Neofiti u flori Bedekovčine (sjeverozapadna Hrvatska)
Autori: Zvjezdana Stančić
Autori i afilijacije
U flori Bedekovčine zabilježene su 43 vrste neofita što čini 8.5 % od ukupno 507 samoniklih biljnih vrsta. Među neofitima utvrđeno je 11 invazivnih vrsta što čini 2 % ukupne flore, a najčešće su: Solidago gigantea Aiton, Erigeron annuus (L.) Desf., Echinocystis lobata (Michx.) Torr. & A. Gray, Robinia pseudoacacia L. i Ambrosia artemisiifolia L. Većina neofita raste na antropogenim staništima, a manji dio u sastavu poluprirodne i prirodne vegetacije. Vrste koje rastu na najvećem broju staništa su Solidago gigantea i Erigeron annuus. Obje vrste se kao dominantne pojavljuju na napuštenim poljoprivrednim površinama, Erigeron annuus u početnim, a Solidago gigantea u kasnijim fazama sukcesije. Neofitska flora analizirana je s obzirom na različita svojstva. Kao rezultat dobiveno je da među neofitima dominiraju vrste koje potječu iz Sjeverne Amerike (63%), slučajno unesene (86%), koje pripadaju terofitima (49%), jednogodišnjim zeljastim biljkama (47%), imaju karakteristike kompetitora (42%), koje se razmnožavaju samo pomoću sjemena (58%) te koje imaju svojstvo autohorije (53%).
Sažetak
U flori Bedekovčine zabilježene su 43 vrste neofita što čini 8.5 % od ukupno 507 samoniklih biljnih vrsta. Među neofitima utvrđeno je 11 invazivnih vrsta što čini 2 % ukupne flore, a najčešće su: Solidago gigantea Aiton, Erigeron annuus (L.) Desf., Echinocystis lobata (Michx.) Torr. & A. Gray, Robinia pseudoacacia L. i Ambrosia artemisiifolia L. Većina neofita raste na antropogenim staništima, a manji dio u sastavu poluprirodne i prirodne vegetacije. Vrste koje rastu na najvećem broju staništa su Solidago gigantea i Erigeron annuus. Obje vrste se kao dominantne pojavljuju na napuštenim poljoprivrednim površinama, Erigeron annuus u početnim, a Solidago gigantea u kasnijim fazama sukcesije. Neofitska flora analizirana je s obzirom na različita svojstva. Kao rezultat dobiveno je da među neofitima dominiraju vrste koje potječu iz Sjeverne Amerike (63%), slučajno unesene (86%), koje pripadaju terofitima (49%), jednogodišnjim zeljastim biljkama (47%), imaju karakteristike kompetitora (42%), koje se razmnožavaju samo pomoću sjemena (58%) te koje imaju svojstvo autohorije (53%).
Ključne riječi
CSR strategije, forme rasta, invazivne vrste, rasprostranjivanje sjemena, razmnožavanje, staništa, životni oblici

