Natura Croatica

Nataša Bušić, Diana Lukić, Gabrijel Mirković, Ivana Skuzin, Enrih Merdić

Izvorni znanstveni članak

Nataša Bušić Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Diana Lukić Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Gabrijel Mirković Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Ivana Skuzin Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Enrih Merdić Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia

Sažetak

Članovi Culex pipiens kompleksa smatraju se potencijalnim vektorima u Republici Hrvatskoj, zato je od iznimnog značaja imati podatke o njihovoj rasprostranjenosti te podatke o samim vrstama i biotipovima koji se nalaze unutar kompleksa. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem utvrđivanja učestalosti biotipova unutar Cx. pipiens kompleksa, te posebno Culex pipiens/molestus hibrida. Culex pipiens biotip pipiens i Culex pipiens biotip molestus razlikuju se u ponašanju i fiziologiji. Cx. pipiens biotip pipiens se uglavnom hrani krvlju ptica, dok se Cx. pipiens biotip molestus hrani krvlju sisavaca. Hraneći se na oba domaćina, hibridi mogu značajno povećati mogućnost prijenosa raznih uzročnika bolesti. Istraživanje je provedeno u lipnju 2022. godine. Jedinke su uzorkovane mrežicom promjera 25 cm u vodenim staništima te plastičnim posudama na malim i plitkim vodenim površinama. Kao dijagnostički marker za razlikovanje između vrsta i biotipova unutar Cx. pipiens kompleksa korišten je nuklearni ACE2 i CQ11 mikrosatelitni lokus. Molekularnim analizama potvrđena su tri predstavnika kompleksa: Culex torrentium, Cx. pipiens biotip pipiens i Cx. pipiens biotip molestus. Najčešća svojta na području istraživanja bio je Cx. pipiens biotip pipiens (62% u urbanim i 69% u ruralnim područjima). Cx. torrentium zabilježen je samo u ruralnom području sjeverozapadne Hrvatske. Cx. pipiens biotip molestus zabilježen je samo u jugoistočnom dijelu kontinentalne Hrvatske (8,33%) s većom dominacijom u urbanim sredinama. Cx. pipiens/molestus hibrid zabilježen je u ruralnim područjima jugoistočnog dijela kontinentalne Hrvatske (8,33%). Ovo istraživanje svojim rezultatima predstavlja platformu za buduća istraživanja Cx. pipiens kompleksa u Hrvatskoj.

Ključne riječi

Culex pipiens kompleks, vektori, biotipovi, hibridi, molekularna determinacija

Belma Nahić, Amina Omeragić, Adi Vesnić, Mahir Gajević, Aldijana Mušović

Izvorni znanstveni članak

Belma Nahić Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Amina Omeragić Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Adi Vesnić Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Mahir Gajević Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Aldijana Mušović Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Sažetak

Analiziran je sastav makrozoobentosa u rijeci Misoči, njihova raznolikost i brojnost. Istraživanje je provedeno u jesen i proljeće, kako bi se utvrdio utjecaj sezonske dinamike na strukturu zajednica makrozoobentosa i kakvoću vode. Na osnovu rezultata analize biotičkih elemenata utvrđena je velika brojnost i raznolikost makrozoobentosa. Uočene su primjetne razlike u strukturi zajednica s obzirom na godišnja doba i mjesta uzorkovanja, kao i u dominaciji vrsta, što je potvrđeno Bray-Curtisovom analizom sličnosti. Rezultati EPT% indeksa, EPT/Chironomidae indeksa, Shannon-Weaver i Simpsonovog indeksa bioraznolikosti pokazali su dobar ekološki status vode na istraživanim lokalitetima. Pantle-Buck saprobni indeks je ukazao na oligo- i β-mesosaprobnu kategoriju ili blago zagađenu vodu. U uzorcima je zabilježeno prisustvo Natura 2000 vrste Austropotamobius torrentium, te šest vrsta reda Trichoptera koje su nove za faunu Bosne i Hercegovine, između ostalih i vrsta Hydropsyche botosaneanui. Ova studija predstavlja prve literaturne podatke o raznolikosti makrozoobentosa za rijeku Misoču – zaštićeno područje.

