Sažetak
Krško područje Hrvatske ukupne površine 26 tisuća km2, s dijelom dinarskog krša, biospeleološki je određeno kao područje velike biološke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci o biološkoj raznolikosti podzemnih staništa i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. Geomorfološka, hidrološka i klimatološka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom različitih podzemnih staništa, kao što su kontinentalne i priobalne špilje, mreža plitke i duboke freatičke zone, intersticij – hiporeička zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz špilja i intersticijskih staništa Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. Većina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. Utvrđeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. Većina podzemnih vrsta ima vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Špiljske gljive su vrlo slabo poznate. Među njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na špiljskim kornjašima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste možda su također troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekološki status morala bi razjasniti buduća istraživanja. U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja – Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. Kornjaši (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato više od 100 kavernikolnih kornjaša (vrsta i podvrsta). Među stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. Među racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su isključivi stigobionti. Brojčano gledano, među stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u špiljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spužva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj. Također jedini poznati stigobiontski školjkaš Congeria kusceri Bole nastanjuje niz špilja u Hrvatskoj. Ostale važne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puževi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kralježnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomično geološkoj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju različitih geoloških i ekoloških pojava.
Ključne riječi
podzemni organizmi; biospeleologija; stigobionti; troglobionti; biološka raznolikost; krš; špilja; intersticijsko stanište; kopneno stanište; podzemna voda; rasprostranjenost; Hrvatska