Sažetak
Na zidovima Gornjega grada u Zagrebu otkrivena je vrsta Pseudofumaria lutea (L.) Borkh., nova vrsta u hrvatskoj flori.
Ključne riječi
Pseudofumaria lutea; hrvatska flora; nova vrsta
2000
Natura Croatica, Vol. 9 No.1
Sažetak
Istraživano područje pruža se duž oštre geomorfološke granice koja ozačava nagli prijelaz iz mediteranske u hladnu kontinentalnu klimu. Dominantan tip tla čine smeđa tla razvijena na vapnencu i crnice razvijene na dolomitu. Analizirano je 25 elemenata u sitnoj frakciji uzorka (– 63 m). Uzorci su nakon otapanja u smjesi koncentriranih kiselina (HF, HCl, HNO3 i HClO4) podvrgnuti analizi metodom ICP-AES. Rezultati analize tla obrađeni su R-metodom faktorske analize kako bi se utvrdili oblici asocijacija me|u elementima te otkrile i protumačile moguće anomalije koje bi mogle potjecati od atmosferskog zagađenja. Ukupno 75 % ukupne varijabilnosti dobivenog faktorskog modela koncentrirano je u prva četiri faktora od kojih se Pb-Zn-Cd-As-P faktor može povezati s kiselim kišama i atmosferskim zagađenjem. Faktorska karta ove asocijacije elemenata dobro definira klimatsku granicu koja prolazi kroz Nacionalni park »Risnjak« pružajući se dalje prema jugu prema Velebitu. Duž ove regionalne klimatske barijere dolazi do obaranja aerosola nošenih zapadnim vjetrovima od regionalnih (SI Italija), ali i lokalnih (naftna industrija u Rijeci, termoelektrana u Plominu) zagađivača. Pomoću faktorske analize bilo je moguće jasno utvrditi područja zagađena putem zračnih struja. Ukupna koncentracija olova otkrivena na visinama preko 1050 m nad morem iznosi u Nacionalnom parku više od 80 ppm (max = 139 ppm), dok je prosječna regionalna koncentracija 43 ppm. U analizi je primijenjen i stehiometrijski pristup koji se sastoji u modeliranju osnovnih geokemijskih nivoa pomoću linearne regresije između metala i Al s ciljem neutraliziranja utjecaja glinovite komponente, a također i izračun faktora obogaćenja (EF) za olovo. Kao osnova za te izračune korištena su tla otoka Mljeta (78 uzoraka) za koja se pretpostavlja da odražavaju najmanji utjecaj antropogene komponente. U području Nacionalnog parka »Risnjak« približno 20 % uzoraka ima EF vrijednost za Pb višu od 2 (EF > 2), što se može smatrati kao zagađenje, dok čitavo područje zapadne Hrvatske (osim Istre) ima manje od 3 % olovom obogaćenih uzoraka. Svi uzorci s područja Velebita imaju vrijednost EF za olovo unutar područja geokemijskog šuma (EF < 2) pa se može smatrati da je utjecaj atmosferskog zagađenja u tom području manje izražen.
Ključne riječi
kisele kiše; tlo; atmosfersko zagađenje; krš; geokemijski šum; olovo; faktor obogaćenja; Nacionalni park »Risnjak«; zapadna Hrvatska
Sažetak
Ugrožena i rijetka gljiva Poronia punctata iz reda Xylariales nedavno je nađena u Hrvatskoj na sredozemnom travnjaku na primorskim padinama Biokova (Dalmacija). U zaštiti gljiva u Europi ta se gljiva nalazi u skupini visokog stupnja brige – skupini koju čine najugroženije vrste makromiceta Europe koje su u mnogim zemljama Europe izumrle. Zato bi svaki lokalitet na kojem se vrsta još pojavljuje trebalo proglasiti lokalitetom od najveće važnosti za biološku raznolikost. Rad donosi ekološka opažanja, kratki opis nalaza, te bilješke o mogućnosti zaštite vrste.
