• Hrvatski
    • English
Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 31 No.2

A contribution to the knowledge of the distribution of Dalmatocytisus dalmaticus (Vis.) Trinajstić (Fabaceae).

Autori: Milenko Milović, Jagoda Karađole, Marija Pandža

Autori i afilijacije

  • Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia
  • Jagoda Karađole Put Dubrave 48, HR-22000 Šibenik, Croatia
  • Marija Pandža Murterski Škoji Primary School, HR-22243 Murter, Croatia

Stenoendemska vrsta Dalmatocytisus dalmaticus (Vis.) Trinajstić do sada je bila poznata samo s dva nalazišta (brdo Medinjak i Šušnjevača) na periferiji Sinja. Populacije velike brojnosti pronađene su na više od 30 novih nalazišta u široj okolici naselja Sinj, Otok i Trilj. Biljka raste na podlozi vapnenih lapora, na kamenjarskim travnjacima, kao i u prizemnom sloju sađenih šuma crnog bora i uz rubove borovih šuma. Ukupnu površinu na kojoj dolazi D. dalmaticus procjenjujemo na približno 1,5 km2. Areal je znatno smanjen širenjem naselja Jasenovo i Poljak, gradnjom makadamskog puta kroz brdo Greda, a planirana izgradnja kamenoloma s pristupnom cestom na području Šušnjevače rezultirat će dodatnim smanjenjem areala. Staništa su izložena jakom antropogenom pritisku i pomjenama koje su rezultat prethodne i sadašnje sadnje crnog bora. Temeljem metoda procjene ugroženosti Međunarodnog saveza za očuvanje prirode, predlažemo uvrštavanje vrste D. dalmatycus u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske u kategoriji ugrožene svojte (EN; kriteriji, B2ab(ii,iii,iv)).

Sažetak

Stenoendemska vrsta Dalmatocytisus dalmaticus (Vis.) Trinajstić do sada je bila poznata samo s dva nalazišta (brdo Medinjak i Šušnjevača) na periferiji Sinja. Populacije velike brojnosti pronađene su na više od 30 novih nalazišta u široj okolici naselja Sinj, Otok i Trilj. Biljka raste na podlozi vapnenih lapora, na kamenjarskim travnjacima, kao i u prizemnom sloju sađenih šuma crnog bora i uz rubove borovih šuma. Ukupnu površinu na kojoj dolazi D. dalmaticus procjenjujemo na približno 1,5 km2. Areal je znatno smanjen širenjem naselja Jasenovo i Poljak, gradnjom makadamskog puta kroz brdo Greda, a planirana izgradnja kamenoloma s pristupnom cestom na području Šušnjevače rezultirat će dodatnim smanjenjem areala. Staništa su izložena jakom antropogenom pritisku i pomjenama koje su rezultat prethodne i sadašnje sadnje crnog bora. Temeljem metoda procjene ugroženosti Međunarodnog saveza za očuvanje prirode, predlažemo uvrštavanje vrste D. dalmatycus u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske u kategoriji ugrožene svojte (EN; kriteriji, B2ab(ii,iii,iv)).

Ključne riječi

Dalmatocytisus dalmaticus, procjena ugroženosti, srednja Dalmacija, stenoendem, ugrožena vrsta (EN)

PDF datoteka