Natura Croatica

Nikola Tvrtković, Bojan Lazar, Staša Tome, Irena Grbac

Kratko priopćenje

Nikola Tvrtković Croatian Biospeleological Society, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Bojan Lazar Department of Biodiversity, Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, University of Primorska, Slovenia & Marine Science Program, Faculty of Natural Sciences, Juraj Dobrila University of Pula, Croatia
Staša Tome Natural History Museum of Slovenia, Prešernova 21, 1000 Ljubljana, Slovenia
Irena Grbac Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Na temelju dužine inkubacije jaja i pregledom obojenosti tek izvaljenih zelenih guštera s lijeve obale rijeke Soče (Isonzo) i s otoka Cresa, utvrđeno je da oni pripadaju nedavno ustanovljenoj vrsti Lacerta (viridis) bilineata Daudin 1802, od sada na popisu herpetofaune Slovenije i Hrvatske. Istovremeno je L. viridis (Laurenti 1768) potvrđena na pjeskarama oko Đurđevca (Hrvatska). Prema poznatom rasprostranjenju zelembaća i tipovima staništa kod dosadašnjih nalaza, raspravlja se o mogućem području kontakta između te dvije svojte.

Ključne riječi

Lacerta; bilineata; viridis; Slovenija; Hrvatska

Jasenka Topić, Ljudevit Ilijanić, Nedeljka Šegulja

Kratko priopćenje

Jasenka Topić Trnsko 1a, Zagreb, Croatia
Ljudevit Ilijanić Savska 1a, Zagreb, Croatia
Nedeljka Šegulja Botanički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 20/2, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Vrsta Erodium acaule (L.) Becherer nađena je u južnoj Istri i na otoku Krku. To je prvo nalazište te vrste u Hrvatskoj. Prema njenoj rasprostranjenosti u susjednim mediteranskim zemljama može se pretpostaviti da je rasprostranjena i drugdje u mediteranskom području Hrvatske.

Ključne riječi

nova vrsta; Erodium acaule; Hrvatska

Jasna Vidaković, Andreja Jakumetović

Izvorni znanstveni članak

Jasna Vidaković Faculty of Education, J. J. Strossmayer University, L. Jägera 9, HR–31000 Osijek
Andreja Jakumetović Perutnina Zagreb, Business Unit Osijek, Svilajska 31, HR–31000 Osijek

Sažetak

Meiofauna i slobodnoživući slatkovodni oblići istraživani su u sedimentu pet litoralnih postaja duž rijeke Drave (11,0 – 77,0 riječnog km). Gustoća i sastav meiofaune postaje 5 (pjeskoviti sediment) razlikuju se od gustoće i sastava meiofaune postaja 1, 2, 3 i 4. Nematofauna postaje 4 (pjeskoviti silt) razlikuje se u odnosu na ostale istraživane postaje. Za tu je postaju utvrđen najmanji broj vrsta, najniže vrijednosti indeksa diverziteta (H’, d), te visoka dominantnost (D%) vrsta koje pripadaju rodu Rhabditis. Klaster analiza učinjena na osnovi relativne zastupljenosti vrsta slobodnoživućih oblića ukazuje na razlike u odnosu na druge postaje, a što se može dovesti u vezu s ispuštanjem netretiranih otpadnih voda i blizine glavnog kanalizacijskog izljeva.

Ključne riječi

rijeka; meiofauna sedimenata; slobodnoživući slatkovodni oblići

Branko Jalžić

Izvorni znanstveni članak

Branko Jalžić Croatian Biospeleological Society (CBSS), Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Žive kolonije stigobiontskog reliktnog školjkaša Congeria kusceri nađene su u Hrvatskoj na tri lokaliteta u krškim podzemnim vodama uz donji tok rijeke Neretve, te još jedna u susjednom području Bosne i Hercegovine. U istom području Hrvatske zabilježena su i nalazišta ljuštura iste vrste u četiri izvora i jednom ponoru. Temperatura vode u tim podzemnim šupljinama bila je između 14,5 i 19 °C tijekom kolovoza i rujna, više temperature od zabilježenih u Sloveniji i Popovom polju (BIH).

