Znanstveni časopis
Natura Croatica
Natura Croatica je znanstveni časopis Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Izlazi od 1992. godine i objavljuje radove iz područja biologije i geologije, kao i radove utemeljene na proučavanju prirodoslovnih muzejskih zbirki.
ISSN 1330-0520 (tisak) · ISSN 1848-7386 (online)
2013
Natura Croatica, Vol. 22 No.2
Sažetak
U radu se predstavljaju rezultati malakološkog istraživanja rijeke Korane. U razdoblju od 2009. do 2012. proučavane su zajednice mekušaca ove krške rijeke, od njena izlaska iz Plitvičkih jezera do ušća u Kupu kod Karlovca. Na 13 lokacija nađeno je ukupno 33 vrste vodenih mekušaca (21 vrsta puževa, 12 vrsta školjkaša). Na većini lokacija dominirali su Theodoxus danubialis, Esperiana esperi, Microcolpia daudebartii, Holandriana holandrii i Bithynia tentaculata. Zabilježena je populacija ugroženog riječnog školjkaša obične lisanke Unio crassus, kao i pojava tri alohtona mekušca (Physella acuta, Ferrissia fragilis, Sinanodonta woodiana). Rezultati istraživanja su uspoređeni s onima iz prijašnjih istraživanja te s istraživanjima zajednica mekušaca rijeke Kupe.
Ključne riječi
Mollusca; Gastropoda; Bivalvia; Unio crassus; Sinanodonta woodiana; Ferrissia fragilis; Korana; rijeka; Hrvatska
Sažetak
Cretovi su u Hrvatskoj rijetka i izolirana staništa male površine. Kritično su ugroženi zbog napuštanja tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti, a posebno vegetacijske sukcesije. U Hrvatskoj nisu provedena istraživanja faune i ekologije tulara na cretovima. Tijekom istraživanja prikupljeno je sedam različitih svojti tulara na tri različita creta; Dubravica, Đon močvar i Jarak. Vrsta Adicella reducta (McLachlan, 1865) predstavlja prvi nalaz za faunu Hrvatske. Nadalje, zabilježene su i dvije tirfofilne vrste, Hagenella clathrata (Kolenati, 1848) i Rhadicoleptus alpestris (Kolenati, 1848). Vrsta R. alpestris zabilježena je do sada u Hrvatskoj samo s dva primjerka (1929. i 1997. godine), dok za vrstu H. clathrata postoji samo neprecizan literaturni navod iz 1935. godine. Na dva creta prikupljene su i ličinke tulara iz rodova Beraea Stephens, 1836 i Ernodes Wallengren, 1891 koje često obitavaju na cretovima.
Ključne riječi
Dubravica; Đon močvar; Jarak; tirfofilne vrste; Adicella reducta; prvi nalaz
Sažetak
Vodene muhe plesačice su sakupljane entomološkom mrežicom i aspiratorom tijekom srpnja 2012. i srpnja 2013. godine. Uzorkovanje je provedeno na 21 lokaciji. Od 25 vrsta sakupljenih u ovom istraživanju, 22 vrste predstavljaju nove nalaze za faunu Crne Gore: Chelifera pyrenaica Vaillant, Hemerodromia laudatoria Collin, Clinocera stagnalis (Haliday), Clinocera wesmaeli (Macquart), Clinocerella sorex (Engel), Dolichocephala guttata (Haliday), Kowarzia barbatula Mik, Kowarzia plectrum Mik, Roederiodes macedonicus Wagner & Horvat, Wiedemannia (Chamaedipsia) longicornis (Mik), Wiedemannia (Eucelidia) zetterstedti (Fallén), Wiedemannia (Philolutra) angelieri Vaillant, Wiedemannia (Philolutra) aquilex (Loew), Wiedemannia (Philolutra) fallaciosa (Loew), Wiedemannia (Philolutra) hygrobia (Loew), Wiedemannia (Philolutra) kacanskae Horvat, Wiedemannia (Philolutra) queyrasiana Vaillant, Wiedemannia (Pseudowiedemannia) microstigma Bezzi, Wiedemannia (Wiedemannia) andreevi Joost, Wiedemannia (Wiedemannia) balkanica Wagner, Wiedemannia (Wiedemannia) stylifera Mik and Wiedemannia artemisa Ivković & Plant. Do sada su zabilježene 34 vrste iz 9 rodova. Ovo istraživanje pridonijet će boljem poznavanju faune vodenih muha plesačica Crne Gore, ali i poznavanju njihove rasprostranjenosti na Balkanskom poluotoku.
