• Hrvatski
    • English
Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 30 No.1

The vascular flora of Mt Svilaja (Outer Dinarides, South Croatia)

Autori: Milenko Milović, Marija Pandža, Nenad Jasprica, Damira Tafra, Vesna Krpina

Autori i afilijacije

  • Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia
  • Marija Pandža Murterski Škoji Primary School, HR-22243 Murter, Croatia
  • Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
  • Damira Tafra Ravnice 20, HR-21310 Omiš, Croatia
  • Vesna Krpina Branimira Gušića 3, HR-23000 Zadar, Croatia

Na temelju vlastitih istraživanja (2013.–2019.) i literaturnih podataka, u radu je po prvi put prikazan cjeloviti popis vaskularne flore planine Svilaje (1508 m n.v.). Utvrđeno je 1285 svojti, svrstanih u 502 roda i 109 porodica. Od toga su 552 svojte nove za Svilaju, a od 733 svojte prethodno zabilježene u literaturi za njih 128 nalazi nisu potvrđeni. Porodice s najvećim brojem svojti su Poaceae (8,79%) te Asteraceae i Fabaceae (obje po 8,72%), a svojtama najbogatiji rodovi su Trifolium (23), Carex (20) i Centaurea (17). Među životnim oblicima prevladavaju hemikriptofiti (43,35%) i terofiti (25,45%), a među geoelementima najveći je udio mediteranskih (23,27%), južnoeuropskih (20,83%) i euroazijskih biljaka (17,43%). Udio biljaka od posebnog značaja bio je sljedeći: 76 je endema (5,91%), najviše iz skupine Ilirsko-jadranskih, 34 ugroženih (CR, EN, VU; 2,65%) i 155 strogo zaštićenih (12,06%) svojti u Hrvatskoj. Među endemima, poglavito ističemo prisutnost vrste Scabiosa delminiana Abadžić, što je drugi nalaz u Hrvatskoj. Svilaja je iznimno bogata orhidejama (51 svojta, 3,97%) među kojima je i Epipactis placentina Bongiorni & Grünanger čije je nalazište na Svilaji jedino u Hrvatskoj. Ukupno su tu 34 invazivne svojte, a njihovo rasprostranjenje ograničeno je na antropogena staništa.

Sažetak

Na temelju vlastitih istraživanja (2013.–2019.) i literaturnih podataka, u radu je po prvi put prikazan cjeloviti popis vaskularne flore planine Svilaje (1508 m n.v.). Utvrđeno je 1285 svojti, svrstanih u 502 roda i 109 porodica. Od toga su 552 svojte nove za Svilaju, a od 733 svojte prethodno zabilježene u literaturi za njih 128 nalazi nisu potvrđeni. Porodice s najvećim brojem svojti su Poaceae (8,79%) te Asteraceae i Fabaceae (obje po 8,72%), a svojtama najbogatiji rodovi su Trifolium (23), Carex (20) i Centaurea (17). Među životnim oblicima prevladavaju hemikriptofiti (43,35%) i terofiti (25,45%), a među geoelementima najveći je udio mediteranskih (23,27%), južnoeuropskih (20,83%) i euroazijskih biljaka (17,43%). Udio biljaka od posebnog značaja bio je sljedeći: 76 je endema (5,91%), najviše iz skupine Ilirsko-jadranskih, 34 ugroženih (CR, EN, VU; 2,65%) i 155 strogo zaštićenih (12,06%) svojti u Hrvatskoj. Među endemima, poglavito ističemo prisutnost vrste Scabiosa delminiana Abadžić, što je drugi nalaz u Hrvatskoj. Svilaja je iznimno bogata orhidejama (51 svojta, 3,97%) među kojima je i Epipactis placentina Bongiorni & Grünanger čije je nalazište na Svilaji jedino u Hrvatskoj. Ukupno su tu 34 invazivne svojte, a njihovo rasprostranjenje ograničeno je na antropogena staništa.

Ključne riječi

biološka raznolikost, dinarski krš, floristička istraživanja, Jadransko-dinarska karbonatna platforma, korologija, zaštita i očuvanje

PDF datoteka