Sažetak
Vrsta Carex pulicaris nađena je na na cretu u Trsteniku (Gorski kotar). To je prvi nalaz te vrste u Hrvatskoj, a to je ujedno i južna granica njezina areala.
Ključne riječi
Carex pulicaris; Hrvatska
2001
Natura Croatica, Vol. 10 No.4
Sažetak
Mahovnjaci (Bryozoa) su jedna od najslabije poznatih skupina životinja u Jadranskom moru. Tijekom posljednjih 250 godina istraživanja, duž istočne obale Jadrana zabilježeno je samo 184 vrste mahovnjaka. U popisu vrsta nalazišta su podijeljena na sjeverni, srednji i južni Jadran. Navedeni su sinonimi.
Ključne riječi
Bryozoa; popis; Jadransko more; bibliografija
Sažetak
Tijekom razdoblja od 1992. do 1993. godine i u jesen 1995. godine, revidirana je ornitološka zbirka Dubrovačkog muzeja. Pregledano je ukupno 946 preparata, od toga 322 balga, 348 dermoplastičkih preparata i 275 dermoplastičkih preparata smještenih u dioramama, te jedan želudac. Zbirku je stvorilo ukupno 69 prikupljača, a sastoji se od 238 vrsta ptica iz 18 redova i 57 porodica, što čini 60% svih zabilježenih vrsta ptica u Hrvatskoj. Tri najstarija preparata, vrsta Anas querquedula, Vanellus vanellus i Coccothraustes coccothraustes, potječu iz 1867. godine. Nevrapčarke su zastupljene sa 139 vrsta iz 36 porodica, odnosno 17 redova, a red Passeriformes je zastupljen s 99 vrsta iz 21 porodice. Na 335 preparata nedostaju podaci o lokalitetu, a na 470 preparata nema podataka o prikupljaču. Vrsta Ficedula semitorquata je prvi, a vrsta Gavia immer četvrti nalaz za Hrvatsku. Zbirka sadrži rijetke i zanimljive vrste, kao što su: Pelecanus onocrotalus, Plegadis falcinellus, Neophron percnopterus, Gyps fulvus, Accipiter brevipes, Crex crex, Tetrax tetrax, Prunella collaris i Hippolais olivetorum. Preparat vrste Larus genei je bez podataka, te se ne može smatrati prvim nalazom za Hrvatsku. Zanimljive su i zimske zabilježbe vrsta Alca torda i Fratercula arctica. Zbirka sadrži 71 vrstu iz razdoblja proljetnih migracija, 83 vrste iz jesenskih migracija, te 51 gnjezdaricu i 54 vrste koje prezimljuju na području Dubrovnika.
Ključne riječi
ornitologija; zbirka; raznolikost; balgovi; Dubrovnik; Hrvatska
Sažetak
U ovome radu dati su rezultati istraživanja pojave nametništva tijekom razmnožavanja unutar populacije vrste čvorak (Sturnus vulgaris) na području sela Mokrice (sjeverozapadna Hrvatska) u razdoblju od 1999. do 2000. godine. U uzorku od 70 gnijezda u obje godine istraživanja u 21 gnijezdu (30.5%) sneseno je jedno ili dva tuđa jaja. Jedno tuđe jaje sneseno je u 17 (24.8%) gnijezda, a dva u 4 (5.7%) gnijezda. Dimenzije jaja (duljina, širina, volumen, indeks oblika jaja) ženke-nametnika nešto su manje u odnosu na ženku-domadara, ali ne i statistički značajne. Također, statistički nije značajna povezanost između volumena jaja nametnika i srednje vrijednosti pologa domadara. To znači da ženka nametnik ne bira gnijezda određene veličine jaja ženke domadara u koja nese svoja jaja. Ženke-nametnice najčešće su polagale svoja jaja u gnijezda domadara kada su u njima već bila dva ili tri jaja (u 72.8% slučajeva).
Ključne riječi
čvorak; Sturnus vulgaris; nametništvo tijekom gniježđenja unutar vrste; sjeverozapadna Hrvatska
Sažetak
U radu se navode rezultati fitocenološke analize vegetacije vodenjara i močvara na lokalitetu Virovi u Slavoniji (Hrvatska). Analizirane su asocijacije iz razreda Lemnetea, reda Hydrocharietalia (Hydrocharitetum morsus-ranae) i reda Utricularietalia minoris (Lemno-Utricularietum vulgaris), iz razreda Potametea i reda Potametalia (Ceratophylletum demersi i Nymphaeetum albo-luteae), te iz razreda Phragmiti-Magnocaricetea i reda Phragmitetalia (Typhetum angustifoliae).
Ključne riječi
vodenjarska vegetacija; močvarna vegetacija; Hrvatska
Sažetak
Sveprisutno propadanje šuma u Europi i sjevernoj Americi manifestira se kao kombinacija različitih simptoma. U provedenom istraživanju usporedili smo nespecifične biokemijske indikatore i histološke nalaze s vizualnom procjenom oštećenja, a s ciljem postavljanja detaljne dijagnoze propadanja jednog stabla Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). Odre|ivanjem sadržaja fotosintetskih pigmenata, proteina i aktivnosti ukupnih gvajacilnih peroksidaza potvr|ena je promjena fiziološkog statusa biljke. Histološke analize pokazale su specifičnosti karakteristične za stabla deficijentna magnezijem i kalijem.
Ključne riječi
Picea omorika; fotosintetski pigmenti; proteini; aktivnost peroksidaza; histologija iglice
Sažetak
U radu se navode nova nalazišta za 13 neofita na području Županije Šibensko-kninske. Neofiti, Amaranthus crispus (Lesp. & Thev.) N. Terracc., Euphorbia nutans Lag., Tagetes minuta L., Eleusine indica (L.) Gaertner i Panicum dichotomiflorum Michaux, se prvi put navode za istraživano područje. Za prethodno zabilježene neofite, Chenopodium ambrosioides L., Euphorbia maculata L., Ambrosia artemisifolia L., Artemisia verlotiorum Lamotte, Aster squamatus (Sprengel) Hieron., Galinsoga parviflora Cav., Solanum elaeagnifolium Cav. i Paspalum paspalodes (Michx.) Scribner, na istraživanom području navode se nova nalazišta.
Ključne riječi
neofitska flora; nova nalazišta; Šibensko-kninska županija; Hrvatska
Sažetak
Istraživanjem rasprostranjenosti neofita u Hrvatskoj ukupno je otkriveno 332 novih nalazišta za 21 neofitsku vrstu. Najviše novih nalazišta ima vrsta Bidens subalternans (52), zatim slijede Impatiens glandulifera (49), Aster squamatus (43), Impatiens balfourii (29), Datura inoxia (25), Euphorbia prostrata (11), Galinsoga parviflora (17), Amaranthus albus (14), Galinsoga quadriradiata (15), Diplotaxis erucoides (11), Xanthium strumarium ssp. italicum (9), Phytolacca americana (12), Artemisia verlotiorum (7), Chamomilla suaveolens (7), Xanthium spinosum (7), Eleusine indica (6), Euphorbia maculata (7), Ambrosia artemisiifolia (5), Paspalum paspalodes (3), Euphorbia nutans (2) i Paspalum dilatatum (1). Najveći broj istraživanih neofitskih vrsta pojavljuje se u velikoj množini na svim lokalitetima, a vrlo mali broj vrsta pojedinačno.
Ključne riječi
neofiti; Hrvatska
Sažetak
Jezgra dugačka 103 cm izvađena iz kanala Soline (otok Mljet, Jadransko more), koji je danas površinska veza između jedinstvenih morskih Mljetskih jezera i otvorenog mora, ukazuje na bitne promijene taložnog okoliša u holocenu. U sloju čija je starost procijenjena na 4,600 godina, 25–30 cm ispod dna (koje se nalazi na dubini od 2.8 m), nađene su slatkovodne alge iz roda Chara/Nitella zajedno s puževima Limmnea stagnalis. Ti pretežno bočati sedimenti protežu se od 10 do 60 cm ispod dna. Iznad njih nalaze se marinski sedimenti a ispod kopneni ili slatkovodni sedimenti. To ukazuje da je površinska veza morem između Mljetskih jezera i otvorenog mora uspostavljena nakon taloženja slatkovodnih/bočatih sedimenata tj. ne prije oko 4 tisuće godina.
Ključne riječi
sedimenti; ostrakodi; puževi; foraminifere; haraceje; kvartar; Hrvatska