Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 32 No.2

Contribution to the knowledge of serpentine flora in western Kosovo, with comparisons of the western, central and northern serpentine massifs

Autori: Elez Krasniqi, Naim Berisha

Autori i afilijacije

  • Elez Krasniqi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Prishtina, Kosovo
  • Naim Berisha Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Prishtina, Kosovo

Rad donosi rezultate florističkog istraživanja provedenog između 2011. i 2021. na planini Kaznik, zapadno Kosovo. Zabilježena je ukupno 361 biljna svojta iz 75 porodica i 147 rodova. Područjem dominiraju serpentinska tla, poznata po povećanom broju endemskih svojti. Detaljna analiza horoloških i bioloških podataka, zajedno s općim vegetacijskim podacima, naglasila je osobitosti planine Kaznik i njegovu florističku važnost. Petnaest svojti pripada ugroženim svojtama na nacionalnoj razini, a 17 svojti su endemi. Za svaku svojtu daju se podaci o flornom elementu, staništu, životnom obliku i vegetaciji. Sintaksonomska analiza zabilježenih svojti pokazala je da pripadaju u devet vegetacijskih razreda, s tim da je dominantan razred šumske vegetacije Quercetea pubescentis, s hrastom meduncem. Također je napravljena usporedba serpentinske flore planine Kaznik i središnjeg te sjevernog Kosova. Što se tiče florističke važnosti, i visokog stupnja bioraznolikosti na serpentinima ovi podaci su od posebne važnosti za bolje razumijevanje florističkog sastava Kosova.

Sažetak

Rad donosi rezultate florističkog istraživanja provedenog između 2011. i 2021. na planini Kaznik, zapadno Kosovo. Zabilježena je ukupno 361 biljna svojta iz 75 porodica i 147 rodova. Područjem dominiraju serpentinska tla, poznata po povećanom broju endemskih svojti. Detaljna analiza horoloških i bioloških podataka, zajedno s općim vegetacijskim podacima, naglasila je osobitosti planine Kaznik i njegovu florističku važnost. Petnaest svojti pripada ugroženim svojtama na nacionalnoj razini, a 17 svojti su endemi. Za svaku svojtu daju se podaci o flornom elementu, staništu, životnom obliku i vegetaciji. Sintaksonomska analiza zabilježenih svojti pokazala je da pripadaju u devet vegetacijskih razreda, s tim da je dominantan razred šumske vegetacije Quercetea pubescentis, s hrastom meduncem. Također je napravljena usporedba serpentinske flore planine Kaznik i središnjeg te sjevernog Kosova. Što se tiče florističke važnosti, i visokog stupnja bioraznolikosti na serpentinima ovi podaci su od posebne važnosti za bolje razumijevanje florističkog sastava Kosova.

Ključne riječi

vaskularne biljke, horologija, sintaksonomija, biljna raznolikost, serpentinski