Ključne riječi

biodiverzitet, makrozoobentos, slatkovodni ekosistemi, zaštita, Bosna i Hercegovina

Martina Podnar, Valerio Vignoli, Nikola Tvrtković

Izvorni znanstveni članak

Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Valerio Vignoli Siena, Italy
Nikola Tvrtković Croatian Biospeleological Society, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Europski škorpion Euscorpius borovaglavaensis Tropea, 2015 je morfološki kriptična vrsta koja se vrlo teško razlikuje od E. tergestinus (C. L. Koch, 1837). Rasprostranjen je u središnjem dijelu lanca Dinarida i dijelu obale Jadrana, u Hrvatskoj (srednja Dalmacija i Lička visoravan) te Bosni i Hecegovini. Novoobjavljeni nalazi upotpunjuju dosad poznato rasprostranjenje u Hrvatskoj. Detaljna analiza morfologije istaknula je važnost uzdužnih izbočina s kvržicama donje strane metasomalnih članaka kao razlikovnih morfoloških značajki. Filogenetskom analizom COI gena potvrđene su dvije zasebne molekularne linije. Jedna od njih, ona koja je rasprostranjena sjeverozapadno, opisana je kao E. b. flavus n. ssp., dok nominalnu podvrstu nalazimo u jugoistočnom dijelu rasprostranjenja. Vremenski kalibriranom filogenetičkom analizom procijenjeno je njihovo razdvajanje na prije otprilike 0,9 milijuna godina, što odgovara razdoblju srednjepleistocenskih promjena (MPT). Za razliku od uzoraka nominalne podvrste, uzorci populacija E. b. flavus n. ssp. pokazuju značajno filogeografsko strukturiranje. To ukazuje da je nakon početnog razdvajanja genetskih linija došlo do izolacija u više razdvojenih ledenodobnih pribježišta, iz kojih u holocenu slijede naseljavanja u smjeru sjeverozapada, duboko među planinske lance.

Ključne riječi

Scorpiones, Euscorpiidae, filogenija, mitohondrijski COI gen, taksonomija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina

Filip Bužleta, Toni Koren

Izvorni znanstveni članak

Filip Bužleta Faculty of Science, Department of Ecosystem Biology, University of South Bohemia, České Budějovice 37005, Czech Republic
Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Palmin drvotoč, Paysandisia archon (Burmeister, 1879), alohtona je vrsta unesena u Europu početkom 2000-ih. Od tada se ovaj leptir brzo proširio po mediteranskim dijelovima Europe i počeo nanositi štetu kako domaćim, tako i alohtonim vrstama palmi. Prvi nalazi u Hrvatskoj datiraju iz 2011. godine, kada je zabilježen u Splitu i Zadru. Nakon toga širenje vrste nije dokumentirano u znanstvenoj literaturi, ali budući da je riječ o neobičnoj i invazivnoj vrsti, njeno širenje zabilježeno je putem različitih izvora na internetu, uključujući društvene medije. Kako bismo sveobuhvatno razumjeli trenutačnu rasprostranjenost vrste P. archon u Hrvatskoj, sustavno smo prikupljali podatke s platformi građanske znanosti, društvenih medija, web stranica, te iz objavljenih i osobnih opažanja. Sveukupno je do sada poznato 112 nalaza ove vrste koji obuhvaćaju većinu mediteranskih dijelove Hrvatske, što ukazuje na brzo i opsežno širenje vrste. Gusjenice ove vrste razvijaju se u palmama, uzrokujući njihovo truljenje i konačno sušenje, što uzrokuje ekonomske i estetske gubitke. Značajne ekonomske štete u sektoru hortikulture već su prijavljene u zemljama poput Francuske i Italije, dok na zapadnom Sredozemlju predstavlja prijetnju autohtonim populacijama palmi. Kako bi razumjeli širenje i utjecaj te invazivne vrste leptira na području Hrvatske, potrebno je uspostaviti sustavno daljnje praćenje i procjenu šteta.

