Potresi u Å¡piljama
NaÅ¡ kustos Damir LackoviÄ za vas je obradio jednu iznimno zanimljivu temu!
U pitanju su âPOTRESI U Å PILJAMAâ i u narednim danima kroz Äetiri objave objasnit Äe vam o Äemu se toÄno radi ð€
Je li sigurno boraviti u Å¡piljama za vrijeme potresa?
U pravilu su Å¡pilje za vrijeme potresa sigurnije od kuÄa na povrÅ¡ini Zemlje. MeÄutim, kao Å¡to niti sve kuÄe nisu jednako sigurne, tako niti sve Å¡pilje, kao i razliÄiti dijelovi iste Å¡pilje, nisu jednako sigurni.
Kao prvo, Å¡to je Å¡pilja bliÅŸe epicentru potresa, to je naravno i jaÄi utjecaj potresa. Nadalje, ulazi i kanali blizu povrÅ¡ine manje su sigurni od dubljih kanala.
Razlog tome je Å¡to su potresni valovi razorniji na samoj povrÅ¡ini nego u dubini Zemlje, sliÄno morskim valovima koji su jaÄi na povrÅ¡ini mora nego u dubini.
Osim toga, na povrÅ¡ini na stijene utjeÄu i stalne promjene temperature, vlage, bioerozija i dr., Å¡to ubrzava njihovo troÅ¡enje te ih Äini slabijim nego Å¡to su iste takve stijene u dubljim dijelovima sa stabilnom Å¡piljskom klimom.
GledajuÄi morfologiju Å¡piljskih kanala, manji cjevasti kanali u Ävrstoj temeljnoj stijeni, veÄinom vapnenac i dolomit u Hrvatskoj, koji nemaju siga, Å¡piljskih ukrasa, sigurniji su nego kanali velikog promjera ili velike dvorane koji su bogati sigama i drugim Å¡piljskim sedimentima.
Podrhtavanje potresa sruÅ¡it Äe prije svega osjetljive sige kao Å¡to su stalaktitne cjevÄice popularno zvane âmakaroniâ, tanje stalagmite, heliktite, a ponekad i Äitave zavjese, masivne stalagmite i stupove.
Sve su to samo Å¡piljski talozi koji se za vrijeme potresa mogu sruÅ¡iti, puknuti ili odvojiti od Ävrste stjenovite podloge na koju su istaloÅŸeni.
No baÅ¡ kao Å¡to podrhtavanje i padanje polica, slika i ormara u stanovima ne znaÄi ujedno i uruÅ¡avanje stropova i zidova, tako je i padanje siga na pod kanala joÅ¡ jako daleko od potpunog uruÅ¡avanja Äitavih kanala i dvorana.
ÄvrstoÄa temelja Å¡piljskih kanala – njihovih zidova, podova i stropova, ovisi prvenstveno o jaÄini tektonske raspucanosti stijene u kojoj se kanal nalazi, Å¡to su karakteristike nastale kompleksnim geoloÅ¡kim razvojem Äitavog podruÄja.
Tako Äe kanali nastali na sustavu brojnih pukotina biti podloÅŸniji oÅ¡teÄenjima nego oni nastali duÅŸ pojedinaÄne pukotine ili manjeg broja pukotina.
Kanali uz rasjede – pukotine duÅŸ kojih je prilikom loma doÅ¡lo i do smicanja stijene, te dvorane koje se nalaze na sjeciÅ¡tima viÅ¡e rasjeda i pukotina, potencijalno Äe biti podloÅŸniji odlamanju i padanju rasjedom razlomljenih dijelova stijene.
Glavni kanal Å¡pilje Veternice na Medvednici pruÅŸa se ispod strme padine podno planinarskog doma Glavica te se na taj naÄin vrlo brzo odmiÄe od povrÅ¡ine, odnosno djelovanja jaÄih povrÅ¡inskih potresnih valova.
Stoga moÅŸemo pretpostaviti jaÄi utjecaj potresa samo na ulazu i dijelovima Å¡pilje koji se pribliÅŸavaju povrÅ¡ini.
Primjeri osjetljivih siga koje se mogu slomiti ili srušiti za vrijeme potresa:
Tanke stalaktitne cjevÄice mogu se slomiti veÄ pri slabom potresu.
Snimio: D. LackoviÄ â u Tounju.
Tanki heliktiti takoÄer se mogu slomiti veÄ pri slabom potresu.
Snimio: D. LackoviÄ â u Tounju.
Tanki visoki stalagmit moÅŸe uslijed podrhtavanja potresa puknuti ili se Äitav sruÅ¡iti.
Snimio: D. LackoviÄ â na lokaciji Kojina Jama.
Velike tanke zavjese na stropu kanala takoÄer su podloÅŸne pucanju.
Snimio: D. LackoviÄ â na lokaciji Kojina Jama.
Rasjedna ploha, paraklaza, u stropu kanala MoÄiljske Å¡pilje kod Dubrovnika. Vidljivi su tragovi kretanja stijene po rasjedu, tzv. strije, u pravcu od donjeg lijevog ugla slike do gornjeg desnog.
U desnom dijelu slike na stropu su vidljivi i tragovi odlomljene stijene koja se vjerojatno odlomila prilikom nekog od prošlih potresa.
