Znanstveni skup o životu i djelu Gjure Pilara održan je u Slavonskom Brodu 1. listopada 1993. Skup je održan pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a organizirali su ga Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagreb, Muzej Brodskog Posavlja i Gradsko vijeće Slavonskog Broda.

In memoriam

Sistematika je jedna od najstarijih bioloških disciplina uopće. Budući da je duboko povezana s praksom, počeci joj sežu daleko u prapovijest. Pračovjek je morao dobro razlikovati razne vrste bilo štetnih bilo korisnih biljaka i životinja. Kao znanost ima korijene u staroj Grčkoj, a u novije doba u Renesansi. U 16. stoljeću ona je još isključivo primijenjena znanost u krilu medicine, a potpuno se uobličila kao znanstvena disciplina u 18. stoljeću. Dugo se činilo da je sistematika vrlo stabilna, vremenom nepromjenljiva gotovo petrificirana znanost. To je ipak bio samo privid. U sistematici, kao i u svim drugim znanstvenim disciplinama, bilo je razvitka, sukoba a i razmimoilaženja oko osnovnih pojmova i praktične djelatnosti. A svaka veća kriza donosila je novi napredak. O sistematici kao dinamičnoj disciplini i njenim krizama u Hrvatskoj govorilo se malo і nedovoljno. Stoga smatramo potrebnim osvrnuti se na stanje, probleme i poteškoće suvremene sistematike.

Kako je u osnovi postojanja svakog muzeja muzejski predmet, tako je i osnovna djelatnost svakog kustosa čuvanje, zaštita, obrada i izlaganje muzejskog predmeta. Uz svaki takav muzejski predmet vezana je raznorodna i često obilna dokumentacija. Buran razvoj elektroničkih informatičkih sustava bio je prilika i izazov za njihovu primjenu u muzejskoj djelatnosti.

Pregledom pera na preparatima primjeraka roda Ficedula Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja utvrđena je velika varijabilnost u pojavi bijele boje na rubovima repnih pera. Kod vrste F. hypoleuca varijabilnost je puno veća od one koju navodi SVENSSON (1984). Kod F. albicollis je u pravilu rep taman. Po bijeloj oznaci na vrhovima srednjih pokrovnih pera i jačoj bijeloj obojenosti bočnih pera na vratu preparata 33 F. albicollis iz Prirodoslovne zbirke u Dubrovniku utvrđeno je da se radi o vrsti F. semitorquata. To je prvi nalaz sirijske muharice za hrvatsku faunu, a odnosi se na sabrani primjerak star više od stotinu godina.

Pukotine nazvane grajkovi su krški oblici ispunjeni detritičnim materijalom, ispranim iz pokrovnih naslaga. Te pukotine razvijene su otapanjem kao rezultat procesa okršavanja u nekoliko stadija. Nakon što su pukotine iz freatičkog okoliša dospjele u vadozni okoliš, ovisno o promjeni režima podzemnih voda i cirkulacije fluida, one mijenjaju svoj oblik pod utjecajem tektonike i prodiru naniže kroz podinske vapnence. Nakon toga pukotine su proširene otapanjem, a u zadnjoj fazi ispunjene su ili produktima površinske erozije ili urušavanjem svoda pokrovnih naslaga.

Svojta Papaver dubium L. subsp. lecoquii var. albiflorum Besser nije zabilježena za područje Hrvatske do 1989. kada je pronađena u Baranji, sjeveroistočna Hrvatska. Nakon toga ista svojta pronađena je 1993. u istočnoj Slavoniji, blizu Valpova. Oba nalaza su na suhom, jugu izloženom obronku unutar travnjačke vegetacije. Budući da je ona rasprostranjena u Srbiji za pretpostaviti je da se odatle proširila u Baranju, pa će biti zanimljivo pratiti njeno daljnje širenje prema zapadu.

Istraživana je koncentracija olova u listovima tise (Taxus baccata L.) komparativno u urbanoj i vanurbanoj šumovitoj zoni (grad Zagreb i planina Medvednica) u razdoblju između 3. siječnja i 15. veljače 1990. Uzorci su se međusobno signifikantno razlikovali u koncentraciji olova u listovima s obzirom na gustoću prometa i udaljenost od prometnica. Na temelju izmjerenih podataka ustanovljena je funkcija ovisnosti koncentracije olova u listovima tise o udaljenosti od prometnice i gustoći prometa CPb-inside=f(L,G).