Ključne riječi

obalna distribucija, palme, učinak stranih vrsta, estetski učinak

Ivan Khomiak, Oleksandr Harbar, Vitalii Kostiuk, Nataliia Demchuk, Olga Vasylenko

Izvorni znanstveni članak

Ivan Khomiak Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, Zhytomyr, 10008, Ukraine
Oleksandr Harbar Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, Zhytomyr, 10008, Ukraine
Vitalii Kostiuk Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, Zhytomyr, 10008, Ukraine
Nataliia Demchuk Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, Zhytomyr, 10008, Ukraine
Olga Vasylenko Zhytomyr Ivan Franko State University, V. Berdychivska Str. 40, Zhytomyr, 10008, Ukraine

Sažetak

Ljudska aktivnost povezana s iskorištavanjem ili zaštitom elemenata okoliša zahtijeva stvaranje prognoza potencijalnih posljedica. Takve prognoze nisu moguće bez izgradnje modela ekosustava i procesa koji se u njima odvijaju. Jedan od kritičnih elemenata u suvremenom predviđanju dinamike ekosustava je modeliranje njihovog antropogenog dijela. Naše istraživanje ima za cilj razviti metode za procjenu antropogene transformacije ekosustava potrebne za modeliranje njihovog stanja i dinamike. U skladu s ciljem, postavljeni su sljedeći zadaci: utvrditi granice antropotolerancije biljnih vrsta; metodom sinfitoindikacije vrednovati degradiranost biljnih skupina; stvoriti modele međusobne ovisnosti između antropogene transformacije i prirodne dinamike. Za realizaciju zadataka korištene su standardne geobotaničke metode (izrada geobotaničkog opisa, klasifikacija biljnih zajednica i sinfitoindikacija). Degradiranost biljnih zajednica može se koristiti kao indikator antropogene transformacije ekosustava. Da bismo to učinili, mjerili smo granice antropotolerancije biljnih vrsta koje čine ove skupine. Raspon antropotolerancije pojedinih biljnih vrsta može se odrediti prema 12 najčešćih vrsta ljudske aktivnosti. Snaga njihovog utjecaja na ekosustave određena je izazvanim promjenama u nadzemnoj biljnoj masi. Prijelaz s antropotolerancije pojedinih vrsta na degradiranost biljnih zajednica proveden je klasičnom sinfitoindikacijskom tehnikom. Napravljena je ljestvica od 18 stupnjeva dodijelivši tri boda svakom klasičnom tipu degradiranosti. Korištenje sinfitoindikacijske ljestvice omogućuje modeliranje međuovisnosti između antropogene transformacije i mjerljivih karakteristika ekosustava. Inverzni linearni odnos s vjerojatnošću aproksimacije 0,2 i koeficijentom korelacije 0,45 pokazatelj je prirodne dinamike i razine antropogene transformacije. Koeficijent korelacije je 0,29 za ekosustave koji nisu pogodni za gospodarsko korištenje, a 0,85 za ostale.

Ključne riječi

modeliranje, ukrajinsko Polesje, antropogene promjene u staništu, degradiranost staništa, biljne zajednice, antropotolerancija

Ivana Turković Čakalić, Dubravka Čerba, Barbara Vlaičević, Matej Šag

Izvorni znanstveni članak

Ivana Turković Čakalić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Dubravka Čerba Water Research Institute, Division of Applied Ecology, Department of Environmental Impacts on Aquatic Ecosystems, Nábr. arm. gen. L. Svobodu 5, 81249 Bratislava, Slovakia
Barbara Vlaičević Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Matej Šag Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Sažetak

