Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 11 No.4

Bentos sjevernog dijela Velebitskog kanala (Jadransko more, Hrvatska)

Autori: Maja Novosel, T. Bakran-Petricioli, Antonieta Požar-Domac, Petar Kružić, I. Radić

Autori i afilijacije

  • Maja Novosel Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR.10000 Zagreb, Croatia
  • T. Bakran-Petricioli
  • Antonieta Požar-Domac Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR.10000 Zagreb, Croatia
  • Petar Kružić Laboratory for Marine Biology, Department of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • I. Radić

Istraživane su bentoske zajednice čvrstog dna u infralitoralu i cirkalitoralu u području sjevernog dijela Velebitskog kanala. Obrađeno je šest profila od čega tri na otoku Prviću (Šilo, Samonjin i Stražica), a tri nasuprot, na kopnu (Grmac, Žrnovnica i Kola). Utvrđene su tri biocenoze: biocenoza fotofilnih alga, pretkoraligenski aspekt i klimaks stadij koraligenske biocenoze te biocenoza polutamnih špilja. Na svih šest istraživanih profila ukupno je utvrđeno 60 biljnih i 371 životinjska svojta. Duž profila podno Velebita nalaze se brojne vrulje. Sørensenovom metodom i klaster-analizom obrađ|eni su rezultati istraživanja. Najveća sličnost u sastavu flore i faune obrađenih biocenoza utvrđena je među profilima Šilo i Samonjin, a najmanja među profilima Stražica i Žrnovnica.

Sažetak

Istraživane su bentoske zajednice čvrstog dna u infralitoralu i cirkalitoralu u području sjevernog dijela Velebitskog kanala. Obrađeno je šest profila od čega tri na otoku Prviću (Šilo, Samonjin i Stražica), a tri nasuprot, na kopnu (Grmac, Žrnovnica i Kola). Utvrđene su tri biocenoze: biocenoza fotofilnih alga, pretkoraligenski aspekt i klimaks stadij koraligenske biocenoze te biocenoza polutamnih špilja. Na svih šest istraživanih profila ukupno je utvrđeno 60 biljnih i 371 životinjska svojta. Duž profila podno Velebita nalaze se brojne vrulje. Sørensenovom metodom i klaster-analizom obrađ|eni su rezultati istraživanja. Najveća sličnost u sastavu flore i faune obrađenih biocenoza utvrđena je među profilima Šilo i Samonjin, a najmanja među profilima Stražica i Žrnovnica.

Ključne riječi

bentoske biocenoze; floristička i faunistička sličnost; vrulje; Velebitski kanal; Jadransko more