Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 13 No.2

Kopneni puževi (Mollusca: Gastropoda terrestria) Parka prirode »Telašćica« (Dugi otok, Hrvatska)

Autori: Vesna Štamol

Autori i afilijacije

  • Vesna Štamol Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia

Terenskim istraživanjima Parka prirode Telašćica (Dugi otok, Hrvatska) ustanovljeno je 38 vrsta kopnenih puževa s kućicom. U literaturi je bilo od toga zabilježeno 14 taksona. Među vrstama ističu se stenoendemična Delima edmibrani Štamol et Slapnik, 2002 čiji je areal samo u granicama Parka, endemična Agathylla lamellosa (Schubert et Wagner, 1829) koja je dosada bila poznata iz južne Dalmacije i Crne Gore, Testacella scutulum G. B. Sowerby I, 1820 kojoj je Telašćica drugi, ujedno i najjužniji lokalitet u Hrvatskoj, Chondrina spelta ventilatoris (Westerlund, 1875) kojoj je ovo najzapadnije nalazište, i Paralaoma servilis (Schuttleworth, 1852) kojoj je ovo 6. lokalitet u Hrvatskoj. Zbog brojnih posjetitelja čije kretanje staništima endemičnih vrsta predstavlja potencijalnu opasnost za njihov opstanak predlaže se zaštita područja.

Sažetak

Terenskim istraživanjima Parka prirode Telašćica (Dugi otok, Hrvatska) ustanovljeno je 38 vrsta kopnenih puževa s kućicom. U literaturi je bilo od toga zabilježeno 14 taksona. Među vrstama ističu se stenoendemična Delima edmibrani Štamol et Slapnik, 2002 čiji je areal samo u granicama Parka, endemična Agathylla lamellosa (Schubert et Wagner, 1829) koja je dosada bila poznata iz južne Dalmacije i Crne Gore, Testacella scutulum G. B. Sowerby I, 1820 kojoj je Telašćica drugi, ujedno i najjužniji lokalitet u Hrvatskoj, Chondrina spelta ventilatoris (Westerlund, 1875) kojoj je ovo najzapadnije nalazište, i Paralaoma servilis (Schuttleworth, 1852) kojoj je ovo 6. lokalitet u Hrvatskoj. Zbog brojnih posjetitelja čije kretanje staništima endemičnih vrsta predstavlja potencijalnu opasnost za njihov opstanak predlaže se zaštita područja.

Ključne riječi

kopneni puževi; Dugi otok; Hrvatska