Glavni događaji i stadiji u sedimentarnom razvitku paleogenskog bazena Promine (Dinaridi, Hrvatska)
Autori: Ljubomir Babić, Jožica Zupanič
Autori i afilijacije
Istraživanje taložnih sukcesija u raznim dijelovima eocensko-oligocenskog bazena Promine pokazalo je glavne promjene u razvitku mlađih naslaga Promine. Prva se odnosi na postanak erozijske plohe, koja siječe razne jedinice, od krednih vapnenaca do raznih dijelova starijih naslaga Promine. Ona je nastala u vrijeme pada relativne morske razine i odgovara sekvencijskoj granici. Na toj plohi naklopno se slažu aluvijalni sedimenti u vrijeme najniže relativne morske razine i njena ranog rasta. Naredni glavni događaj označuje transgresivna ploha na aluviju. On je doveo do taloženja vapnenaca sa diverzificiranom biotom u fotičkoj zoni, kao i njihovih lagunarnih ekvivalenata. Uzrok te promjene je u porastu akomodacijskog prostora, koji je nadišao brzinu prinosa sedimenta. Sljedeća promjena odnosi se na taloženje mulja s planktonskim foraminiferama na vanjskomu šelfu, što je posljedica rasta relativne morske razine, koji je prekinuo taloženje plitkovodnih vapnenaca. Tomu je slijedila progradacija šelfa i delte, što je bilo vezano za usporenje stvaranja akomodacijskog prostora u odnosu na brzinu prinosa sedimenta.
Sažetak
Istraživanje taložnih sukcesija u raznim dijelovima eocensko-oligocenskog bazena Promine pokazalo je glavne promjene u razvitku mlađih naslaga Promine. Prva se odnosi na postanak erozijske plohe, koja siječe razne jedinice, od krednih vapnenaca do raznih dijelova starijih naslaga Promine. Ona je nastala u vrijeme pada relativne morske razine i odgovara sekvencijskoj granici. Na toj plohi naklopno se slažu aluvijalni sedimenti u vrijeme najniže relativne morske razine i njena ranog rasta. Naredni glavni događaj označuje transgresivna ploha na aluviju. On je doveo do taloženja vapnenaca sa diverzificiranom biotom u fotičkoj zoni, kao i njihovih lagunarnih ekvivalenata. Uzrok te promjene je u porastu akomodacijskog prostora, koji je nadišao brzinu prinosa sedimenta. Sljedeća promjena odnosi se na taloženje mulja s planktonskim foraminiferama na vanjskomu šelfu, što je posljedica rasta relativne morske razine, koji je prekinuo taloženje plitkovodnih vapnenaca. Tomu je slijedila progradacija šelfa i delte, što je bilo vezano za usporenje stvaranja akomodacijskog prostora u odnosu na brzinu prinosa sedimenta.
Ključne riječi
aluvij; šelf; Gilbertova delta; sekvencijska stratigrafija; Bazen Promine; Paleogen; Hrvatska