Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 10 No.2

Florističke osobine makije somine (ass. Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) u središnjoj i južnoj Dalmaciji (Hrvatska)

Autori: Sanja Kovačić, Nenad Jasprica, Mirko Ruščić

Autori i afilijacije

  • Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
  • Mirko Ruščić Department of Biology, Faculty of Science, University of Split, Ruđera Boškovića 33, HR-21000 Split, Croatia

Površine na kojima se obilno razvija somina (Juniperus phoenicea), te sastojine u kojima ta vrsta dominira, predstavljaju posebnu šumsku zajednicu razvijenu u obliku kserotermne makije Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae, priključene svezi Oleo-Ceratonion. Ta asocijacija predstavlja značajan progresijski stadij sukcesije vazdazelene vegetacije, najčešće nakon šumskih požara. U ovome su radu analizirane florističke značajke makije somine na otocima Čiovu, Šolti, Braču, Hvaru, Korčuli i Lopudu, te na poluotoku Pelješcu i u Dubrovačkom primorju. Na području južne Dalmacije ta je asocijacija još u inicijalnoj fazi razvoja, dok rezultati istraživanja na području srednjodalmatinskih otoka ukazuju na sukcesiju vegetacije u smjeru razvitka šumske zajednice Querco ilicis – Pinetum halepensis.

Sažetak

Površine na kojima se obilno razvija somina (Juniperus phoenicea), te sastojine u kojima ta vrsta dominira, predstavljaju posebnu šumsku zajednicu razvijenu u obliku kserotermne makije Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae, priključene svezi Oleo-Ceratonion. Ta asocijacija predstavlja značajan progresijski stadij sukcesije vazdazelene vegetacije, najčešće nakon šumskih požara. U ovome su radu analizirane florističke značajke makije somine na otocima Čiovu, Šolti, Braču, Hvaru, Korčuli i Lopudu, te na poluotoku Pelješcu i u Dubrovačkom primorju. Na području južne Dalmacije ta je asocijacija još u inicijalnoj fazi razvoja, dok rezultati istraživanja na području srednjodalmatinskih otoka ukazuju na sukcesiju vegetacije u smjeru razvitka šumske zajednice Querco ilicis – Pinetum halepensis.

Ključne riječi

flora; vegetacija; šumski požar; Dalmacija; Hrvatska