U eutrofnom jezeru smještenom u prirodnom poplavnom području Dunava pronađeno je pet vrsta mahovnjaka tijekom četiri godine istraživanja. Od pronađenih pet vrsta, tri pripadaju porodici Plumatellidae (Plumatella emarginata, P. fungosa i P. repens), jedna vrsta porodici Paludicellidae (Paludicella articulata) i jedna porodici Cristatellidae (Cristatella mucedo). Vrsta C. mucedo određena je samo na osnovu prisustva floatoblasta, dok se determinacija ostalih zabilježenih vrsta temeljila na građi zadruge i statoblasta. Kako bi se odredile fine morfološke strukture statoblasta, korištena je skenirajuća elektronska mikroskopija. U ovom istraživanju, koje je obuhvatilo relativno malo područje, pronađena je gotovo polovica vrsta mahovnjaka zabilježenih u Hrvatskoj. Rezultati ukazuju na veliku raznolikost mahovnjaka u ovom poplavnom području. Jezero Sakadaš predstavlja pogodno stanište za razvoj mahovnjaka zbog povoljnih okolišnih uvjeta te velikog broja različitih tipova čvrstih supstrata u vodi.

Ključne riječi

mahovnjaci, bioraznolikost, statoblasti, vlažno područje

Siniša Škondrić, Jelena Knežević, Ranko Perić

Izvorni znanstveni članak

Siniša Škondrić University of Banja Luka, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Mladena Stojanovića 2, 78000 Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Jelena Knežević Botanical Society "Andreas Wolny", Trg Dositeja Obradovića 2, 21000 Novi Sad, Serbia
Ranko Perić Institute for Nature Conservation of Vojvodina province, Radnička 20a, 21000 Novi Sad, Serbia

Sažetak

Nevesinjsko polje pripada grupi velikih krških polja Dinarskog krša (zapadni Balkan). Floristička istraživanja Nevesinjskog polja imaju dugu tradiciju i započela su krajem 19. stoljeća. Tokom naših terenskih istraživanja vlažnih ekosustava Nevesinjskog polja zabilježeni su novi i vrijedni horološki podaci za rijetke i ugrožene vaskularne biljne vrste: Achillea ptarmica, Drosera rotundifolia, Menyanthes trifoliata i Sanguisorba officinalis. Također, prikazani su podaci o njihovom staništu i veličini populacija, a konzervacijski status za proučavane vrste je procijenjen kao kritično ugrožen u Bosni i Hercegovini. Mogući negativni antropogeni uticaji mogli bi ugroziti vlažna staništa na kojima se ove vrste pojavljuju, te se u radu ističe potreba praćenja trenda populacija proučavanih vrsta.

Ključne riječi

Achillea ptarmica, Drosera rotundifolia, Menyanthes trifoliata, Sanguisorba officinalis, krška polja, Balkan

Sanja Sviben, Renata Matoničkin Kepčija, Marina Vilenica, Ivančica Krulik, Vlatka Mičetić Stanković, Petar Kružić, Mladen Kučinić

Izvorni znanstveni članak

Sanja Sviben University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Renata Matoničkin Kepčija University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Marina Vilenica University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Trg Matice hrvatske 12, 44250 Petrinja, Croatia
Ivančica Krulik University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Vlatka Mičetić Stanković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Petar Kružić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Kaskadni jezerski sustavi rijedak su prirodni fenomen obilježen specifičnim ekološkim značajkama na koje uvelike utječe stvaranje sedre. Glavni cilj ovog rada bio je istražiti zajednice bentičkih makrobeskralješnjaka i njihove razlike duž kaskadnog jezerskog kompleksa u hidrološkom sustavu Dinarskog krša. Svako jezero unutar istraživanog dijela kompleksa Plitvičkih jezera ima specifičnu zajednicu bentičkih makrobeskralješnjaka, što je posljedica učinka kaskadnog sustava jezera na makrozoobentos. Uzduž longitudinalnog profila jezerskog kompleksa zabilježeno je smanjenje bogatstva svojti, brojnosti jedinki i Shannonovog indeksa raznolikosti, što je vjerojatno posljedica smanjenja količine organske tvari i povećanja taloženja sedre. U ovakvim kaskadnim jezerskim sustavima jezera zadržavaju i akumuliraju organsku tvar i faunu zbog čega je svako jezero naseljeno specifičnim zajednicama makrobeskralješnjaka, bez obzira na to što voda teče iz jednog jezera u drugo, povezuje ih i osigurava vrlo slične abiotičke uvjete u svakom jezeru duž istraživanog jezerskog sustava.

