, kraj Velog Blata na otoku Pagu, te na četiri lokaliteta na sjevernoj ekspoziciji masiva Biokova između Lončara, Kaoca i Turije, koji se nalaze unutar granica Parka Prirode »Biokovo«. Raspravlja se o rasprostranjenosti te karakteristikama staništa ove ugrožene svojte.
Ključne riječi
Proterebia afra dalmata; leptiri; Satyrinae; rasprostranjenost; Hrvatska
Sažetak
Dat je pregled gljiva utrobnjača Hrvatske. Sadrži 68 vrsta iz 26 rodova. Pet rodova i 18 vrsta prvi je put publicirano za područje Hrvatske. Uz svaku vrstu navedeni su publicirani i nepublicirani izvori podataka, kao i zbirke u kojima je pohranjen sakupljeni materijal.
Ključne riječi
biološka raznolikost; mikobiota; bibliografija
Sažetak
Ovim radom daje se doprinos poznavanju rasprostranjenosti vrste Anthoxanthum alpinum u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Podaci iz literature, pregled herbarskog materijala i rezultati terenskih istraživanja pokazuju da je vrsta A. alpinum prisutna na Dinarskim planinama u sastavu planinske vegetacije travnjaka na nadmorskoj visini od 1400 m i više. Čini se da je ekološki optimum vrste u Hrvatskoj u sastojinama vrste Nardus stricta. Vrsta je također zabilježena u ass. Festucetum pungentis i u planinskim sastojinama vrste Deschampsia caespitosa.
Ključne riječi
Anthoxanthum odoratum agg.; karta rasprostranjenosti; Hrvatska; Bosna i Hercegovina; Crna Gora; Srbija; Makedonija
Sažetak
U radu je obrađena asocijacija Lamio orvalae–Aceretum P. Košir et Marinček 1999. Sastojine asocijacije prona|ene su u altimontanskom pojasu dinarskog (Snežnik, Trnovski gozd), i u altimontanskom te montanskom pojasu predalpskog područja Slovenije (Blegoš, Kamniška Bistrica). Asocijacija je uvrštena u svezu ilirskih šuma plemenitih listača Fraxino–Acerion Fukarek 1969. Sastojine asocijacije su u sinoptičkoj tablici uspoređivane s ostalim ilirskim asocijacijama javora i sa sličnim srednjoeuropskim šumama javora sveze Tilio–Acerion Klika 1955.
Ključne riječi
šume plemenitih listača; sinsistematika; šumska vegetacija; Lamio orvalae–Aceretum; altimontanski pojas; Fraxino–Acerion; Ilirska florna provincija; Slovenija