Ključne riječi
Poronia punctata; zaštita; ekologija; morfologija; Hrvatska
Sažetak
U svrhu procjene zdravstvenog stanja acidofilne jelove šume na slivnom području Križ potoka provedeno je mikobioindikacijsko istraživanje, s ciljem procjene sadašnjeg zdravstvenog stanja šume. Istraživano područje najvećim je dijelom prekriveno acidofilnim jelovim šumama. Studija je izrađena kao dio procjene utjecaja na okoliš za planiranu akumulaciju pitke vode. Istraživano područje nalazi se u Gorskom kotaru koji je izložen snažnom zračnom onečišćenju iz obližnje industrijske regije (Riječki zaljev), te daljinskom transportu polutanata iz intenzivno industrijalizirane sjeverne Italije. Propadanje jelovih šuma na tom području dobro je dokumentirano u dosadašnjim radovima različitih autora. Za potrebe ovog istraživanja ekstrapoliran je model prostorne razdiobe hipotetskog opterećenja tla olovom, razvijen za obližnji Nacionalni park Risnjak. Definiranje i razmještaj istraživačkih ploha određeno je na temelju spomenutog modela. U ovom je istraživanju razvijena brza mikobioindikacijska metoda čiji su rezultati u visokom stupnju poklapanja s onima iz literature. Odabrane kasnojesenske ektomikorizne vrste makromiceta s izrazitim mikobioindikativnim osobinama analizirane su temeljem brojnosti vrsta i produktivnosti njihovih plodišta. Uspostavljeno je pet ploha površine 2500 m2 koje su razmještene tako da obuhvaćaju čitav raspon modeliranih razina opterećenja tla olovom. Mikobioindikacijska analiza pokazala je visok stupanj korelacije s hipotetskim opterećenjem tla olovom kao i s oštećenošću krošanja jele. Prostorna razdioba zdravstvenog stanja šume pokazala se vrlo mozaičnom, uglavnom kao rezultat prostorno varijabilne izloženosti terena zračnim polutantima. Kvaliteta pitke vode iz buduće hidroakumulacije uvelike je ovisna o zdravlju šuma slivnog područja. Opisana metoda omogućava stručnjacima za upravljanje vodnim resursima mogućnost poduzimanja pravovremenih mjera zaštite šumskog pokrova na slivnom području.
Ključne riječi
ektomikorizne gljive; DEM; zračno onečišćenje; hipotetsko opterećenje olovom; Abies alba; akumulacija pitke vode
Sažetak
Model prostorne razdiobe glavnih tipova šuma u Hrvatskoj razvijen je kao funkcija makroklimatskih varijabli (srednja mjesečna temperatura, mjesečna oborina, srednje mjesečno Sunčevo ozračenje i mjesečna potencijalna evapotranspiracija) te varijabli izvedenih iz digitalnog elevacijskog modela (orijentacija i nagib terena). Neuralne mreže korištene su kao oruđe za modeliranje. Model je razvijen u okviru rasterskog geografskog informacijskog sustava, uz prostornu razlučivost od 300 x 300 m i baziran je na karti šumske vegetacije (mjerila 1:500000) i interpolacijskih makroklimatskih modela. Podudaranje između modeliranih i kartiranih tipova šuma vrlo je dobro, što upućuje na jaku korelaciju između makroklime i glavnih tipova šuma u Hrvatskoj, te na visoku pouzdanost modela. Model je primjenjen na cijeli hrvatski teritorij s ciljem konstruiranja potencijalne prostorne razdiobe glavnih šumskih tipova. Model bi mogao biti koristan u planiranju pošumljavanja, kao i u predviđanju vegetacijske sukcesije pod utjecajem pretpostavljenih klimatskih promjena.
Ključne riječi
temperatura zraka; DEM; GIS; neuralne mreže; potencijalna evapotranspiracija; karta potencijalne vegetacije; oborina; Sunčevo ozračenje