Ključne riječi

dinarski krš, taloženje sedre, kaskadna jezera, retencijski učinak, makrozoobentos

Georgios Gastouniotis, Georgios Kakiopoulos

Izvorni znanstveni članak

Georgios Gastouniotis Department of Crop Science, Agricultural University of Athens, GR-11855 Athens, Greece
Georgios Kakiopoulos Athens, Greece

Sažetak

Rad donosi nove podatke iz naših zbirki o 22 vrste Coleoptera i Hymenoptera prikupljenih u Grčkoj, dajući nove podatke o rasprostranjenosti, prve nalaze za dvije vrste Hymenoptera dosad nezabilježene za Grčku – Chalybion bengalense (Dahlbom, 1845) i Tremex fuscicornis (Fabricius, 1787), kao i neke bilješke o njihovoj determinaciji, ekologiji i te statusu domaće, odnosno strane vrste.

Ključne riječi

Grčka, rasprostranjenost, faunistika, Coleoptera, Hymenoptera, strane vrste, taksonomija

Milaim Musliu, Astrit Bilalli, Halil Ibrahimi, Valentina Slavevska-Stamenković, Jelena Hinić-Jordanovska, Linda Grapci-Kotori, Donard Geci

Izvorni znanstveni članak

Milaim Musliu Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
Astrit Bilalli Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Valentina Slavevska-Stamenković Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, North Macedonia
Jelena Hinić-Jordanovska Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, Republic of North Macedonia
Linda Grapci-Kotori Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo

Sažetak

Prikupljali smo odrasle tulare od listopada 2016. do listopada 2017., u selu Brodec u planinama Karadak u Sjevernoj Makedoniji. Pronašli smo ukupno 26 vrsta, od čega su dvije zabilježene prvi put za Sjevernu Makedoniju: Limnephilus auricula Curtis, 1834 i Limnephilus griseus (Linnaeus, 1758). Nalaz ovih dviju vrsta doprinosi poznavanju njihove rasprostranjenosti, i pokazuje da je Balkanski poluotok još uvijek slabo istraživeno područje.

Ključne riječi

Trichoptera, Limnephilus auricula, L. griseus, Sjeverna Makedonija

Petr Kment

Izvorni znanstveni članak

Petr Kment Department of Entomology, National Museum of the Czech Republic, Cirkusová 1740, CZ-193 00 Praha – Horní Počernice, Czech Republic

Sažetak

Tempyra biguttula Stål, 1874 (Hemiptera: Heteroptera: Lygaeoidea: Rhyparochromidae: Rhyparochrominae: Udeocorini) je sitna vrsta stjenice koja potječe iz SAD, Meksika i Kariba, a hrani se sjemenkama. Rad donosi prvi nalaz jednog primjerka te strane vrste za Hrvatsku, privučenog svjetlom na Pelješcu (južna Dalmacija) 2023. godine. Nalaz je u skladu s trenutnim širenjem vrste sa zapada na istok Sredozemlja. Daje se pregled dostupnih podataka o biologiji i rasprostranjenosti vrste. Raspravlja se o determinaciji T. biguttula u fauni europskog dijela Sredozemlja te je kartirana njena rasprostranjenost na tom području. Kod uhvaćenog primjerka opisan je neobični slučaj deformacije, oligomerije ticala.

