Sažetak
Smotra knjiga
1992
Natura Croatica, Vol. 1
Sažetak
Smotra knjiga
Sažetak
Smotra knjiga
Sažetak
Smotra knjiga
Sažetak
Smotra knjiga
Sažetak
In memoriam
Sažetak
Hrvatski prirodoslovni muzej čuva više od 2.000.000 prirodnina. Toliko mnoštvo predmeta uvjetovalo je upotrebu uvođenja osobnog računala pri dokumentaciji muzejske grade (BUKOVEC, GLUMAC 1991). Poteškoće pri izradi programa predstavljao je ne samo broj predmeta, nego i njihova ekstremna raznolikost (od minerala do živih bića). Izradom inventarnih kartica programa primjerenih pojedinim strukama, taj je problem riješen. Fundus Mineraloško-petrografskog odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja od 1991. godine inventira se upotrebom programa PC-MUSEUM. Program PC-MUSEUM, predviden za inventarizaciju mineraloške grade, omogućava i inventarizaciju mikrouzoraka.
Ključne riječi
PC-MUSEUM, mikrouzorak, autigeni minerali
Sažetak
U ovom radu prikazane su kvantitativne promjene sedam taksona kopnenih puževa u malakocenozama šumskih zajednica na području planine Medvednice (sjeverozapadna Hrvatska). Ti taksoni Aegopinella epipedostoma (FAGOT, 1879), Aegopis verticillus (FÉRUSSAC, 1822), Cochlodina laminata grossa (ROSSMÄSSLER, 1835), Perforatella incarnata (O. F. MÜLLER, 1774), Semilimаx carinthiacus (WESTERLUND, 1886), Puntcum pуgmaeum (DRAPARNAUD, 1801) i Vitrea subrimata (REINHARDT, 1871) dolaze u svim istraživanim malakocenozama te su na području Medvednice u okviru šumskih fitocenoza eurivalentni. Praćene su njihove apsolutne kvantitativne vrijednosti - gustoće taksona izražene brojem primjeraka po jedinici volumena, te relativne gustoće taksona izražene kao postotna zastupanost taksona u malakocenozi. Eurivalentne vrste puževa imaju najveće apsolutne gustoće u kvalitativno i kvantitativno bogatim malakocenozama bazifilnih, termofilnih fitocenoza, a najmanje u kvalitativno kvantitativno siromašnim acidofilnim fitocenozama. Relativne gustoće eurivalentnih vrsta su najveće u acidofilnim fitocenozama, a najmanje u termofilnim, bazifilnim fitocenozama. Tako se pokazalo da velika apsolutna gustoća određenog taksona nema za posljedicu i njegovu veliku procentualnu gustoću, jer je procentualna gustoća rezultat međusobnih kvantitativnih odnosa taksona u malakocenozama. Razmatran je i problem primjene adekvatne metode skupljanja puževa.
Ključne riječi
apsolutna gustoća taksona, procentualna gustoća taksona, malakocenoze, šumske zajednice
Sažetak
Iako je prilikom prvih istraživanja osa biljarica planine Biokova registrirano tek 48 taksona, među njima je nađeno 9 novih vrsta za faunu Hrvatrske, a od toga čak 6 je prvi put zabilježeno za "Jugoslaviju". Uz detaljnije podatke o nalazima pojedinih vrsta ukazuje se na osobitosti ovog izoliranog primorskog planinskog masiva.
Ključne riječi
Biokovo, izolirani sistem, ose listarice, osobitosti
Sažetak
Tijekom deset godina brgljez lončar, Sitta neumayer Mich. promatran je na više od 230 terenskih izlazaka u obalnom dijelu Republike Hrvatske, Hercegovini i Crnoj Gori. Pronađena su 92 gnijezda na većini kojih su ispitane slijedeće karakteristike: obojenost podloge stijena uz samo gnijezdo, udubljenost oko gnijezda, visina stijene, ekspozicija (s obzirom na njegov otvor) i nadmorska visina. Na temelju literaturnih podataka i vlastitih opažanja, prikazana je rasprostranjenost brgljeza lončara na Balkanskom poluotoku.
