Nekoliko vrsta koje su uobičajene u hrvatskoj flori ispuštene su prilikom izrade Popisa, te ih treba istome dodati. To su: Nonea pulla (L.) DC., Silene viridiflora L., Hypericum tetrapterum Fr. i Tordylium maximum L. Sporna vrsta Dianthus gratianopolitanus Vill. ne dolazi u Hrvatskoj. Naime, ova se svojta ne može smatrati autohtonom, te je pogreškom kao takva tretirana više od 100 godina.
Sediment uzet prije nekoliko godina iz podzemnih izvorišnih voda rijeke Omble u Komolcu kraj Dubrovnika, Dalmacija, pokazao se pogodnim za pregled stigobiontske faune mekušaca u neprohodnim špiljama južne Dalmacije. Utvrđeni elementi faune su sistematski opisani i uspoređeni s prijašnjim nalazima u susjednom području. Nađene su više od 23 vrsta, pretežno eukavalnih, većinom endemičnih puževa i 1 endemični slatkovodni školjkaš, zajedno s mnogo cijevi sesilnog mnogočetinaša Marifugia cavatica Absolon & Hrabé 1930.
malakologija; podzemni mekušci; slatkovodni; tanatozoenoza; Dubrovnik; izvor Omble; Dalmacija; Hrvatska
Na relativno malom podruČju (MTB 9760.4, 9761.3) u dolini planinskog potoka kod sela Smiljanova Graba u Maceljskoj gori (sjeverozapadna Hrvatska) utvrđeno je 16 taksona paprati. Među njima, 3 vrste su dosad bile rijetko bilježene u hrvatskoj flori (Dryopteris affinis s. l. (A. Löve) Fraser-Jenkins, Matteuccia struthiopteris (L.) Tod., Polystichum braunii (Spenn.) Fée). Dvije su vrste (Dryopteris dilatata (Hoffm.) A. Gray, Polystichum braunii (Spenn.) Fée) po prvi puta bila zabilježene na području sjeverozapadne Hrvatske, dok su tri svojte zabilježene po prvi puta za Hrvatsku (Dryopteris affinis subsp. cambrensis Fraser-Jenkins, D. cristata (L.) A. Gray i Polystichum x wirtgenii Hahne).
Filicopsida; flora; paprati; Hrvatska
Na osnovu 33 nalaza Gyas titanus Simon, 1879 (Opiliones, Phalangiidae) utvrđuje se da vrsta kontinuirano naseljava zapadni i srednji Balkan. Zaključuje se da je alpsko-balkansko-karpatski areal vrste kontinuiran.
Balkan; biogeografija; Bosna i Hercegovina; Hrvatska; Gyas titanus; Crna Gora; Opiliones; Srbija
Starost 20 dobrih dupina (Tursiops truncatus) (12 ženki, 7 mužjaka i jedan neodređenog spola) određena je prebrojavanjem zona prirasta (GLG – engl. »growth layer group«) formiranih u sloju dentina. Koristeći Gompertzovu jednadžbu i Fishery Science Application Program, izračunata je preliminarna krivulja rasta u vrste dobri dupin za Jadransko more. Krivulja rasta podudara se s krivuljama rasta iste vrste dupina u svijetu. Također su izračunati približna starost jedinki u kojoj se postiže fizička zrelost i približna duljina tijela mladunčadi. Podaci prikupljeni ovim radom preliminarni su i predstavljaju prvu informaciju o pronađenim uginulim dupinima u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
dobri dupin; Tursiops truncatus; određivanje starosti; zone prirasta; krivulja rasta; Jadransko more
Tijekom pet godina (1987–1991) istraženo je u sezoni gniježđenja 238 neofitskih sastojina i 390 teritorija trstenjaka mlakara (Acrocephalus palustris) na četiri lokaliteta u kontinentalnim područjima Hrvatske. Ukupno je istraženo 190 ha sastojina neofita. Uz riječne obale sjeverne Hrvatske, ta ptica je zabilježena najvećim dijelom u neofitskim sastojinama vrsta Solidago gigantea i Helianthus tuberosus u kojima i gnijezdi. Teritorij raspjevanih mužjaka obično je smješten u blizini grmova ili niskog drveća vrsta Salix alba, S. cinerea, S. purpurea, Alnus glutinosa koje mužjaci koriste kao pjevališta. U prilogu se prikazuje uloga i značaj pjevališta pri odabiru biljnih sastojina (Solidago gigantea, Helianthus tuberosus, Urtica dioica, Artemisia vulgaris i dr.) tijekom sezone gniježđenja.
trstenjak mlakar; pjevališta; odabir biljnih sastojina; drvenaste i zeljaste biljne vrste; neofitske sastojine; habitat