Ključne riječi

Hemiptera, Heteroptera, Rhyparochromidae, ticalo, invazija, novi nalaz, oligomerija, teratologija, Hrvatska, Palaearktik

Belkacem Aimene Boulaouad, Bachir Harzallah, Mohamed Missoum, Khaled Ayyach, Rudi Verovnik

Izvorni znanstveni članak

Belkacem Aimene Boulaouad Department of Agronomy, SNV-TU Faculty, Mohamed El Bachir El Ibrahimi University, 34030, El Anasser – Bordj Bou Arreridj, Algeria
Bachir Harzallah Algerian Wildlife Watchers Association, Algiers, Algeria
Mohamed Missoum Algerian Wildlife Watchers Association, Algiers, Algeria
Khaled Ayyach Algerian Wildlife Watchers Association, Algiers, Algeria
Rudi Verovnik University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Tijekom terenskih istraživanja posljednjih godina u najjužnijem dijelu Alžira, u provinciji Tamanrasset, napravljen je fotografski pregled faune dnevnih leptira. Na četiri lokacije zabilježeno je ukupno 15 vrsta. Među njima je i prvi put za državu, a time i sjeverozapadnu Afriku, zabilježen plavac Chilades eleusis. Vrsta koristi mala stabla akacije (Vachellia spp.) kao biljke hraniteljice i vjerojatno je stalno prisutan u proučavanom području. Taj nalaz proširuje njegovo poznato područje rasprostranjenosti od podsaharske Afrike, i osim prisutnosti uz rijeku Nil u Egiptu, predstavlja jedino poznato pojavljivanje vrste u predjelu Sahare. Preporučljiva su daljnja ciljna istraživanja leptira u proučavanoj regiji.

Ključne riječi

provincija Tamanrasset, Adrar des Ifoghas, Afrotropska regija, popis vrsta, fotografija

Jasna Lajtner, Krešimir Matanović, Emil Gjurčević, Dušica Ivanković, Zoran Kiralj, Krešimira Trgovčić, Zrinka Dragun

Kratko priopćenje

Jasna Lajtner University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, Zagreb, Croatia
Krešimir Matanović University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia
Emil Gjurčević University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia
Dušica Ivanković Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, Zagreb, Croatia
Zoran Kiralj Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, Zagreb, Croatia
Krešimira Trgovčić Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, Gažanski trg 8, Karlovac, Croatia
Zrinka Dragun Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, Zagreb, Croatia

Sažetak

Aspidogaster conchicola je čest i široko rasprostranjen parazit slatkovodnih mekušaca. Ipak, saznanja o njegovoj rasprostranjenosti i domaćinima u Hrvatskoj još su nedostatna. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti prisutnost A. conchicola u slatkovodnom školjkašu Unio pictorum koji je široko rasprostranjen u europskim rijekama. Istraživanje je provedeno u rijeci Mrežnici u kojoj je U. pictorum česta vrsta. Pet jedinki U. pictorum prikupljeno je ronjenjem u listopadu 2021. godine. Disekcija školjkaša je obavljena u laboratoriju, a sva tkiva su pregledana pod stereo mikroskopom. Determinacija metilja je obavljena na temelju broja i rasporeda alveola. Rezultati su pokazali da je prevalencija infekcije bila 40% (dvije od pet jedinki bile su zaražene), a intenzitet infekcije 2 do 3 jedinke metilja po školjkašu. Svi paraziti su otkriveni u perikardijalnoj šupljini školjkaša. Zaključno, ovo je prvi nalaz metilja A. conchicola u školjkašu U. pictorum u Hrvatskoj.

Ključne riječi

metilji, prevalencija i intenzitet infekcije, Aspidogastrea, perikardijalna šupljina, Unionidae

Teodor J. Purger, Zoltán Horváth, Sándor Csór, Jenő J. Purger

Izvorni znanstveni članak

Teodor J. Purger University of Pécs, Faculty of Sciences, Institute of Biology, Department of Ecology, Ifjúság útja 6, 7624 Pécs, Hungary; BioRes Limited Partnership, Barackvirág utca 27, 7624 Pécs, Hungary
Zoltán Horváth Danube-Drava National Park Directorate, Tettye tér 9, 7625 Pécs, Hungary
Sándor Csór Danube-Drava National Park Directorate, Tettye tér 9, 7625 Pécs, Hungary
Jenő J. Purger University of Pécs, Faculty of Sciences, Institute of Biology, Department of Ecology, Ifjúság útja 6, 7624 Pécs, Hungary; BioRes Limited Partnership, Barackvirág utca 27, 7624 Pécs, Hungary