Snimio: D. LackoviÄ â na lokaciji MoÄiljska Å¡pilja.
Tragovi potresa u Å¡piljama
Å pilje su zaÅ¡tiÄeni okoliÅ¡i u kojima ostaju zapisani i trajno saÄuvani razliÄiti dogaÄaji geoloÅ¡ke proÅ¡losti Zemlje, pa tako i potresi.
Na podu velikih kanala i dvorana Äesto se nalaze blokovi stijena te Äitave sige ili njihovi dijelovi, najÄeÅ¡Äe vrhovi stalaktita, koji su otpali sa stropova i zidova ili su se sruÅ¡ili na samom podu kanala, stalagmiti, za vrijeme davnih potresa.
OdreÄivanjem starosti siga koje su, nakon potresa, na puknuÄima nastavile rasti, moguÄe je saznati starost samih potresa u dalekoj proÅ¡losti.
Ponekad se sige mogu sruÅ¡iti iz drugih razloga, npr. veliki na vrhu zadebljani stalaktiti mogu postati sami sebi preteÅ¡ki i jednostavno puknuti, a tanke stalaktitne cjevÄice i heliktite moÅŸe sruÅ¡iti Äak i jako strujanje zraka ili Å¡iÅ¡miÅ¡ svojom teÅŸinom.
Iznenadne velike poplave mogu napraviti velike promjene – sruÅ¡iti stalagmite, isprati glinovitu podlogu siga i tako izazvati njihovo uruÅ¡avanje i dr.
Zanimljivo je da neke sige, poput Å¡piljskih paleta Äije taloÅŸenje zapoÄinje nastankom pukotine u stijeni ili sigi, zapoÄinju svoj rast baÅ¡ nakon potresa.
Cirkulacijom vode uz pukotinu kristaliziraju tanke kalcitne ploÄe koje nazivamo Å¡piljske palete, a naknadnom cirkulacijom vode s vanjske strane moÅŸe doÄi do njihovog prekrivanja sigovinom te rasta stalaktita, kao na primjeru Å¡piljske palete iz Å¡pilje Lucinke.
Vjerojatni tragovi potresa:
Slomljeni stalaktit na stropu kanala na kojem je nakon loma izrastao novi stalaktit, Å pilja za GromaÄkom vlakom.
Snimio: D. LackoviÄ â u OraÅ¡cu, Croatia.
Stalaktit otpao sa stropa na pod kanala gdje je srastao sa Å¡piljskim kamenicama, Å pilja za GromaÄkom vlakom.
Snimio: D. LackoviÄ â u OraÅ¡cu, Croatia.
SLIKA: Å piljska paleta sa stalaktitima nastala na pukotini stupa, Å pilja Lucinka.
Snimio: D. LackoviÄ â na lokaciji Mala Paklenica.
CRTEŜ: Rekonstrukcija nastanka špiljske palete i stalaktita na pukotini stupa u špilji Lucinki u Maloj Paklenici, s lijeva na desno:
A – vertikalno kretanje vode po stupu prije potresa.
B – potresom uzrokovana pukotina u stupu te poÄetak horizontalnog kretanja vode duÅŸ pukotine.
C – nastanak, kristalizacija, kalcitnih ploÄa – Å¡piljske palete.
D – zasigavanje palete uslijed vanjske cirkulacije vode te stvaranje stalaktita.
Potresom potaknut nastanak neobiÄne sige iz Zbirke siga HPM-a
Ova neobiÄna siga pronaÄena je prilikom speleoloÅ¡kih istraÅŸivanja podruÄja doline Neretve 1998. godine.
Njena posebnost je u tome Å¡to je u istoj sigi njen gornji dio stalagmit, a donji stalaktit.
BuduÄi da stalaktiti nastaju na stropu kanala, a stalagmiti na podu, kako je moguÄe da se podni stalagmit istaloÅŸio na korijen stropnog stalaktita?
Najvjerojatniji odgovor nam daje upravo potres!
Potres je mogao srušiti stalaktit sa stropa koji se pri padu zabio u glinovit pod kanala. Sa stropa je nastavila kapati otopina i taloşiti stalagmit na korijenu, bazi, nekadašnjeg stalaktita, vidi sliku i crteşe.
Detaljnim izotopnim analizama ove neobiÄne sige, metodom 14C ili U-Th, moglo bi se odrediti vrijeme neposredno nakon potresa, odnosno starost potresa.
Iz Zbirke siga HPM-a: Stalagmit na stalaktitu, Jama na Plitvinama II. VeliÄina 75 x 7.5 x 7 cm. Inv. br. 600:ZAG; 9200:MP1.
Rekonstrukcija nastanka stalagmita na stalaktitu u Jami na Plitvinama II:
A â Rast stalaktita na stropu kanala prije potresa.
Crtao: Adrian Grbac LackoviÄ
B â Pad stalaktita za vrijeme potresa.
Crtao: Adrian Grbac LackoviÄ
C â Zabijanje stalaktita u glinoviti pod kanala.
Crtao: Adrian Grbac LackoviÄ
D â Rast stalagmita na stalaktitu.
Crtao: Adrian Grbac LackoviÄ
E â KonaÄan oblik stalagmita na stalaktitu.
Crtao: Adrian Grbac LackoviÄ