Sažetak
Ispravak
1997
Natura Croatica, Vol. 6 No.2
Sažetak
U (bio)sistematici kao i u mnogim drugim znanostima postoje velike nesuglasnosti među znanstvenicima u shvaćanju najosnovnijih pojmova kao što su sistematika, taksonomija i, u vezi s njima, klasifikacija. Kad je riječ o različitim tumačenjima temeljnih pojmova, obično se ne radi o terminološkom sitničarenju, nego o vrlo dubokim razilaženjima među suvremenim sistematskim strujama (fenetičkom, kladističkom i klasičnom) oko temeljnih pitanja same te znanstvene discipline. Stoga je potrebno ukazati na nejasnoće oko tih pojmova te pokušati rasvijetliti samu srž nesporazuma. To je potrebno tim više da se to jednom razjasni i na hrvatskom jeziku te time pridonese razvoju našega domaćeg nazivlja. Radi lakšeg razumijevanja spornih pitanja, krenimo od svakodnevnog posla jednog sistematičara - praktičara. Pođimo, dakle, od konkretne sistematske zbilje prema teorijskim problemima.
Ključne riječi
sistematika; taksonomija
Sažetak
Vrsta Rumex thyrsiflorus bila je otkrivena na više lokaliteta u okolini Varaždina. Njeno pojavljivanje u tom području Hrvatske vjerojatno je prouzrokovano širenjem areala iz Srednje Europe prema jugu. Iako na prvi pogled podsjeća na veliku kiselicu (R. acetosa), novu vrstu možemo lako prepoznati: ima vrlo dug korijen, listovi su uži i duži, cvat vrlo gust, a cvate nekoliko tjedana kasnije od R. acetosa. Sa sigurnošću je možemo očekivati i u drugim krajevima Međimurja, a u budućnosti i njeno daljnje širenje prema jugu.
Ključne riječi
Rumex thyrsiflorus; flora; Hrvatska
Sažetak
Pregledom entomoloških zbirki Gradskoga muzeja u Varaždinu i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, te na temelju literaturnih podataka dan je prilog poznavanju fauni staklokrilki Hrvatske. Prikazan je popis vrsta, njihove zoogeografske značajke i rasprostranjenost vrsta koje su manje poznate za Hrvatsku.
Ključne riječi
Sesiidae; Hrvatska; fauna; rasprostranjenost
Sažetak
Proučavani su puhovi orašari u malim izoliranim šumama u Saskoj (Njemačka) 1996. godine. Te šumske površine bile su izolirane 150 godina i ni na koji način međusobno povezane. Postavljeno je 215 kućica, a za lov životinja korišteno je 75 živolovki. Životinje su markirane tetoviranjem uha. Ulovljena je 141 životinja, a markirana je 41 odrasla i 30 mladih životinja. Čini se da puhovi ipak žive izolirano, ali bez izmjene genetičkog materijala ne bi mogli opstati. Tijekom moguće migracije puhovima vrlo dobro može poslužiti živica.
Ključne riječi
puh orašar; Muscardinus avellanarius; izolirane šume; Njemačka
Sažetak
Promatrana su različita mjesta hibernacija Glirulus japonicus u Japanu. Životni prostor mužjaka je veći nego ženkin i oni se preklapaju. Odrasle ženke ostaju u granicama svog životnog prostora nekoliko godina i imaju mlade, dok mlade ženke napuštaju taj prostor čim odrastu. Japanski puh jede koru drveća, pelud i kukce. Ponekad u jesen sprema zalihe hrane.
Ključne riječi
ekologija; Glirulus japonicus; Japan
Sažetak
Istraživan je sivi puh (Myoxus glis) kao potencijalni domadar hantavirusa i rikecija. Sakupljeno je 98 životinja iz tri različita dijela Slovenija (Godovič, Metlika, Snežnik). Za detekciju specifičnih virusnih i/ili rikecijalnih antitijela u serumima životinja korištene su serološke metode. Pomoću PCR metode i restrikcijskih enzima istraživani su genomi virusa i rikecija. Potvrđen je Myoxus glis kao domadar Hantaan virusa. Hantaviralna infekcija postojala je kod 13.3% populacije Myoxus glis. Ustanovljeno je da je dob važna kod vjerojatnosti infekcije hantavirusima, a spol ne. Rikecijalna infekcija nije dokazana kod Myoxus glis niti jednom korištenom metodom.
Ključne riječi
domadar; Myoxus glis; zoonoze; prirodni ciklusi; hantavirusi; rickecije; Slovenija
Sažetak
U našem terenskom istraživanju vrtnog puha Eliomys quercinus markirali smo životinje pasivnim integriranim radioodašiljačima (PIT). Životinje su lovljene u šumi ariša na visini od 1600 m.n.m. u parku prirode Val Troncea (Pijemont, okrug Torino). Vrtni puhovi su lovljeni pomoću 144 živolovke tipa Sherman, od svibnja do rujna, tijekom 1995-96. godine. Markirane su ukupno 44 životinje. Na temelju visokog broja ponovno uhvaćenih životinja jednu ili dvije noći nakon implantiranja PIT, zaključujemo da životinje nisu promijenile ponašanje zbog prethodnog markiranja.
