Sastav i struktura zajednica makrozoobentosa mediteranske krške rijeke Cetine i njene pritoke Rude
Autori: Ivan Vučković, Ivana Božak, Marija Ivković, Mirjana Jelenčić, Mladen Kerovec, Aleksandar Popijač, Ana Previšić, Siniša Širac, Ivona Zrinski, Mladen Kučinić
Autori i afilijacije
Istraživanje bentičkih beskralježnjaka rijeke Cetine i izvorišnog dijela toka rijeke Rude provedeno je u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav i strukturu bentičkih beskralježnjaka duž toka rijeke Cetine i izvorišnog dijela rijeke Rude. U razdoblju od 13 mjeseci u 366 uzoraka ukupno je prikupljeno 310225 jedinki bentičkih beskralježnjaka. Najbrojnije su bile skupine Amphipoda i Gastropoda, i to u gornjem i srednjem dijelu toka, dok je u donjem dijelu toka najbrojnija skupina bila Gastropoda. Udio predstavnika čistih voda iz skupina Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera smanjivao se od izvora prema ušću. Najveća gustoća bentičkih beskralježnjaka bila je na gornjem dijelu toka, na postaji Preočki most u lipnju 2005. godine (22728 jedinki/m2), a najmanja na postaji na donjem dijelu toka, Radmanovim mlinicama, u studenom 2004. godine (90 jedinki/m2). Na postajama Trilj I i Trilj II najzastupljenije su bile skupine Oligochaeta i Chironomidae koje su karakteristične za organski opterećenije vodotoke. Uzrok tome je vjerojatno neriješena odvodnja otpadnih i komunalnih voda grada Trilja i okolnih područja. Sastav zajednica makrozoobentosa na postajama duž cijelog toka rijeke Cetine ne odražava situaciju koju bismo očekivali u prirodnim uvjetima, zbog regulacije samog toka i izgradnje hidroelektrana i akumulacija.
Sažetak
Istraživanje bentičkih beskralježnjaka rijeke Cetine i izvorišnog dijela toka rijeke Rude provedeno je u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav i strukturu bentičkih beskralježnjaka duž toka rijeke Cetine i izvorišnog dijela rijeke Rude. U razdoblju od 13 mjeseci u 366 uzoraka ukupno je prikupljeno 310225 jedinki bentičkih beskralježnjaka. Najbrojnije su bile skupine Amphipoda i Gastropoda, i to u gornjem i srednjem dijelu toka, dok je u donjem dijelu toka najbrojnija skupina bila Gastropoda. Udio predstavnika čistih voda iz skupina Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera smanjivao se od izvora prema ušću. Najveća gustoća bentičkih beskralježnjaka bila je na gornjem dijelu toka, na postaji Preočki most u lipnju 2005. godine (22728 jedinki/m2), a najmanja na postaji na donjem dijelu toka, Radmanovim mlinicama, u studenom 2004. godine (90 jedinki/m2). Na postajama Trilj I i Trilj II najzastupljenije su bile skupine Oligochaeta i Chironomidae koje su karakteristične za organski opterećenije vodotoke. Uzrok tome je vjerojatno neriješena odvodnja otpadnih i komunalnih voda grada Trilja i okolnih područja. Sastav zajednica makrozoobentosa na postajama duž cijelog toka rijeke Cetine ne odražava situaciju koju bismo očekivali u prirodnim uvjetima, zbog regulacije samog toka i izgradnje hidroelektrana i akumulacija.
Ključne riječi
fizikalno-kemijski parametri; sastav bentičkih beskralježnjaka; mediteranska krška rijeka; regulirana rijeka