Utjecaj ispaše, sukcesije i košnje na proljetnu faunu danjih leptira (Lepidoptera: Rhopalocera) na suhim krškim livadama i pašnjacima
Autori: Jure Jugovic, Mitja Črne, Živa Fišer Pečnikar
Autori i afilijacije
Krške livade razreda Festuco-Brometea su vrstama bogata staništa od nacionalne i europske važnosti. Bioraznolikost na tim područjima je relativno visoka, no u suprotnosti s nekim drugim poluprirodnim staništima, njihova bioraznolikost je pod velikim utjecajem ljudske aktivnosti. U ovom istraživanju smo zabilježili prisutnost i procijenili brojnost danjih leptira na tri uzorkovane plohe na Kraškom rubu (jugozapadna Slovenija): dvije krške livade i jednom pašnjaku koji je uključivao i zarasla područja. Tijekom 16-dnevnog terenskog istraživanja u svibnju i lipnju 2012., zabilježili smo 63 vrste leptira (uključujući i komplekse vrsta). Gotovo sve vrste su bile zabilježene na suhim krškim livadama (60 vrsta, 95%), dok je na pašnjaku (34 vrste, 54%) i na zaraslom području (28 vrsta, 44%) raznolikost bila manja. Brojnost leptira je bila najmanja na zaraslim površinama. Iako i zaraštanje i ispaša imaju za posljedicu opadanje u broju vrsta i brojnosti, smatramo da tradicionalno korištenje zemlje pozitivno utječe na raznolikost leptira. Razlog za to je prije svega sprječavanje zaraštanja livada, koje leptiri preferiraju više od staništa u kasnijim fazama sukcesije. Zato predlažemo održavanje mozaične strukture krajolika, jer će na taj način on biti primjeren za veći broj vrsta leptira.
Sažetak
Krške livade razreda Festuco-Brometea su vrstama bogata staništa od nacionalne i europske važnosti. Bioraznolikost na tim područjima je relativno visoka, no u suprotnosti s nekim drugim poluprirodnim staništima, njihova bioraznolikost je pod velikim utjecajem ljudske aktivnosti. U ovom istraživanju smo zabilježili prisutnost i procijenili brojnost danjih leptira na tri uzorkovane plohe na Kraškom rubu (jugozapadna Slovenija): dvije krške livade i jednom pašnjaku koji je uključivao i zarasla područja. Tijekom 16-dnevnog terenskog istraživanja u svibnju i lipnju 2012., zabilježili smo 63 vrste leptira (uključujući i komplekse vrsta). Gotovo sve vrste su bile zabilježene na suhim krškim livadama (60 vrsta, 95%), dok je na pašnjaku (34 vrste, 54%) i na zaraslom području (28 vrsta, 44%) raznolikost bila manja. Brojnost leptira je bila najmanja na zaraslim površinama. Iako i zaraštanje i ispaša imaju za posljedicu opadanje u broju vrsta i brojnosti, smatramo da tradicionalno korištenje zemlje pozitivno utječe na raznolikost leptira. Razlog za to je prije svega sprječavanje zaraštanja livada, koje leptiri preferiraju više od staništa u kasnijim fazama sukcesije. Zato predlažemo održavanje mozaične strukture krajolika, jer će na taj način on biti primjeren za veći broj vrsta leptira.
Ključne riječi
tradicionalna uporaba zemlje; ispaša; Kraški rob; gospodarenje staništima