Natura Croatica je znanstveni časopis Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Izlazi od 1992. godine i objavljuje radove iz područja biologije i geologije, kao i radove utemeljene na proučavanju prirodoslovnih muzejskih zbirki.
ISSN 1330-0520 (tisak) · ISSN 1848-7386 (online)
Iznose se podaci o nalazima 444 vrsta kukaca (Heteroptera 74, Homoptera 19, Coleoptera 114, Hymenoptera 78, Diptera 114 i Lepidoptera 45) u 1708 primjeraka. Primjerci su sakupljeni od 1969. do 1972. na 75 lokaliteta u raznim šumskim zajednicama Hrvatske. Ovaj materijal predstavlja dopunu ranijim radovima o fauni šumskih zajednica Hrvatske.
kukci, faunističko istraživanje, šumske zajednice, Hrvatska
Obradom materijala iz zbirke "Igalffy" (Heterocera) prikupljenog na području Risnjaka (Gorski kotar) i Ličke Plješevice (Lika) (leg. K. Igalffy) utvrdili smo 127 vrsta, od kojih 118 pripada skupini Macrolepidoptera, a 9 skupini Microlepidoptera. Registrirano je 17 porodica leptira. Najveći broj vrsta zabilježen je za porodice Geometridae (44) i Noctuidae (29). Za planinu Risnjak i Nacionalni park na njenom prostoru, utvrđeno je 59 vrsta Heterocera. Za Ličku Plješevicu registrirano je 78 do sada nezabilježenih vrsta, što sa literaturnim podacima čini 164 registrirane vrste u fauni Heterocera toga područja. Prema dostupnoj literaturi za područje centralno-planinskog dijela Hrvatske utvrđene su 22 do sada neregistrirane vrste leptira, 5 za Gorski kotar i 59 za područje Like. Prema ovim podacima stanje istraženosti faune Macrolepidoptera centralno-planinskog područja Hrvatske iznosi 55-65%, Gorskog kotara 65-75%, Like 35-45 %, Ličke Plješevice 25-30%, Risnjaka 10-15%, dok je poznavanje Microlepidoptera gotovo zanemarivo. Zbog utvrđivanja karakteristika faune Macrolepidoptera izvršena je analiza faune sovica Gorskog kotara, Turopolja i južne Dalmacije. Zoogeografska analiza pokazala je da su dominante vrste eurosibirskog areala što je uvjetovano ekološkim karakteristikama istraživanog područja. Relativno visok postotak orijentalnih zoogeografskih elemenata uvjetovan je utjecajem mediterana na ovo područje i faunističkim migracijama nekih vrsta leptira
Fauna, Heterocera, Risnjak, Lička Plješevica, Hrvatska
U dolini rijeke Mirne u Istri piritizirani boksit otkopavan je još prije 400 god. a upotrebljavan je za proizvodnju vitriola i alauna. Piritizirani boksit sadrži pirit i markazit a njihov nastanak ovisio je o promjeni pH i koncentraciji sumpora i željeza mikrookoline. Piritizacija boksita izvršena je u dvije faze. Sumpor prve faze piritizacije potječe od biljnih ostataka krovinskih sedimenata, a u drugoj fazi sumpor je pretežno dolazio iz morske vode. Piritizacija je mjestimično praćena dijasporizacijom.
piritizirani boksit, dijaspor, paleogen, staro rudarstvo boksita, Minjera, Istra
Pri eksploataciji šljunka iz rijeke Save kod Županje, pronađen je izolirani atlas bovina, kojem je paleontološkom obradom (morfometrijska obilježja, smeđa boja, izražena petrifikacija), određena pripadnost (Bison seu Bos). Učinjena je detaljna anatomska, metrijska i rentgenološka usporedba fosilnog atlasa iz Županje s atlasom recentnog goveda-Istarski podolac (Bos taurus primigenius), predstavnikom najprimitivnije primigene forme goveda, osteološki potpuno bliske ishodišnoj fosilnoj vrsti Bos primigenius. Pomoću podataka iz literature, oba atlasa materijski su korelirana is atlasima fosilnih i recentnih vrsta Bison priscus, Bison bonasus, Bos primigenius i Bos taurus. Fosilnom atlasu nije bilo moguće odrediti generičku pripadnost, recentnom je potpuna odredba poznata, a sve učinjene analize pokazale su kako se problematika prisutna odredbama izoliranih atlasa, do sada istraživana na spomenutim fosilnim i recentnim vrstama bovina, podjednako iskazuje kako na fosilnom atlasu iz Županje, tako i na atlasu primitivne recentne vrste Istarski podolac (Bos taurus primigenius)
sisavci, Bovinae, gornji pleistocen, naplavina, Sava kod Županje, Hrvatska
U radu se objavljuje nalaz subspontano proširene istočnoazijske papratnjače Cyrtomium falcatum (L. fil.) C. Presl u gradu Rabu na istoimenom otoku, nove vrste u flori Hrvatske. Višegodišnjim praćenjem je ustanovljeno da se navedena paprat održava u slobodnoj prirodi preko 10 godina i polagano osvaja nove površne
Cyrtomium falcatum, hrvatska flora
Tijekom zadnjih deset godina, istočnoazijska vrsta Sedum sarmentosum utvrđena je na većem broju nalazišta u Hrvatskoj. Obraštava antropogena šljunkovita i pjeskovita staništa te stare zidine. Uvijek se javlja sama ne pokazujući sklonost zajedništvu s drugim biljnim vrstama. U Europu je unesena kao uresna biljka koja se uzgaja u vrtovima, ali se, odbjegavši iz kulture širi kao podivljala vrsta vjerojatno posredstvom nekih životinja (npr. ptica ili mrava) ili pak transportom građevnog materijala. Na području Hrvatske u te vrste nije primijećena fruktifikacija.
Sedum sarmentosum, kulturna biljka, podivljala vrsta, Hrvatska, fruktifikacija, vegetativno razmnožavanje
In memoriam
Upute autorima