Ključne riječi
rasprostranjenost vodenih muha plesačica; Wiedemannia (Philolutra) angelieri; Wiedemannia (Pseudowiedemannia) microstigma; endemi; Balkan
Sažetak
Entomolozi su još od početka 20. stoljeća više ili manje sustavno istraživali faunu danjih leptira Zagreba i zabilježili velik broj vrsta. Nažalost, veliki broj lokacija na kojima su leptiri tada sakupljani danas su vrlo izmijenjene ili čak i nestale zbog širenja grada te drugačijeg upravljanja gradskim parkovima i zelenim površinama. Između ožujka 2009. godine i rujna 2010. godine istraživani su danji leptiri na području Vugrovca, na sjeveroistočnoj granici grada. Vugrovec je trenutno ruralno područje, no grad mu se ubrzano približava i vjerojatno je da će u bližoj budućnosti postati sastavni dio grada Zagreba. S obzirom na to faunu danjih leptira Vugrovca možemo smatrati sličnom fauni povijesno istraživanih područja koja su danas urbanizirana i dio su grada Zagreba. Utvrđena je prisutnost 88 vrsta danjih leptira, odnosno 45% faune danjih leptira Hrvatske. Deset zabilježenih vrsta se smatra ugroženima te su navedene na Crvenom popisu danjih leptira Hrvatske: Lycaena dispar (NT), Glaucopsyche alexis (NT), Pseudophilotes vicrama (NT), Scolitantides orion (NT), Phengaris arion (VU), Papilio machaon (NT), Pieris brassicae (DD), Polyommatus thersites (NT), Apatura ilia (NT) i Heteropterus morpheus (NT).
Ključne riječi
Lepidoptera; Vugrovec; raznolikost; ugroženost
Sažetak
Od 2009. do 2011. godine (tri gnijezdeće sezone) provedeno je istraživanje o uspješnosti gniježđenja obične kukavice (Cuculus canorus) na četiri različita trščana staništa (iskopine, močvare i ribnjaci, mali i veliki kanali) u sjeverozapadnoj Vojvodini (Srbija). Parazitiranje kukavice praćeno je u 596 gnijezda velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus). Stopa kukavičjeg parazitiranja za cijelo istraživano područje iznosila je 0.127, a izračunata je tako što je broj parazitiranih gnijezda (76) podijeljen s ukupnim brojem nađenih gnijezda velikog trstenjaka (596). Pojedinačno po istraživanim lokacijama broj parazitiranih gnijezda nije varirao zajedno s ukupnim brojem gnijezda velikog trstenjaka. Broj parazitiranih gnijezda je bio u negativnoj korelaciji s brojem uspješnih parazitiranih gnijezda, tj. što veći je broj parazitiranih gnijezda, više je propalih. Stopa parazitiranja varirala je značajno između staništa, ali ne između godina, dok je broj uspješno parazitiranih gnijezda značajno varirao između staništa i godina. Parazitirana gnijezda nađena na malim i velikim kanalima su rezultirala s najvišom reproduktivnom uspješnosti kukavice. Broj propalih gnijezda zbog predacije i loših vremenskih prilika u ovom je radu, u usporedbi s rezultatima drugih izvora, relativno visok.