Ključne riječi

Congeria kusceri; stigobiontski školjkaš; Hrvatska

Marija Pandža

Izvorni znanstveni članak

Tatjana Bakran-Petricioli, Donat Petricioli, Damir Viličić

Izvorni znanstveni članak

Tatjana Bakran-Petricioli Department of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, P.O. Box 933, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Donat Petricioli DIIV Ltd., Zvonimirova 10, 23000 Zadar, Croatia
Damir Viličić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Botany, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu je prikazan taksonomski sastav i raspodjela gustoće stanica mikrofitoplanktona na tri reprezentativne postaje u visoko stratificiranom estuariju rijeke Krke. Uzorci su sakupljeni u mjesečnim intervalima od ožujka 1988. do travnja 1989. godine. Svjetlosnim je mikroskopom određeno stotinu trideset i šest mikrofitoplanktonskih vrsta: 108 morskih (1 krizoficeja, 5 primnezioficeja, 55 dijatomeja, 1 euglenoficeja, 46 dinoflagelata) i 28 slatkovodnih vrsta (1 krizoficeja, 21 dijatomeja, 1 dinoflagelat, 3 kloroficeje, 2 cijanoficeje). Na sezonsku raspodjelu gustoće stanica mikrofitoplanktona utječe dotok vode rijeke Krke i ekološki uvjeti u estuariju. Utjecaj čovjeka vidljiv je u donjem dijelu estuarija, oko Šibenika.

Ključne riječi

stratificirani estuarij; fitoplankton; taksonomija; distribucija; Jadransko more

Mirjana Vrbek, Suzana Fiedler

Izvorni znanstveni članak

Mirjana Vrbek Department of Botany, Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia
Suzana Fiedler Department of Botany, Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U radu se iznose podaci o stupnju ugroženosti, staništima, nalazištima i rasprostranjenosti orhideja Žumberka prema UTM kartama (kvadranti 10 X 10 km). Tijekom desetgodišnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja zabilježeno je 35 vrsta što je više od polovine ukupnog broja orhideja poznatih u Hrvatskoj. Od 35 zabilježenih vrsta 18 ih je uvršteno u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske u kategorijama: ugrožene, osjetljive i rijetke. Od toga ih je 6 zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode. Istraživanja su pokazala veliko bogatstvo i florističku raznolikost Žumberačkog gorja a, kako ono najvećim dijelom nije uvršteno ni u kakvu kategoriju zaštite prirode, trebalo bi poduzeti određene zakonske mjere zaštite koje bi osigurale očuvanje i nepromjenjivost prirodnih staništa na kojima rastu orhideje i druge rijetke vrste biljaka.

Ključne riječi

orhideje; rasprostranjenost; stupanj ugroženosti; zaštita; Žumberak; Hrvatska

Nada Hulina

Izvorni znanstveni članak

Nada Hulina Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, HR–10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

U prostranoj mreži poljskih i obodnih odvodnih kanala, u području Turopolja i Črnec polja, zabilježeno je sedam lokalno i općenito rijetkih, ugroženih ili osjetljivih biljnih vrsta. To su: Riccia fluitans L., Marsilea quadrifolia L., Utricularia vulgaris L., Sagittaria sagittifolia L., Eleocharis acicularis L., Leersia oryzoides (L.) Swartz i Wolffia arrhiza (L.) Hork. ex Wimm. Na nasipima kanala ustanovljena je nazočnost neofita, kao što su: Solidago gigantea Aiton, Helianthus tuberosus L., Amorpha fruticosa L., Echinocystis lobata (Michx) Torr. et Gray i Panicum dichotomiflorum Michx. Tradicionalne metode održavanja kanala, neredovito i mehaničko odstranjivanje biljne mase iz kanala, vrlo su značajne za biljnu raznolikost i bogatstvo vrsta u sustavu odvodnje.

Ključne riječi

sustav odvodnje; Gornja Posavina; Hrvatska; tradicionalni načini održavanja kanala; rijetke biljne vrste; ugrožene biljne vrste; osjetljive biljne vrste; neofiti; Riccia fluitans L.; Marsilea quadrifolia L.; Utricularia vulgaris L.; Sagittaria sagittifolia L.; Eleocharis acicularis L.; Leersia oryzoides (L.) Swartz; Wolffia arrhiza (L.) Hork. ex Wimm.; Solidago gigantea Aiton; Helianthus tuberosus L.; Amorpha fruticosa L.; Echinocystis lobata (Michx) Torr. et Gray; Panicum dichotomiflorum Michx.

Natura Croatica, Vol. 7 No.4

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Muzej

Posjet muzeju

Informacije

Pretplatite se na novosti