2002
Natura Croatica, Vol. 11 No.3
Sažetak
Na biokovskom području, u periodu od 1996. do 2001., vršili smo sustavna terenska floristička istraživanja. Istraživanje je bilo obavljeno od ranog proljeća do kasne jeseni u višim položajima, a u Podbiokovlju i u zimskim mjesecima. Cilj je bio kompletiranje herbarske zbirke »Herbar Biokovskog područja« (MAKAR) te inventarizacija flore biokovskog područja i Parka prirode Biokovo. Znatan dio prikupljenog materijala je detaljno obrađen i kao dokumentacijski materijal, uložen u navedenu zbirku u Institutu »Planina i more« u Makarskoj. Prilikom ovih istraživanja konstatirali smo još 193 taksona vaskularnih biljaka. Ovim brojem biljnih taksona se još više povećava spoznaja biološke raznolikosti (biodiverzitet) ovog prostranog i nadasve interesantnog područja. U ovome radu priopćavamo rezultate spomenutih istraživanja. U narednom periodu bit će nastavljena determinacija i inventarizacija. To nam daje pravo za pretpostaviti kako će biti još noviteta u prikupljenom materijalu i u novim istraživanjima.
Ključne riječi
vaskularna flora; područje Biokova
Sažetak
Na istraživanim postajama u eulitoralu Sakadaškog jezera tijekom 1998. godine ukupno je utvrđeno 45 vrsta oblića: 12 »gutača« (bakteriofagnih vrsta), šest »kidača-gutača« (algivornih vrsta), osam »žvakača« (predatora/omnivora) i 19 »isisavača« (fitofaga/omnivora). »Žvakači« su bili osnovna skupina koja je obilježavala faunu oblića u eulitoralu Sakadaškog jezera – činili su 67.28% ukupne nematofaune na submerznoj postaji A, 70.13% na postaji B (na kontaktu vode i kopna) te 54.16% na emerznoj postaji C. Najveća relativna gustoća utvrđena je za »žvakače«: Brevitobrilus stefanskii, Mononchus aquaticus i Tobrilus gracilis na postajama A i B, a na postaji C za B. stefanskii, M. aquaticus i Paramononchus sp. Iduća po značajnosti bila je skupina »isisavača«: 19.98% na postaji A, 23.60% na postaji B te 36.97% na postaji C. Manje su bili zastupljeni »gutači« (5.98–11.78%) i najmanje »kidači-gutači« (<2%). Na promjene u trofičkoj strukturi oblića najveći su utjecaj imali fluktuacije nivoa vode i količina raspoložive hrane u sedimentu.
Ključne riječi
eulitoral; sediment; slatkovodni oblići; trofička struktura
Sažetak
U ovom radu je izvršena precizna intrapopulacijska analiza niza egzomorfoloških i makroendofenotipskih svojstava jedinki vrste Leptidea sinapis Linnaeus, 1758. Analizom je jasno pokazano postojanje znatno veće varijabilnosti kod velikog broja osobina u odnosu na literaturne podatke.
Ključne riječi
Papilionidea; Pieridae; Dismorphiinae; Leptidea; sinapis; reali; duponcheli; morsei major; varijabilnost; varijacija
Sažetak
Prilikom istraživanja podmorskog dijela Nacionalnog parka Mljet od 1995. do 1998. godine zabilježene su i sakupljene 52 vrste koralja. Za svaku vrstu izneseni su opći i ekološki podaci, te su zabilježeni nalazi i lokalna brojnost. Pronađene vrste predstavljaju oko 60% dosad pronađenih koralja u Jadranskom moru i oko 45% u Sredozemnom moru. Osam vrsta koralja pronađeno je po prvi put u Jadranskom moru, dok se jedanaest vrsta smatra endemima Sredozemnog mora. U Nacionalnom parku Mljet nalazimo razne vrste podloga i razne bentoske zajednice, te koralji pokazuju značajne prilagodbe na različite podloge i prilike u okolišu. Dobar primjer za to je kolonijalni koralj Cladocora caespitosa koji tvori »greben« u Velikom Jezeru, u okolišu s jakim pridnenim morskim strujama.
Ključne riječi
morska fauna; Anthozoa; Mljet; Jadransko more