Ključne riječi
brgljez lončar, stanište, boja podloge staništa, rasprostranjenost, Hrvatska
Sažetak
Obradom sovica iz zbirke "Igalffy," za područje Ličke Plješevice utvrdili smo 81 nezabilježenu vrstu, tako da su s literaturnim podacima (LORKOVIĆ, 1977; MLADINOV, 1985) s toga područja poznate 84 vrste sovica (Tab. 1). Ża područje Like utvrđene su 52 nove, nezabilježene vrste što ukazuje na veliku neistraženost ove regije. Za 12 vrsta sovica (Tab. 1) nalaz na Ličkoj Plješevici je prvi za centralno-planinski dio Hrvatske, jer te vrste nisu do sada bile zabilježene na području Like ili Gorskog kotara. Sovicu Hada proxima Hbn. (sl. 2) ovim smo istraživanjima prvi puta zabilježili za područje Republike Hrvatske. Uspoređujući podatke o istraženosti faune sovica područja Ličke Plješevice i Gorskog kotara (za koji je utvrđeno 179 vrsta), kao i uzimajući u razmatranje radove KOčA (1900, 1901, 1925) i MLADINOV (1958, 1975, 1975a, 1977, 1977a, 1985, 1986) u kojima nalazimo podatke o 295 vrsta sovica zabilježenih u kontinentalnom dijelu Hrvatske, možemo zaključiti da smo ovim rezultatima obuhvatili 40-50% potencijalnih vrsta na području Plješevice. Od 179 registriranih vrsta u Gorskom kotaru, 65 (36%) zabilježili smo i za Ličku Plješevicu (Tab. 1), odnosno 77% svih utvrđenih vrsta za to područje. Zoogeografska analiza pokazuje da su dominantne euroazijske vrste (59.5%) što je s obzirom na položaj Plješevice i za očekivati, dok donekle iznenađuje veliki postotak mediteranskoazijskih vrsta (25.0%) što je uvjetovano utjecajem mediterana na ovo područje, kao i pojavom migracija nekih faunističkih elemenata. Nalazi sovica Brachylomia viminalis Fab., Agrochola macilenta Hbn., Agrochola humilis D. & Sch., Atethmia ambusta D. & Sch., Panthea coenobita Esp. i Phlogophora scita Hbn., koje su do sada na području Hrvatske zabilježene na svega nekoliko lokaliteta, kao i nalazi vrsta Oligia versicolor Bor., Hydraecia petasitis vindelica Fre. (MLADINOV, 1985) i Hada proxima Hbn., koji su novi elementi faune Hrvatske zabilježene na Ličkoj Plješevici, ukazuju na određene faunističke značajke ove hrvatske planine i potrebe nastavka daljnjih sistematskih entomoloških istraživanja
Ključne riječi
fauna, Noctuidae, Lička Plješevica, Hrvatska
Sažetak
Na uzorku iz rudnog ležišta Stari Trg, pohranjenom u zbirci Mineraloško-petrografskog odjela Hrvatskoga prirodoslovnnog muzeja konstatirani su sfalerit, pirit, bournonit, boulangerit, anglezit i sumpor. Utvrdeni su genetski odnosi među mineralima iz parageneze. Sumpor je odložen u obliku praškastih prevlaka i kristalića, a postanak mu je vezan uz oksidacijske procese kojima su zahvaćeni sulfidni minerali. Na kristalima sumpora određena je morfologija i prikazana na slikama 1 i 2. Izračunati su parametri jedinične ćelije sumpora.