Sažetak

Nutrija je južnoamerički glodavac unesen u Europu prije više od stoljeća, od kada se spontano širi na sve veće područje. U sjeverozapadnom i sjevernom dijelu Mađarske pojavila se tek posljednjih godina. Prvo opažanje nutrije u južnom Prekodunavlju bilo je u srpnju 2023 u blizini Bélavára na rukavcu rijeke Drave u području Nacionalnog parka Dunav-Drava. Tijekom jeseni zabilježena je i u okolici Barcsa, a broj opažanja uz rijeku Dravu se tijekom zime povećavao. Na dva mjesta opažene su odrasle jedinke s mladuncima, što ukazuje da se na tom području i razmnožava. U Podravinu u županiji Somogy nutrija je najvjerojatnije stigla s velikim poplavnim valovima 2023. godine sa sjeverozapadnog dijela sliva Drave, a može se očekivati da će se dalje širiti duž vodotoka i kanala na mađarskoj i hrvatskoj strani.

Ključne riječi

nutrija, rasprostranjenost, strana vrsta, semiakvatični invazivni glodavac

Najla Baković, Nela Bosner, Robert Baković

Kratko priopćenje

Najla Baković Laboratory for flora, fauna and habitats, DVOKUT-ECRO Ltd, Croatia; ADIPA – Society for Research and Conservation of Croatian Natural Diversity, Croatia
Nela Bosner Speleology Department of Mountaineering Society Željezničar, Croatia
Robert Baković ADIPA – Society for Research and Conservation of Croatian Natural Diversity, Croatia; Croatian Biospeleological Society, Croatia

Sažetak

Europski dabar (Castor fiber L.) nakon reintrodukcije u sjevernu Hrvatsku uspješno se proširio na nova područja uz vodotoke. Iako se dabar proširio u dijelu Hrvatske prekrivenom kršem, dosad je malo objavljenih podataka o dabrovima koji koriste špilje. Od prvog opažanja u Sustavu Matešićeva špilja – Popovačka špilja kod Slunja 2021. godine i dvije špilje u Nacionalnom parku Plitvička jezera 2022. godine, dabar i tragovi njegove aktivnosti više su puta zabilježeni u Jopićevoj špilji kod Krnjaka u razdoblju od ožujka do lipnja 2022. godine. Iste godine zabilježena je aktivnost dabra kod Krnjaka u površinskom potoku Bent koji je povezan sa špiljskim potocima. Prostorna i terenska analiza ovog lokaliteta pokazala je da je vjerojatno da je ulazak dabra u špilju, roneći kroz krški izvor Vrelce, bio potaknut ograničenim pristupom kompatibilnim površinskim staništima i dodatnim pritiscima izazvanima od strane čovjeka. Potrebna su dodatna istraživanja za bolje razumijevanje važnosti špilja za dabra i ograničenja ove vrste koja uvjetuju krška područja.

Ključne riječi

dabar, dinarski krš, špilje, krški izvori, Hrvatska

Mohcen Menaa

Kratko priopćenje

Mohcen Menaa Department of Biology, Faculty of Nature and Life Sciences, Mohamed Cherif Massaadia University of Souk Ahras, P.O. 1553, Annaba Road, Souk Ahras, 41000, Algeria

