Međunarodni dan kornjača
🐢 Međunarodni dan kornjača 🐢
#WorldTurtleDay
Utemeljila ga je neprofitna organizacija American Tortoise Rescue (ATR) 1990. godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite kornjača.
Kornjače, Chelonia ili Testudines, najstarija su danas živuća skupina gmazova.
Nekada se smatralo da je to ujedno i najstarija skupina amniota, organizama čija jaja imaju dodatne ovojnice. Razvitak ovakvih jaja omogućio je kralješnjacima život izvan vode i naseljavanje kopnenih staništa. Ribe i vodozemci su, primjerice, anamnia, tj. njihova se jaja moraju razvijati u vodi.
Prema danas važećim teorijama evolucije kornjače ipak nisu najstariji amniota, iako se donedavno smatralo da jesu, već su to direktni preci današnjih sisavaca.
Prema The Reptilia Database danas je poznato ukupno 354 vrste kornjača koje su razdijeljene u 2 podreda, Cryptodira – krijovratke i Pleurodira – vijovratke, s ukupno 13 porodica. Od njih samo 6 vrsta su autohtone, odnosno zavičajne, u Hrvatskoj.
Tri su kopnene vrste: obična čančara, Testudo hermanni, barska kornjača, Emys orbicularis, i riječna kornjača, Mauremys rivulata.
Obična čančara u Hrvatskoj naseljava kopnena staništa primorskih krajeva. Obitava najčešće u makiji i kamenjarskim travnjacima od Istre do juga Hrvatske.
U različitim tipovima voda na kopnu žive barska i riječna kornjača. Barska je kornjača široko rasprostranjena u Hrvatskoj, dok riječna kornjača naseljava samo najjužnije dijelove Hrvatske, od Baćinskih jezera prema jugu.
Pored njih, na području hrvatskog dijela Jadranskog mora zabilježene su tri morske vrste: glavata želva, Caretta caretta, zelena želva, Chelonia mydas, i sedmopruga usminjača, Dermochelys coriacea.
Od njih je samo glavata želva stalni pripadnik naše faune, dok ostale dvije vrste povremeno navraćaju u Jadransko more. No ni za glavatu želvu nije zabilježeno da za polaganje jaja koristi pješčane plaže duž naše obale.
U vodama na kopnu područja Hrvatske zabilježene su sljedeće strane, alohtone, vrste i podvrste kornjača:
🔸 crvenouha kornjača, Trachemys scripta elegans
🔸 žutouha kornjača, Trachemys scripta scripta
🔸 lažne geografske kornjače, Graptemys pseudogeographica kohnii i Graptemys pseudogeographica pseudogeographica
🔸 kineska mekoštitka kornjača, Pelodiscus sinensis
Dok je većina navedenih vrsta u Hrvatskoj pronađena na samo 1 do 3 mjesta, nalazi crvenouhih kornjača, Trachemys scripta elegans, poznati su za cijelu Hrvatsku.
Posljedica je to činjenice kako su ovu, jedno vrijeme kao kućnog ljubimca vrlo popularnu vrstu, vlasnici neodgovorno puštali u prirodu. U staništima u kojima je zabilježena njihova prisutnost najčešće ugrožavaju opstanak autohtone barske kornjače.
Kao i u cijelom svijetu, kopnene kornjače su i u Hrvatskoj najviše ugrožene zbog promjena koje nastaju u njihovim prirodnim staništima, isušivanja močvarnih staništa, nestajanja lokvi, bara, mrtvica i ribnjaka, kanaliziranja rijeka, urbanizacije i drugo, zbog unošenja stranih invazivnih vrsta ili lova zbog hrane i prodaje.
Morske kornjače ugrožene su pak zagađivanjem mora različitim vrstama otpada, posebice plastičnim otpadom, ribarskim kočama, elisama brzih motornih jahti i slično.
Najugroženija je naša vrsta riječna kornjača.
Njihova je populacija u prirodnim staništima na jugu Hrvatske procijenjena na oko 1000 jedinki.
Priredio: Eduard Kletečki