Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 31 No.2

Dragonfly fauna (Insecta: Odonata) of Papuk Nature Park, Croatia

Autori: Marina Vilenica, Miran Katar, Toni Koren, Ana Štih Koren

Autori i afilijacije

  • Marina Vilenica University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Trg Matice hrvatske 12, 44250 Petrinja, Croatia
  • Miran Katar Croatian association of freshwater ecologists, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Toni Koren Croatian Herpetological Society - Hyla, Lipovac I, 7, 10000 Zagreb, Croatia
  • Ana Štih Koren Association Hyla, Lipovac I n. 7, Zagreb, Croatia

Odonata (vretenca) su amfibijski red kukaca koji čini važnu poveznicu između vodenih i kopnenih staništa. Vretenca se često koriste kao bioindikatori zdravlja slatkovodnih staništa. Tijekom proljeća i ljeta 2017. i 2019. istraživana je fauna vretenaca na ukupno 44 slatkovodna staništa na širem području Parka prirode Papuk. U istraživanje su uključena 23 lotička i 21 lentičko stanište. Zabilježili smo 29 vrsta vretenaca, s većom brojnošću vrsta na lentičkim (35) nego na lotičkim staništima (16). Najraširenija vrsta na cijelom istraživanom području bila je Calopteryx virgo, dok su Aeshna affinis, Epitheca bimaculata i Sympetrum meridionale bile najrjeđe. Najčešće zabilježene vrste na lentičkim staništima bile su Platycnemis pennipes, Coenagrion puella i Ischnura elegans, a na lotičkim staništima bile su to vrste Calopteryx virgo, Onychogomphus forcipatus i Cordulegaster bidenatata. Iako su na slatkovodnim staništima na širem području Parka zabilježeni brojni antropogeni pritisci, čak 11 zabilježenih vrsta u nekoj je od kategorija ugroženosti, što naglašava konzervacijsku vrijednost vodenih staništa na istraživanom području. Naši rezultati predstavljaju prvi prvi popis vrsta vretenaca Parka prirode Papuk, i stoga su važan doprinos našem poznavanju faune vretenaca i rasprostranjenosti njihovih vrsta na području Hrvatske.

Sažetak

Odonata (vretenca) su amfibijski red kukaca koji čini važnu poveznicu između vodenih i kopnenih staništa. Vretenca se često koriste kao bioindikatori zdravlja slatkovodnih staništa. Tijekom proljeća i ljeta 2017. i 2019. istraživana je fauna vretenaca na ukupno 44 slatkovodna staništa na širem području Parka prirode Papuk. U istraživanje su uključena 23 lotička i 21 lentičko stanište. Zabilježili smo 29 vrsta vretenaca, s većom brojnošću vrsta na lentičkim (35) nego na lotičkim staništima (16). Najraširenija vrsta na cijelom istraživanom području bila je Calopteryx virgo, dok su Aeshna affinis, Epitheca bimaculata i Sympetrum meridionale bile najrjeđe. Najčešće zabilježene vrste na lentičkim staništima bile su Platycnemis pennipes, Coenagrion puella i Ischnura elegans, a na lotičkim staništima bile su to vrste Calopteryx virgo, Onychogomphus forcipatus i Cordulegaster bidenatata. Iako su na slatkovodnim staništima na širem području Parka zabilježeni brojni antropogeni pritisci, čak 11 zabilježenih vrsta u nekoj je od kategorija ugroženosti, što naglašava konzervacijsku vrijednost vodenih staništa na istraživanom području. Naši rezultati predstavljaju prvi prvi popis vrsta vretenaca Parka prirode Papuk, i stoga su važan doprinos našem poznavanju faune vretenaca i rasprostranjenosti njihovih vrsta na području Hrvatske.

Ključne riječi

staništa, zaštićeno područje, antropogeni pritisci, ugrožene vrste, Odonata