Ključne riječi
parazitiranje gnijezda; uspješnost gniježđenja; stopa preživljavanja; Kaplan-Meyerova krivulja preživljavanja; veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus
Sažetak
Floristička istraživanja Rekreacijsko-sportskog centra Jarun u Zagrebu provedena su tijekom vegetacijske sezone 2006. i djelomično 2008. godine. U rezultatima su navedene ukupno 323 biljne svojte iz 70 porodica, od čega je 156 svojti navedeno prvi put, dok 49 prethodno zabilježenih svojti nije potvrđeno u ovom istraživanju. Od porodica su najbrojnije trave (Poaceae, 11.76%), zatim slijede glavočike cjevnjače (Asteraceae, 9.94%), mahunarke (Fabaceae, 6.81%) i usnače (Lamiaceae, 6.81%). Spektar životnih oblika pokazuje da su hemikriptofiti najčešći životni oblik (42.41%), iza čega slijede terofiti (24.77%). U spektru flornih elemenata prevladavaju euroazijske biljke (44.10%), te je zabilježen relativno veliki broj adventivnih (9.94%) i mediteranskih biljaka (9.63%), dok je udio ilirsko-balkanskog flornog elementa vrlo malen (0.31%). Svega šest vrsta se nalazi na Crvenom popisu (Ophrys apifera, Alopecurus geniculatus, Carex panicea, Cyperus fuscus, Orchis militaris i Orchis tridentata), dok je invazivnih vrsta zabilježeno ukupno 25. Naposljetku možemo zaključiti da je floristička raznolikost Jaruna relativno velika, iako se područje nalazi pod jakim utjecajem čovjeka.
Ključne riječi
bioraznolikost; urbana flora; Rekreacijsko-sportski centar Jarun; životni oblici; florni elementi
Sažetak
Po prvi puta se predstavlja popis vaskularne flore obale Polignano a Mare, grada smještenog na obali Jadrana, oko 30 km južno od Barija (glavnog grada Apulije). Ukupno je zabilježeno 457 vrsta. Neke od njih su značajnije zbog toga što su endemske, okojadranske, od fitogeografskog značenja ili su uključene u međunarodnu Bernsku konvenciju i CITES, Regionalni i talijanski Crveni popis, ili Direktivu 92/43/EEC. Pri pregledu literature utvrđeno je da tri vrste nisu ispravno zabilježene, pet ih nije uopće zabilježeno, 12 se smatraju stranim vrstama, a četiri novim nalazom na regionalnoj razini.
Ključne riječi
regija Apulija; Italija; Polignano a Mare; vaskularna flora
Sažetak
U vegetacijskim sezonama 2003. i 2004. istraživana je flora epifitskih dijatomeja na listovima lopoča (Nymphaea alba L.) u oligotrofnoj močvari Hutovo Blato u Hercegovini, južna Bosna i Hercegovina. Ukupno je utvrđena 135 svojta (vrsta i nižih taksonomskih jedinica). Rodovi s najvećim brojem svojta su Eunotia (14), Gomphonema (13), Cymbella i Navicula (9), Cyclotella (6), Diatoma i Nitzschia (5). Tri su svojte prisutne u svim uzorcima: Brebissonia lanceolata, Eunotia arcus i Navicula radiosa. Najveću abundanciju imaju svojte Cocconeis placentula, Cyclotella comta, Eunotia arcus i Gomphonema longiceps.
Ključne riječi
epifitske dijatomeje; Nymphaea alba; krška močvara; Balkanski poluotok
Sažetak
Vrsta biljne stjenice Platycranus (Genistocapsus) metriorrhynchus Reuter, 1883 (Hemiptera: Heteroptera: Miridae: Orthotylinae: Orthotylini) po prvi puta je zabilježena u Hrvatskoj, na temelju primjeraka prikupljenih na Biokovu (središnja Dalmacija). Vrsta je prikupljena s biljke Genista radiata (L.) Scopoli (Fabaceae).
