Natura Croatica

Toni Nikolić, Dunja Fadljević

Pregledni rad

Toni Nikolić University of Zagreb, Department of Biology, Marulićev trg 9a/II, HR-10000 Zagreb, Croatia
Dunja Fadljević Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/2, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U svrhu gradnje podatkovne infrastrukture o horologiji vaskularne flore Hrvatske sabrani su postojeći dokumentirani podaci o rasprostranjenosti svojti razreda Sphenopsida iz literaturnih i herbarskih izvora. Za devet svojti flore hrvatske nađeno je ukupno 705 nalazišta, a geokodirano je 176 lokaliteta sabiranja herbarskih primjeraka i 399 lokaliteta navedenih u literaturi. Rasprostranjenost je prikazana popisom nalazišta i kartama, uz upotrebu srednjeeuropske mreže za kartiranje flore (MTB). Količina podataka za pojedino područje ukazuje na veću istraženost planinske makroregije, te pokupske, zagorske i zapadnih djelova gornjoposavske mezoregije.

Ključne riječi

Sphenopsida; Equisetaceae; Equisetum; rasprostranjenost; kartiranje; flora; Hrvatska

Ljerka Marković, Mirko Ruščić

Kratko priopćenje

Ljerka Marković Deparment of Botany, Faculty of Sciences, Univ. of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10 000 Zagreb, Croatia
Mirko Ruščić Department of Biology, Faculty of Science, University of Split, Ruđera Boškovića 33, HR-21000 Split, Croatia

Sažetak

U radu se objavljuju nalazišta vrste Chenopodium multifidum L. na području grada Splita (Hrvatska). Ta je pridošlica na|ena u industrijskoj zoni Splita nedaleko sjeverne luke, gdje raste na ruderalnim površinama u blizini željezničke pruge. Radi se o novoj vrsti u flori Hrvatske.

Ključne riječi

Chenopodium multifidum; nova nalazišta; Hrvatska

Vladimir Hršak

Kratko priopćenje

Vladimir Golubić

Izvorni znanstveni članak

Vladimir Golubić Prirodoslovni muzej u Splitu, Poljana kneza Trpimira 3, HR-21000 Split

Sažetak

Tijekom višegodišnjeg istraživanja na lokalitetu selo Muć nađen je novi rod gornje-skitskih amonita Sutinaites, te nekoliko novih vrsta amonita. Novi rod je nazvan po selu Sutina, značajnom lokalitetu trijasa pokraj Muća. Novi rod predstavljen je vrstom Sutinaites involutus n. sp. Osim novog roda nađene su vrste: Carniolites superior n. sp., C. neorichianus n. sp., C. planatus n. sp. i Pseudokymatites involutus n. sp. Nove vrste obrađene su taksonomski i biostratigrafski.

Ključne riječi

amoniti; novi rod Sutinaites; nove vrste; gornji skit; taksonomija; biostratigrafija; Muć

Enrih Merdić, Tomislava Lovaković

Izvorni znanstveni članak

Enrih Merdić Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Tomislava Lovaković Institute of Biology, Faculty of Education, J. J. Strossmayer University, L. Jägera 9, 31000 Osijek, Croatia

Sažetak

Istraživanja flore i faune u Kopačkom ritu, poplavnom području rijeke Dunava i Drave, nisu bila moguća od 1991. do 1997. godine, zbog ratnih djelovanja. Proučavanja komaraca Kopačkog rita započeta 1990. nastavljena su u sezoni 1998. godine. Rezultati dobiveni istraživanjem faune komaraca Kopačkog rita 1998. godine uspoređeni su sa rezultatima iz 1990. (MERDIĆ, 1993). Ukupan broj jedinki komaraca prikupljenih 1998. godine iznosio je 7788, što je približno 25 puta manje od ukupnog broja komaraca prikupljenih 1990. godine (199952). Faunu komaraca karakteriziraju vrste koje svoja legla imaju u samom poplavnom području, među kojima dominira vrsta Aedes vexans, te vrste čija legla možemo naći u hrastovoj šumi zajednice Genisto elate – Quercetum roboris u obližnjem Parku prirode. Dinamika populacija komaraca, koja je u korelaciji s vodostajem Dunava, značajno se razlikuje 1990. i 1998. godine, ali ipak pretpostavljamo da se ne radi o utjecaju rata na faunu komaraca nego o razlici u ekološkim uvjetima u 1998. godini.

Ključne riječi

komarci; Specijalni zoološki rezervat »Kopački rit«; dinamika populacija; utjecaj rata na prirodu

Gordan Lukač, Snježana Vujčić-Karlo, Ivana Maguire

Izvorni znanstveni članak

Gordan Lukač JU NP Paklenica, Dr. F. Tuđmana 14a, HR-23244 Starigrad-Paklenica, Croatia
Snježana Vujčić-Karlo National Museum Zadar, Natural History Department, Medulićeva 2, 23000 Zadar, Croatia
Ivana Maguire University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, Zagreb, Croatia

Sažetak

Trstenjak mlakar (Acrocephalus palustris) je u Europi tipična gnjezdarica autohtonih biljnih sastojina koju čine vrste Urtica dioica, Filipendula ulmaria, F. vulgaris, Phragmites communis i dr. U vegetaciji europskih riječnih obalnih staništa dominira kopriva, Urtica dioica, dok u Hrvatskoj iste tipove staništa nastanjuju uglavnom neofiti Solidago gigantea, S. canadensis, Helianthus tuberosus, Artemisia verlotiorum i dr. Cilj ovog priloga je prikazati kako neofitske sastojine i odabrana morfološka obilježja pojedinih biljnih vrsta utječu na odabir gnijezdilišta i postavljanje gnijezda trstenjaka mlakara u četiri kontinentalna područja Hrvatske.

