Košarica
Objavljeni brojevi Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 10 No.3

Podmorska Å¡pilja kod Vrbnika (otok Krk, Vinodolski kanal)

Autori: Milvana Arko-Pijevac; Čedomir Benac; Marcelo Kovačić; Marin Kirinčić

Autori i afilijacije

  • Milvana Arko-Pijevac Natural History Museum Rijeka, Lorenzov prolaz 1, HR-51000 Rijeka, Croatia
  • Čedomir Benac Faculty of civil engineering, University of Rijeka, V. Cara-Emina 5, HR-51000 Rijeka & Civil Engineering Institute of Croatia, Department of Rijeka, Vukovarska 10 a, HR-51000, Rijeka, Croatia
  • Marcelo Kovačić Natural History Museum Rijeka, Lorenzov prolaz 1, HR-51000, Croatia
  • Marin Kirinčić Natural History Museum Rijeka, Lorenzov prolaz 1, HR-51000 Rijeka, Croatia

Podmorska Å¡pilja kod Vrbnika duga je 30 metara, i ima oblik nepravilne trostrane prizme. Oblikovana je u gornjokrednim vapnenačkim stijenama. Muljeviti i pjeskoviti sedimenti pokrivaju njeno dno. Nastala je u kopnenim uvjetima, tijekom WÃŒrma. U holocenu, izdizanjem morske razine Å¡pilja je potopljena. Tijekom biocenoloÅ¡kih istraÅŸivanja nađene su 23 svojte makroflore i 115 svojti makrofaune (Porifera 22, Cnidaria 7, Bivalvia 19, Gastropoda 6, Cephalopoda 1, Echiura 1, Sipuncula 1, Polychaeta 8, Crustacea 15, Bryozoa 6, Echinodermata 5, Tunicata 4, Pisces 20). IstraÅŸivanjem Malacostraca pronađeno je 13 vrsta dekapodnih rakova i 2 vrste mizida. Među zabiljeÅŸenim ribama, samo se glavoč Gammogobius steinitzi moÅŸe smatrati isključivim stanovnikom podmorskih Å¡pilja. Primjercima najbrojnija vrsta riba u Å¡pilji je glavoč Thorogobius ephippiatus. Od ulaza do 3 metra unutar Å¡pilje zabiljeÅŸen je prekoraligenski aspekt koraligenske biocenoze. Biocenoza polutamnih Å¡pilja utvrđena je do 25 metara od ulaza, dok je u posljednjih 5 metara razvijena biocenoza potpuno tamnih Å¡pilja i prolaza s dominacijom Polychaeta.

SaÅŸetak

Podmorska Å¡pilja kod Vrbnika duga je 30 metara, i ima oblik nepravilne trostrane prizme. Oblikovana je u gornjokrednim vapnenačkim stijenama. Muljeviti i pjeskoviti sedimenti pokrivaju njeno dno. Nastala je u kopnenim uvjetima, tijekom WÃŒrma. U holocenu, izdizanjem morske razine Å¡pilja je potopljena. Tijekom biocenoloÅ¡kih istraÅŸivanja nađene su 23 svojte makroflore i 115 svojti makrofaune (Porifera 22, Cnidaria 7, Bivalvia 19, Gastropoda 6, Cephalopoda 1, Echiura 1, Sipuncula 1, Polychaeta 8, Crustacea 15, Bryozoa 6, Echinodermata 5, Tunicata 4, Pisces 20). IstraÅŸivanjem Malacostraca pronađeno je 13 vrsta dekapodnih rakova i 2 vrste mizida. Među zabiljeÅŸenim ribama, samo se glavoč Gammogobius steinitzi moÅŸe smatrati isključivim stanovnikom podmorskih Å¡pilja. Primjercima najbrojnija vrsta riba u Å¡pilji je glavoč Thorogobius ephippiatus. Od ulaza do 3 metra unutar Å¡pilje zabiljeÅŸen je prekoraligenski aspekt koraligenske biocenoze. Biocenoza polutamnih Å¡pilja utvrđena je do 25 metara od ulaza, dok je u posljednjih 5 metara razvijena biocenoza potpuno tamnih Å¡pilja i prolaza s dominacijom Polychaeta.

Ključne riječi

krš; podmorska špilja; bentoske biocenoze; ribe; rakovi; Jadransko more; Hrvatska

PDF datoteka