Sažetak
Osvrt na knjigu
1993
Natura Croatica, Vol. 2 No.1
Sažetak
Osvrt na knjigu
Sažetak
In memoriam
Sažetak
U radu se iznose podaci o rasprostranjenosti i staništu neofitske vrste Chamomilla suaveolens u Hrvatskoj. Ta je vrsta u nas čvrsto udomaćena u vegetaciji utrina i prilično rasprostranjena. Nova nalazišta (67 lokaliteta) prikazana su na karti zajedno sa dosad poznatim lokalitetima. Glavno područje njezine rasprostranjenosti leži u unutrašnjosti Hrvatske, a naročito je rasprostranjena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Gorskom Kotaru i Lici, tj. u područjima s hladnijom i vlažnijom klimom. U smjeru istoka i juga Hrvatske ona postaje sve slabije rasprostranjena i javlja se samo na staništima koja su dobro opskrbljena vodom ili se povlači na staništa s većom nadmorskom visinom. U primorskoj Hrvatskoj vrsta Chamomilla suaveolens je rijetka, a njezina su nalazišta ograničena na područja epimediteranske i submediteranske zone. Uglavnom je vezana za ruderalnu vegetaciju sveze Polygonion avicularis, koja raste na gaženim staništima. Ta neofitska biljka i u Hrvatskoj predstavlja svojstvenu vrstu sveze Polygonion avicularis.
Ključne riječi
Chamomilla suaveolens, rasprostranjenost i staništa, Hrvatska
Sažetak
U starom rudniku Allchar, koji je smješten kraj sela Majdan u Makedoniji, pronađeni su zelenkasto plavi kristali melanterita. Oni su bogati kristalnim plohama i slijedeće forme su određene mjerenjem dvokružnim refleksnim goniometrom: {{001}, (010}, (110), {103), (101}, {111}, (121), (123), {112) i {121). Kristalna forma {123} je nova za melanterit. Habitus kristala je prikazan na Slici 1. Kemijski sastav je određen ICP AES i gravimetrijskom analizom (za SO3). Zabilježena je dehidracija melanterita u mineral rozenit, kako na prirodnim uzorcima tako i u laboratorijskim uvjetima. Oba su minerala utvrđena difrakcijom rentgenskih zraka metodom praha
Ključne riječi
melanterit, rozenit, kristalna morfologija, kemijski sastav, Allchar, Makedonija
Sažetak
Nova vrsta Hyriopsis (Limnoscapha) slavonicus n. sp. iz starijih miocenskih naslaga središnje Slavonije najstarija je dosad poznata hiriopsina u Panonskom bazenu. Iznose se podaci o morfologiji ljušture, građi brave i umbonalnoj ornamentaciji najvažnijem elementu za određivanje taksonomske pripadnosti unionaceja. Opisan je okoliš fosilnih i recentnih hiriopsina.
Ključne riječi
Unionidae, Hyriopsinae, holotypus, umbonalna ornamentacija, okoliš, Otnang, Miocen, Slavonija
Sažetak
U područjima Drniša (Dalmacija) i Dabrice (Hercegovina) utvrđeno je da su breče Jelar naslaga nastale u srednjem eocenu. Te naslage imaju znatnu rasprostranjenost u zapadnom dijelu vanjskih Dinarida, ali dosada im se nije mogla utvrditi određenija starost, pa su općenito označavane kao paleogenske. Srednjoeocenska starost u navedenim područjima određena je njihovom superpozicijom. U podlozi su im foraminiferski vapnenci starijeg dijela srednjeg eocena, ili gornjokredni vapnenci, a u krovini Promina naslage mlađeg paleogena. Analizama vapnenačkih nanofosila dokazuje se da mlađi dio Promina naslaga na locus typicus pripada donjem oligocenu, dok njihov stariji dio u Dabrici odgovara mlađem dijelu srednjeg eocena. Jelar naslage u sastavu su veoma složenih tektonskih struktura nastalih prije taloženja Promina naslaga.
Ključne riječi
Jelar naslage, Srednji eocen, Donji oligocen, Promina naslage, nanofosili, tektonika
Sažetak
Rijeka Dunav formira jednu od najljepših močvara u Europi Kopački rit (SI Hrvatska). U njoj je nađeno jedanaest vrsta komaraca. Njihovim razmnožavanjem u optimalnim uvjetima močvare zoološkog rezervata nastaju goleme populacije. Neposredno nakon poplava naglo se razvija populacija i odrasle jedinke počinju migrirati. Ovaj rad uz ostale podatke upozorava na mogući smjer njihove migracije.
Ključne riječi
fauna komaraca, Kopački rit, migracije
Sažetak
Kao rezultat višegodišnjih istraživanja faune planine Velebita (Hrvatska) zabilježeno je ukupno 11 vrsta vodozemaca (Salamandra salamandra, Triturus carnifex, Triturus vulgaris cf. meridionalis, Triturus alpestris, Proteus anguinus, Bufo bufo, Bufo viridis, Bombina variegata, Hyla arborea, Rana dalmatina i Rana ridibunda). Analizirano je njihovo rasprostranjenje u različitim visinskim pojasevima s kontinentalne i primorske strane planine. Među mediteranskim i kontinentalnim populacijama Salamandra salamandra i Triturus alpestris zabilježene su očite razlike u fenologiji. Utvrđen je i vikarizam u rasprostranjenju Bufo viridis i Bombina variegata
Ključne riječi
vodozemci, Hrvatska, krška planina, rasprostranjenje, fenologija
Sažetak
Originalan opis nove vrste Leptidea reali REISSINGER 1989 (= lorkovicii REAL 1988), koju je prije pet godina opisao prof. Réal (Aix-en-Provence) iz 1300 m visine istočnih Pireneja, nadopunjuje se potrebnim novim podacima. Nova vrsta razlikuje se posve sigurno od L. sinapis L. 1758 jedino po jako produljenim primarnim genitalnim organima. Ne nalazi se samo u Pirenejima, nego je obična u Hrvatskoj i susjednim zemljama, te u Švedskoj, Poljskoj i Ukrajini, gdje je simpatrička i sintopička s L. sinapis, pretežno u ravnici s Lathyrus pratensis kao glavnom ovipozicijskom biljkom. Eksperimentalno je dokazana prekopulatorna seksualna izoliranost od L. sinapis. Populacija iz Hrvatske opisuje se kao ssp. melanogyna nov.
Ključne riječi
Leptidea reali, sinapis, lactea, melanogyna ssp., nov., varijabilnost, genitalije, hranidbene biljke, stanište, Hrvatska, Slovenija, Pireneji, Korzika, Španjolska, Švedska, Poljska, Ukrajina