Ključne riječi
Eliomys quercinus; pasivni integrirani radioodašiljači; tehnika markiranja
Sažetak
Istraživani su vrtni puhovi (Eliomys quercinus L.) 1993. i 1995.-1997. lovljenjem i radio-praćenjem u prirodnom rezervatu (Petite Camargue Alsacienne, Alsace) u Francuskoj. Broj ulovljenih životinja bio je 463, od toga je 118 ulovljeno po prvi put, a 345 je ponovno ulovljeno. Normalna sezonska aktivnost populacije bila je od travnja do listopada 1993. godine. Mlade životinje ulazile su u populaciju 1993., 1995. i 1996. samo u srpnju. Rezultati radio-praćenja pokazali su korelaciju između aktivnosti i sunčevog ciklusa, a takvo je ponašanje već zabilježeno za sivog puha i puha orašara.
Ključne riječi
Eliomys quercinus; radio-praćenje; Francuska
Sažetak
Istraživano je prehibernacijsko ponašanje i hibernacija kod tri vrste puhova, Muscardinus avellanarius, Eliomys quercinus i Myoxus glis da bi se testirao alometrijski odnos između duljine perioda torpora i tjelesne težine. Proučavan je izbor hrane, povećanje tjelesne težine i početak perioda torpora. Za dvije neometane vrste, Muscardinus i Eliomys, izračunata je aritmetička sredina najdužih perida torpora, koja je bila u znatnoj inverznoj korelaciji s tjelesnom težinom.
Ključne riječi
hibernacija; torpor; buđenje; Gliridae; Muscardinus; Eliomys; Myoxus
Sažetak
Proučavana je ekologija populacije i razmnožavanje u tri divlje subpopulacije sivog puha (Myouxus glis Linn, 1776) u centralnoj Njemačkoj 1992. i 1993. godine. Životinje su hvatali u drvene živolovke dvaput mjesečno, tijekom trodnevnih lovnih perioda, a markirane su tetoviranjem. Nakon godine s uspješnom reprodukcijom (1992), najednom je zabilježen potpuni izostanak reprodukcije na sva tri područja 1993. godine. Izostanak reprodukcije poklopio se s manjkavim izvorima hrane ujesen 1993. Pretpostavlja se da su loši vremenski uvjeti ili predvidljivi uzroci iz okoliša, npr. izostanak cvjetanja bukve u suho proljeće, spriječili razvoj gonada kod mužjaka.
Ključne riječi
tjelesna težina; hrana; Myoxus glis / Glis glis; populacijska ekologija; sezonalnost
Sažetak
Opisano je korištenje kućica za puhove orašare u Britaniji. Mladi, lakši od 15g u listopadu, uzimani su u zatočeništvo i korišteni za ponovno naseljavanje u pogodna područja gdje su puhovi nedavno izumrli. Opisano je postupanje sa životinjama u zatočeništvu i metode za puštanje u divljinu.
Ključne riječi
Muscardinus avellanarius; razmnožavanje u zatočeništvu; ponovno naseljavanje; Engleska
Sažetak
Podaci o razmnožavanju M. avellanarius prikupljeni su s dva područja u Litvi u razdoblju 1981.-1993. redovitim pregledom kućica i markiranjem uhvaćenih životinja. Tijekom istraživanja uhvaćene su 374 gravidne ženke i pronađeno je 319 legla. U Litvi sezona razmnožavanja traje gotovo cijelo ljeto, a odrasle ženke mogu imati dva okota u sezoni. Srednja veličina legla bila je 3.9+-0.1 mladih (n=319) i ona ovisi o starosti ženke. Najveća legla zabilježena su u svibnju, a najmanja u srpnju.
Ključne riječi
Muscardinus avellanarius; razmnožavanje; Litva
Sažetak
Podaci o korištenju kućica od strane puha Muscardinus avellanarius na tri područja u Litvi sakupljeni su u razdoblju 1971.-1996., tijekom svih godišnjih doba uključujući i zimu. Učinjeno je više od 20 000 provjera kućica i nađeno više od 5000 puhova. Broj puhova i njihov demografski sastav značajno se mijenjao tijekom godine. Maksimalan broj puhova zabilježen je u rujnu: 30-40% nastanjenih kućica. Ustanovljen je pozitivni odnos između naseljenosti kućica i gustoće prizemnog raslinja. Puhovi su preferirali kućice postavljene na visinu od 4 m. Radije su naseljavali drvene kućice. Za kućice puhovi se natječu s pticama, žutogrlim šumskim mišem, sivim puhom i zadružnim kukcima.
Ključne riječi
Muscardinus avellanarius; kućice; Litva
Sažetak
Sivi puh je unesen u Britaniju 1902. godine. Vrsta se još uvijek zadržava na relativno ograničenom području. Njen zakonski status nije jasan, jer je u isto vrijeme vrsta zaštićena zakonom, strana vrsta i znatan štetnik. Mogu se dobiti dozvole za lov puha, ali se uhvaćene životinje onda ne smiju puštati u divljinu jer u Britaniji nisu autohtona vrsta. Cjelokupna britanska populacija vjerojatno nije manja od 10000 životinja. Nitko se ne bavi redovnim monitoringom te vrste u Britaniji, ali započeta su neka manja istraživanja čiji je cilj doznati više o gustoći populacije, kretanjima i mogućim načinima kontrole.
Ključne riječi
Glis glis; Britanija; ekologija; monitoring
Sažetak
Uvodnik