Ključne riječi
Heteroptera; Miridae; faunistika; novi nalaz; biljka domaćin; Dalmacija; Hrvatska
Sažetak
U radu se navode dva najzapadnija nalaza istočno- i srednjoeuropske vrste konjica Leptophyes discoidalis (Frivaldszky, 1868) (Tettigoniidae: Phaneropterinae) u Panonskoj nizini: blizu ceste od Privlake prema Vinkovcima u Slavoniji (Hrvatska) i u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica u Srijemu, Vojvodina (Srbija). Nalaz kraj Privlake je prvi lokalitet za ovu vrstu u Hrvatskoj.
Ključne riječi
Leptophyes discoidalis; novi nalazi; Orthoptera; zrikavci
Sažetak
Najnovija Globalna strategija očuvanja biljaka (GSPC 2011.-2020.) postavila je pred botaničke vrtove jasne smjernice za ex situ zaštitu ugroženih biljnih vrsta. Među njima se posebno ističe „Cilj broj osam” („Target 8”), koji traži da se do godine 2020. barem 75% ugroženih biljnih vrsta čuva u ex situ zbirkama botaničkih vrtova, po mogućnosti u zemljama njihova podrijetla. U Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu po prvi puta izrađen je detaljan popis hrvatskih ugroženih biljaka u ex situ zaštiti. Utvrđeno je 668 autohtonih biljnih svojti podrijetlom s hrvatskih staništa, od kojih 208 pripada kategoriji strogo zaštićenih i zaštićenih, što je 12,7% svih zakonom zaštićenih vrsta naše zemlje. U kategorijama RE, CR, EN i VU nalazi se 31 svojta iz naših zbirki, što čini 13,1% ugroženih biljnih vrsta Hrvatske u navedenim kategorijama. Ukupno, u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske nalazi se 80 svojti iz zbirki Botaničkog vrta, na europskom Crvenom popisu 24 svojte, a 12 na IUCN-ovom popisu ugroženih vrsta svijeta. Jasno je da ćemo za realizaciju „Cilja broj osam” morati uložiti znatne dodatne napore.
Ključne riječi
Globalna strategija zaštite biljaka; „Cilj broj 8”; ex situ; botaničke zbirke; Botanički vrt Zagreb
Sažetak
Iako se priča o porečkom botaničkom vrtu generacijama provlači kroz razne monografije, knjige i među lokalnim stanovništvom, povijest i činjenice koje su dovele do njegovog osnivanja i propadanja nisu nikad do kraja utvrđene. Cilj ovog istraživanja bio je naći dokaze o postojanju botaničkog vrta, utvrditi mjesto i vrijeme njegova nastanka, identificirati osobe zaslužne za njegovu realizaciju i objasniti događaje koji su doveli do njegova propadanja te koji danas prijete nestankom njegovih posljednjih ostataka. Rezultati našega istraživanja potvrdili su hipotezu da je u Poreču prije 100 godina doista postojao botanički vrt i ukazali na hitnu potrebu za očuvanjem i obnovom njegovih ostataka.
Ključne riječi
porečki botanički vrt; parkovna arhitektura; hortikultura; obrazovanje; Hrvatska
Sažetak
Treći izvještaj Hrvatske komisije za rijetke vrste sadrži 123 opažanja prihvaćena u razdoblju od 2005-2012. U tom je razdoblju opaženo 11 vrsta i jedna podvrsta koje do sada nisu bile zabilježene u Hrvatskoj. Popis ptica zabilježenih u Hrvatskoj sada sadrži 389 vrsta zabilježenih u kategorijama A do C. Daljnjih 11 vrsta zabilježeno je u kategoriji D i dvije u kategoriji E. Četiri vrste su uklonjene s popisa rijetkih vrsta zbog povećane učestalosti njihovih opažanja u Hrvatskoj. Popis rijetkih vrsta sada obuhvaća 61 vrstu i tri podvrste, od kojih je devet vrsta u kategoriji D (vjerojatno odbjegle ptice) i dvije u kategoriji E (sigurno odbjegle ptice).
Ključne riječi
rijetke ptice; Hrvatska; popis vrsta ptica