Istraživali smo način na koji mužjak špiljske ribe Poecilia mexicana odabire receptivnu odnosno nereceptivnu ženku, pri čemu je tjelesni kontakt bio onemogućen, ali su čimbenici nošeni vodom mogli doprijeti do mužjaka. Niti na svjetlu niti u tami mužjaci nisu preferirali receptivne ženke. Proizlazi da vodom nošenih tvari (feromona) nema, ili ih mužjaci ne raspoznaju, odnosno ne koriste.
Poeciliidae; spolni ciklus; feromoni; špiljske ribe
Članak ističe složenost determiniranja i taksonomsku problematiku uzoraka fosilne makroflore iz Socke i Posavskih bora (Slovenija) i šire okoline planine Promine (Hrvatska). Posebice je izražena problematika određivanja pojedinačnih uzoraka i njihovo pravilno svrstavanje (vrsta, rod, porodica), no unatoč svemu ne remeti se zaključak o ukupnom sastavu i karakteru fosilnih biljnih zajednica toga doba. Ovdje se ističe problematika određivanja pojedinih vrsta i njihove međusobne morfološke sličnosti, kako unutar samih porodica, rodova i vrsta, tako i između pojedinih vrsta. To se odnosi na fosilne četinjače (Cupressaceae, Taxodiaceae, Araucariaceae), lovore (međusobne sličnosti i sličnosti pojedinim drugim porodicama), porodice Myricaceae, Moraceae, Rhamnaceae, Proteaceae, Sapotaceae i lišće tzv. »leguminoznoga tipa«.
determinacija; taksonomija; palaeogen; makroflora; Slovenija; Hrvatska
Miješana motovunska hrastova šuma jedno je od najznačajnijih područja za sakupljanje bijelog tartufa (Tuber magnatum Pico) u Istri. Motovunska šuma pokriva područje od 900 ha u dolini rijeke Mirne, koja utiče u Jadransko more prolazeći kroz brežuljkasti pejzaž stvoren sedimentacijskim procesima na trijas-eocenskoj vapnenačkoj podlozi i eocen-oligocenskim fliš procesima. Bijeli tartuf pronalazi se samo u nizinskom dijelu doline, a pronađene količine u zadnjih nekoliko godina opadaju. Istraživanje je obavljeno s ciljem da se utvrde karakteristike tla u području Motovuna pogodnog za rast tartufa, i da se pokuša objasniti uzrok pada u njihovoj proizvodnji. Karpofore bijelog tartufa ne pronalaze se u cijelom riječnom području, zato je motovunska šuma podijeljena u produktivna, neproduktivna i povremeno produktivna područja. Produktivna područja u donjem dijelu šume uspoređena su s manje vlažnim, tanjim i bolje razvijenim neproduktivnim područjima na padinama. Sva tla u nizinskom dijelu doline su debela i slabo razvijena zahvaljujući stalnom spuštanju finog sedimenta s padina, ali su samo neproduktivna područja karakterizirana vodenim zasićenjem u nekim periodima u godini. Usporedba tala dokazala je potrebu bijelog tartufa za vlažnim, dobro dreniranim i lužnatim tlom, uz specifične zahtjeve za dobrim prozračivanjem i rahlošću. Tlo pogodno za rast bijelog tartufa ne smije biti previše suho, ni previše vlažno. Smatramo da je u motovunskoj šumi došlo do pada proizvodnje bijelog tartufa zbog niza javnih radova koji su promijenili vodni režim područja uzrokujući sušenje šumskog tla.
Tuber magnatum; tlo; motovunska šuma; Hrvatska
Tijekom ljeta 2003. godine na 25 postaja u hrvatskom dijelu Baranje uzorkovana je fauna kopnenih Isopoda metodom lovnih posuda. Uzorkovano je 2808 jednakonožaca uporabom 125 lovnih posuda. Uzorkovane jedinke svrstane su u 11 vrsta: Haplophthalmus danicus, Hyloniscus riparius, Platyarthrus hoffmannseggii, Cylisticus convexus, Porcellium collicola, Protracheoniscus politus, Trachelipus ratzeburgii, Trachelipus nodulosus, Trachelipus rathkii, Armadillidium vulgare i Armadillidium zenckeri. S obzirom na učestalost i lokalno rasprostranjenje za područje Baranje su najkarakterističnije vrste: A. vulgare, T. rathkii, P. collicola i H. riparius. Kvalitativni sastav faune jednakonožaca hrvatskog djela Baranje vrlo je sličan, te se poklapa s većinom vrsta faune jednakonožaca nizinskog područja Drave u Mađarskoj.
Oniscidea; Isopoda; kvalitativni sastav; regionalno rasprostranjenje; Hrvatska
Hauptmannia pseudolongicollis, H. stanislavae, H. silesiacus, Grandjeanella multisetosa, Leptus josifovi, Erythraeus (Zaracarus) budapestensis, Charletonia bucephalia, C. dalegori, C. krendowskyi, Phanolophus oedipodarum, Balaustium nikae, Eutrombidium trigonum i E. robauxi nove su vrste za faunu Hrvatske. Opisuju se vrste Erythraeus (Zaracarus) sibuljinicus n. sp. koja pripada vrstama s bazifemoralnom setalnom formulom 3-3-3, Charletonia zorani n. sp. koja pripada vrstama s četiri sete me|u koksama II i III, te Trombidium botovicus n. sp. koja pripada vrstama s uskim i golim hipostomalama. U radu se daju dodatne mjere za L. josifovi, E. (Z.) budapestensis, C. dalegori i P. oedipodarum.
Acari; Prostigmata; Erythraeidae; Trombidiidae; Eutrombidiidae; novi nalaz; nova vrsta; Hrvatska
U radu se opisuje nova špiljska vrsta Machaerites udrzali sp. nov. iz skupine Bythinini iz Hrvatske (Plitvice, Rodićeva pećina); raspravlja se o položaju vrste u sistematici.
Coleoptera; Staphylinidae; Pselaphinae; Bythinini; Machaerites udrzali sp. nov.; taksonomija; špiljski; Hrvatska
Rad je prinos poznavanju zemljopisnog rasprostranjenja troglobiontnih puževa iz roda Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) na području krša Hrvatske. Navedena su nalazišta pojedinih svojti uz prikaz areala na UTM karti Hrvatske. Utvrđeno je šest vrsta i dvije podvrste.
Gastropoda; Ellobiidae; Carychiinae; Zospeum; troglobiontni puževi; rasprostranjenost; špilje; Hrvatska
Terenskim istraživanjima Parka prirode Telašćica (Dugi otok, Hrvatska) ustanovljeno je 38 vrsta kopnenih puževa s kućicom. U literaturi je bilo od toga zabilježeno 14 taksona. Među vrstama ističu se stenoendemična Delima edmibrani Štamol et Slapnik, 2002 čiji je areal samo u granicama Parka, endemična Agathylla lamellosa (Schubert et Wagner, 1829) koja je dosada bila poznata iz južne Dalmacije i Crne Gore, Testacella scutulum G. B. Sowerby I, 1820 kojoj je Telašćica drugi, ujedno i najjužniji lokalitet u Hrvatskoj, Chondrina spelta ventilatoris (Westerlund, 1875) kojoj je ovo najzapadnije nalazište, i Paralaoma servilis (Schuttleworth, 1852) kojoj je ovo 6. lokalitet u Hrvatskoj. Zbog brojnih posjetitelja čije kretanje staništima endemičnih vrsta predstavlja potencijalnu opasnost za njihov opstanak predlaže se zaštita područja.
kopneni puževi; Dugi otok; Hrvatska