Sažetak

Krasnici (Buprestidae) su poznati kao kukci metalik boja čije ličinke se hrane drvom, a pretežno nastanjuju šumska staništa. Neke svojte posebno su karakteristične za listopadne i šume četinjača. Ličinke većine vrsta razvijaju se u unutarnjoj, živoj kori drveća, dok su neke vrste oportunistički štetnici te uzrokuju značajnu štetu na oslabljenim stablima domaćina. Tako su u Alžiru kao značajni štetnici prepoznati Lamprodila festiva na tuji Tetraclinis articulata, te Agrilus biguttatus na hrastovima. Što se tiče potencijalnog utjecaja klimatskih promjena na šumske krasnike, postoje dva ključna momenta: i) mnoge od tih vrsta preferiraju topliju klimu, pa bi promjene u temperaturi utjecale na njihovu rasprostranjenost i brojnost, ii) zbog jakih suša može doći do propadanja šuma, a oslabljena stabla mogli bi napasti ovi kukci. Ovaj rad donosi ponovni nalaz vrste Perotis unicolor (Olivier, 1790) iz porodice Buprestidae (Coleoptera) iz šumaraka hrasta crnike (Quercus ilex) sjeveroistočnog Alžira. To je važan nalaz jer vrsta nije spomenuta za faunu sjeverne Afrike više od pola stoljeća l.

Ključne riječi

krasnici, Coleoptera, Quercus ilex, Perotis unicolor, Alžir, sjeverna Afrika

Youness Mabrouki, Abdelkhaleq Fouzi Taybi

Kratko priopćenje

Youness Mabrouki Université Sidi Mohamed Ben Abdellah, Faculté des Sciences de Dhar El Mehraz, L aboratoire de Biotechnologie, Conservation et Valorisation des Ressources Naturelles, Fes, Morocco
Abdelkhaleq Fouzi Taybi Université Mohammed Premier, Faculté Pluridisciplinaire de Nador, Équipe de Recherche en Biologie et Biotechnologie Appliquées. Morocco

Sažetak

Tijekom terenskog istraživanja morskih stranih vrsta duž sredozemne obale Maroka, po prvi puta je pronađena invazivna vrsta mnogočetinaša cjevaša Branchiomma luctuosum (Grube, 1870) na Ramsarskom lokalitetu u laguni Marchica. Taj nalaz je drugi za ovu vrstu u Maroku, i najzapadniji u južnom Sredozemlju, što pokazuje njeno brzo širenje duž marokanske obale.

Ključne riječi

sjeverna Afrika, laguna Marchica, strani cjevaš, brzo širenje

Mihailo Vujić, Vukašin Gojšina

Kratko priopćenje

Mihailo Vujić Institute of Zoology, University of Belgrade - Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia
Vukašin Gojšina Institute of Zoology, University of Belgrade - Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia

Sažetak

U ovom radu donosimo prvi nalaz metilja Leucochloridium perturbatum Pojmanska, 1969 u Srbiji. To je ujedno za državu i prvi nalaz roda Leucochloridium Carus, 1835. Metilji su pronađeni u ticalima jantarnog puža Succinea putris (Linnaeus, 1758). Opisani su prikupljeni metilji te se daj kratki opis staništa u kojem je primjerak pronađen.

Ključne riječi

helminti, paraziti, Digenea, životni ciklus

Katija Dolina, Nenad Jasprica, Filip Verloove

Izvorni znanstveni članak

Katija Dolina University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
Filip Verloove Meise Botanic Garden, Nieuwelaan 38, B-1860 Meise, Belgium

Sažetak

U radu se prikazuje prvi nalaz strane vrste Cenchrus spinifex Cav. (Poaceae) u Hrvatskoj. Vrsta C. spinifex pronađena je u jesen 2023. na poluotoku Pelješcu koji se nalazi na krajnjem jugu države. Biljka je utvrđena na ruderalnim staništima na pjeskovitim tlima. U radu su ukratko opisani morfologija, stanište i rasprostranjenost vrste u Sredozemlju i jugoistočnoj Europi.

Ključne riječi

invazivne strane vrste, istočni Jadran, Poaceae, ruderalna staništa, SI Mediteran

Maria Špoljar, Mirela Sertić Perić, Renata Matoničkin Kepčija, Ines Radanović, Marko Miliša, Tvrtko Dražina

In memoriam

Maria Špoljar University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Mirela Sertić Perić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Renata Matoničkin Kepčija University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Ines Radanović University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Marko Miliša University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
Tvrtko Dražina University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia

Natura Croatica

Natura Croatica, Vol. 33 No.1

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi