2001
Natura Croatica, Vol. 10 No.2
Sažetak
U ovom kratkom priopćenju govori se o novom nalazištu južnomediteranske vrste Anagyris foetida L. na otoku Vela Kluda. Nakon 147 godina (VISIANI, 1852) ovo je drugo nalazište te vrste za floru Hrvatske.
Ključne riječi
Anagyris foetida L.; novo nalazište; otok Vela Kluda; flora Hrvatske
Sažetak
U radu se iznose noviteti u flori paprati (Filicopsida) biokovskog masiva, koji do sada nisu konstatirani na ovoj planini. Te vrste su sljedeće: Asplenium fissum Kit. ex Willd., Polypodium cambricum L., Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. i Pteridium aquilinum (L.) Kuhn.
Ključne riječi
Filicopsida; Asplenium fissum; Polypodium cambricum; Cheilanthes acrostica; Pteridium aquilinum
Sažetak
Jedini dosad objavljeni nalaz amerikanoneofita E. prostrata za Hrvatsku potječe iz Malog Lošinja (ČARNI & JOGAN, 1998). U radu se prvi put navode nalazišta iz Škrljeva i Rijeke te veći broj nalazišta iz Dalmacije (Šibenik i okolica, Zadar, Trogir, Split i Makarska) koji pokazuju da se ovaj neofit širi u obalnom području Hrvatske. Posebno su značajni nalazi iz 1981. godine iz Škrljeva i Rijeke koji pokazuju da je E. prostrata u Hrvatskoj prisutna znatno duže nego što se iz dosad objavljenih podataka moglo zaključiti.
Ključne riječi
Euphorbia prostrata; amerikanoneofit; nova nalazišta; Hrvatska
Sažetak
Na lokalitetu Šušnjevača kod Sinja, otkrićem bogatog nalazišta onoga taksona koji je Visiani označio imenom »Chamaecytisus dalmaticus«, a koji je u opsegu roda Argyrolobium označen imenom A. dalmaticum, moglo se je pristupiti taksonomskoj reviziji te, u florističkoj literaturi nedovoljno poznate i dvojbene vrste. Rod Chamaecytisus Vis., non Link preimenovan je u Dalmatocytisus Trinajstić, nom. nov. s jednom jedinom stenoendemičnom vrstom – D. dalmaticus Trinajstić, comb. nov.
Ključne riječi
Dalmatocytisus Trinajstić, nom. nov.; D. dalmaticus Trinajstić, comb. nov.; flora Hrvatske
Sažetak
Površine na kojima se obilno razvija somina (Juniperus phoenicea), te sastojine u kojima ta vrsta dominira, predstavljaju posebnu šumsku zajednicu razvijenu u obliku kserotermne makije Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae, priključene svezi Oleo-Ceratonion. Ta asocijacija predstavlja značajan progresijski stadij sukcesije vazdazelene vegetacije, najčešće nakon šumskih požara. U ovome su radu analizirane florističke značajke makije somine na otocima Čiovu, Šolti, Braču, Hvaru, Korčuli i Lopudu, te na poluotoku Pelješcu i u Dubrovačkom primorju. Na području južne Dalmacije ta je asocijacija još u inicijalnoj fazi razvoja, dok rezultati istraživanja na području srednjodalmatinskih otoka ukazuju na sukcesiju vegetacije u smjeru razvitka šumske zajednice Querco ilicis – Pinetum halepensis.
Ključne riječi
flora; vegetacija; šumski požar; Dalmacija; Hrvatska