Ključne riječi

trstenjak mlakar; gradnja gnijezda; morfološke osobitosti biljaka; neofiti; morfološko-vegetacijski kompleks

Vesna Štamol, Branko Jalžić, Eduard Kletečki

Izvorni znanstveni članak

Vesna Štamol Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
Branko Jalžić Croatian Biospeleological Society (CBSS), Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Eduard Kletečki Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Kopneni troglobiontni puž Pholeoteras euthrix Sturany, 1904 dosad je bio poznat iz špilja južne Hrvatske, južne Hercegovine i iz Grčke. Nalazišta u Hrvatskoj bila su samo dva lokaliteta iz šire okolice Dubrovnika, a u Hercegovini je zabilježen na 7 lokaliteta, svi na području Popovog polja. U Grčkoj je nađen na otoku Krfu, lokalitetu oko 350 km udaljenom od onih dotad poznatih iz Hrvatske i Hercegovine. Našim istraživanjima proširili smo saznanja o rasprostranjenju ove vrste u Hercegovini i Hrvatskoj, a nalaz na otoku Visu predstavlja prvi otočni nalaz puža Pholeoteras euthrix u Hrvatskoj.

Ključne riječi

Gastropoda; Pholeoteras; rasprostranjenje; Hrvatska

Mladen Kučinić, Nikola Tvrtković, Eduard Kletečki

Izvorni znanstveni članak

Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Nikola Tvrtković Croatian Biospeleological Society, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Eduard Kletečki Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Otkrićem danjeg leptira močvarnog okaša (Coenonympha oedippus F.) u Istri na dva lokaliteta između sela Marušići, Vranjak i Šterna (VL02, VL03), te u dolini rijeke Mirne uz Buzet (VL12), ova vrsta je potvrđena kao član faune Hrvatske. Istovremeno je pregledom zbirke Hrvatskog prirodoslovnog muzeja za primjerke publicirane kao C. oedippus s planine Velebita utvrđeno da ili nisu iz Hrvatske ili da pripadaju vrsti Aphantopus hyperantus, tako da su naši nalazi prvi dokumentirani nalazi za Hrvatsku. Hitno treba utvrditi točni areal, veličinu i ugroženost populacija, te poduzeti zakonske i aktivne mjere zaštite svih preostalih staništa tog leptira u Hrvatskoj, jer se radi o jednoj od najugroženijih životinjskih vrsta u Europi.

Ključne riječi

Coenonympha oedippus; danji leptiri; ugrožene vrste; Istra; Hrvatska

Andraž Čarni

Izvorni znanstveni članak

Andraž Čarni Institute of Biology, Scientific Research Center of the Slovene Academy of Sciences and Arts, Gospodska 13, SI – 1000 Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Istraživanje vegetacije prirodnih šumskih rubova u Ćićariji i na Učki obavljeno je po standardnoj Braun-Blanquetovoj metodi. Utvrđene su sljedeće zajednice: Knautio illyricae-Physospermetum verticillati ass. nova, Cirsio pannonicae-Peucedanetum cervariae van Gils et al. 1975, Cirsio-Clematidetum rectae van Gils et al. ex Čarni 1997, Libanoto-Laserpitietum sileris van Gils et al. 1975, Scorzonero villosae- Trifolietum alpestris Čarni 1997 i Veronicetum barrelieri-jacquinii van Gils et al. 1975 corr. Čarni 1997. Asocijacije su uvrštene u podsvezu Dictamno-Ferulagenion van Gils et al. 1975 (Geranion sanguinei R. Tx. in T. Müller 1962, Origanetalia T. Müller 1962, Trifolio-Geranietea Müller 1962).

Ključne riječi

šumski rub; Dictamno-Ferulagenion; Geranion sanguinei; Trifolio-Geranietea; vegetacija; Istra; Hrvatska

Božena Mitić, Zinka Pavletić

Izvorni znanstveni članak

Božena Mitić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6a, HR-10000, Zagreb, Croatia
Zinka Pavletić Faculty of Sciences, University of Zagreb, Department of Botany, Marulićev trg 20, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Istražene su kvalitativne morfološke osobine alpsko-dinarskih i kultiviranih populacija, te herbariziranih primjeraka roda Iris, serije Pallidae. Analizirane su veličina biljaka, listovi, cvatovi, cvjetovi (spate, perigon, andrecej, ginecej), plodovi i sjemenke. Ustanovljeno je da istražene kvalitativne morfološke osobine nisu fenotipski plastične, a mogući dijagnostički značaj ima izraženost lisnog žilja, boja spate, boja perigona, te morfologija peluda i sjemenki. Dijagnostički neupotrebljive osobine su: odnos duljine filamenata i antera (individualna varijabilnost), te oblik i veličina tobolaca (intrapopulacijska varijabilnost).

Ključne riječi

rod Iris L.; serija Pallidae (A. Kern.) Trinajstić; Alpsko-Dinarsko područje; morfologija

Natura Croatica, Vol. 8 No.4

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Muzej

Posjet muzeju

Informacije

Pretplatite se na novosti