• Hrvatski
    • English
Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 26 No.2

Analiza flore na željezničkim postajama u mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Autori: Nenad Jasprica, Milenko Milović, Katija Dolina, Anđelka Lasić

Autori i afilijacije

  • Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
  • Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia
  • Katija Dolina Institute for Marine and Coastal Research, University of Dubrovnik, P.O. Box 83, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
  • Anđelka Lasić Faculty of Natural Sciences and Education, University of Mostar, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina

Glavni ciljevi istraživanja bili su (1) utvrditi floru na željezničkim postajama s posebnim naglaskom na udio pridošlica; (2) opisati florističke značajke analizirajući taksonomski sastav, florne elemente, životne oblike i fitocenološku pripadnost biljnih svojti na 15 postaja u mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske i Bosne Hercegovine (Jugoistočna Europa). Analizom florističkog sastava utvrđene su dvije glavne skupine željezničkih postaja: i) postaje na krajnjem jugu Hrvatske i Bosne i Hercegovine s višom godišnjom količinom oborina i temperaturom zraka (Ploče, Metković, Čapljina, Mostar) te ii) postaje u ruralnim područjima na isključivo višim nadmorskim visinama, uključujući i one u tri najveća dalmatinska grada Zadru, Šibeniku i Splitu. Ukupno je utvrđeno 359 svojti (336 vrsta and 23 podvrste) vaskularnih biljaka svrstanih u 230 rodova i 62 porodice. Prevladavali su terofiti te svojte mediteranskog flornog elementa s značajnim udjelom široko rasprostranjenih svojti. Udio neofita u ukupnoj flori bio je 14%, a većina imaju status invazivnih svojti. Fitocenološki, najveći broj svojti svojstvene su vegetacijskim razredima Stellarietea mediae i Festuco valesiacae-Brometea erecti ili njihovim nižim sintaksonima. Najveći broj istraživanih željezničkih postaja, osim onih u velikim dalmatinskim gradovima, pokazuju vezu s florističkim sastavom biljnih zajednica unutar svojeg biogeografskog položaja.

Sažetak

Glavni ciljevi istraživanja bili su (1) utvrditi floru na željezničkim postajama s posebnim naglaskom na udio pridošlica; (2) opisati florističke značajke analizirajući taksonomski sastav, florne elemente, životne oblike i fitocenološku pripadnost biljnih svojti na 15 postaja u mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske i Bosne Hercegovine (Jugoistočna Europa). Analizom florističkog sastava utvrđene su dvije glavne skupine željezničkih postaja: i) postaje na krajnjem jugu Hrvatske i Bosne i Hercegovine s višom godišnjom količinom oborina i temperaturom zraka (Ploče, Metković, Čapljina, Mostar) te ii) postaje u ruralnim područjima na isključivo višim nadmorskim visinama, uključujući i one u tri najveća dalmatinska grada Zadru, Šibeniku i Splitu. Ukupno je utvrđeno 359 svojti (336 vrsta and 23 podvrste) vaskularnih biljaka svrstanih u 230 rodova i 62 porodice. Prevladavali su terofiti te svojte mediteranskog flornog elementa s značajnim udjelom široko rasprostranjenih svojti. Udio neofita u ukupnoj flori bio je 14%, a većina imaju status invazivnih svojti. Fitocenološki, najveći broj svojti svojstvene su vegetacijskim razredima Stellarietea mediae i Festuco valesiacae-Brometea erecti ili njihovim nižim sintaksonima. Najveći broj istraživanih željezničkih postaja, osim onih u velikim dalmatinskim gradovima, pokazuju vezu s florističkim sastavom biljnih zajednica unutar svojeg biogeografskog položaja.

Ključne riječi

antropogena staništa; aktivni kolosjeci; flora; pridošlice; nitrofilna jednogodišnja vegetacija; JI Europa

PDF datoteka