Ključne riječi
sumpor, morfologija kristala, Stari Trg
Sažetak
Na temelju detaljne analize morfologije ljuštura, strukture brava, oblika kardinalnih zubi kutova koje međusobno zatvaraju, a osobito prema razlikama struktura vršnih ornamentacija data je nova interpretacija filogenije vrsta podroda Potomida iz pliocenskih sedimenata središnje Slavonije (Hrvatska). Evolucijski slijed počinje vrstom Potomida (P.) njemcici (BRUSINA), a završava vrstom Potomida (P.) bielzi (CZEKELIUS). Lateralna grana utvrđena je vrstama Potomida (P.) livadici ŽAGAR-SAKAČ - P.(P.) altecarinatus (PENECKE) i P(P.) ottiliae (PENECKE).
Ključne riječi
Lamelibranchiata, Unionidae, Potomida, Pliocen, Slavonija
Sažetak
U Brotinji prikupljena je manja fauna amonita u srednjetrijaskim anizičkim naslagama.Određeno je nekoliko taksona rodova Discoptychites, Flexoptychites, Gymnites i Arcestes (Proarcestes), a postavljena je i jedna nova vrsta Discoptychites oenensis n. sp. Utvrđene su nove pojedinosti o geološkoj građi ovog područja sa složenim tektonskim odnosima
Ključne riječi
fauna amonita, anizik, tektonika
Sažetak
U fosilnom materijalu iz Sinjskog polja, koji je sakupio i djelomično odredio S. Brusina, nađeni su uz miocenske slatkovodne fosile i do sada neodređeni marinski gastropodi (Caecum, Parastrophia itd.), mnogobrojne foraminifere, fragmenti ljuštura i radiola ježinaca, dijelovi briozoa i marinski ostrakodi. Na osnovi te marinske faune, a osobito specifičkih odredbi foraminifera, dokazana je srednjopleistocenska do gornjopleistocenska starost. Na temelju iznesenih podataka pretpostavlja se postojanje površinske morske veze između današnjeg područja Sinja i tadašnjeg mora, što bi moglo imati posljedice u interpretaciji paleogeografskih odnosa tog područja u kvartaru.
Ključne riječi
gastropodi, foraminifere, pleistocen, Sinjsko polje, Hrvatska
Sažetak
U radu se navode osnovne značajke oblika, gustoće i rasporeda dlaka kod vrsta roda Cornus L., s posebnim osvrtom na razlike između vrsta C. australis i C. hungarica. Analitičko-grafičkom metodom je utvrđeno da se te dvije vrste u potpunosti razlikuju u svojstvu "dužina dlaka", dok svojstvo "broj dlaka po jedinici površine" varira najvjerojatnije u zavisnosti od mikroklimatskih uvjeta staništa. Iz navedenoga proizlazi da dužina kompas-dlaka koja je kod C. australis 0.302 mm, a kod C. hungarica 0.613 mm (aritmetička sredina) može poslužiti kao vrlo pouzdano svojstvo za razlikovanje navedenih vrsta
Ključne riječi
morfološke razlike, Cornus hungarica, C australis
Sažetak
U radu se iznose podaci o flornom sastavu i gradi asocijacije Oleo-Euphorbietum dendroidis na Dugom otoku. Tijekom prirodoznanstvenih istraživanja na Dugom otoku 1989. godine otkrivena je, između ostaloga, i asocijacija Oleo-Euphorbietum dendroidis, nova zajednica u vegetaciji Dugog otoka. To je najsjevernije do sada poznato nalazište navedene zajednice u istočnom dijelu jadranskog bazena. U flornom sastavu asocijacija Oleo-Euphorbietum dendroidis na Dugom otoku zastupljene su sve najvažnije karakteristične vrste asocijacije, sveze Oleo-Ceratonion, reda Quercetalia illicis i razreda Quercetea ilicis, s dominacijom onih vrsta koje se u pogledu ekologije rasijavanja sjemena šire ornitohorno.
Ključne riječi
asocijacija, Oleo-Euphorbietum dendroidis, Dugi otok, Hrvatska
Sažetak
Uvodnik