Izložba NOVI MUZEJ 2023. – Hrvatski prirodoslovni muzej u vremenima izazova 1846.-2023.
Hrvatski prirodoslovni muzej u vremenima izazova 1846. – 2023.
9. rujna – 7. listopada 2021.
Izložba predstavlja povijest institucije i njezine aktivnosti na putu prema novom muzeju, pružajući uvid u slavnu prošlost palače, dio bogatog fundusa te buduće vrijednosti novog muzeja. Riječ je o važnoj nacionalnoj instituciji koja je obilježila povijest hrvatskog prirodoslovlja i ostvarila brojne znanstvene uspjehe.
Fundusom najveći zagrebački muzej – generator urbanog razvoja i inkluzije
Želimo sačuvati od zaborava povijest muzejske institucije i arhitektonski izgled plemićke palače Pejačević/Amadéo. Prije nego što se u nju 1868. godine uselio Hrvatski prirodoslovni muzej, u palači su djelovali prvo zagrebačko javno kazalište i prva kazališna kavana. Ovdje su se nalazile i Jelačićeva kovnica novca, Zemaljsko računovodstvo te kasnije brojni odsjeci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Godine 2021. muzej je postao primjer opsežne poslijepotresne obnove Gornjega grada, generator urbanog razvoja te mjesto istraživanja, učenja, igre i znatiželje.
Novosti u cjelogodišnjoj turističkoj ponudi
Rekonstrukcijom muzeja i uspostavom pješačke poveznice između Gornjega grada i zelenih površina Tuškanca građanima će biti omogućen lakši „bijeg” iz urbane Mesničke u prirodu. Time će ova gradska palača i njezini posjetitelji ponovno dobiti element hortikulturnog uređenja koji je postojao još u 18. stoljeću, stvarajući jedinstveni prirodoslovni muzej na otvorenom u srcu Zagreba.
U atrij muzeja ugrađena su dva mosta na prvom i drugom katu. Namijenjeni su izlaganju velikih eksponata poput modela dupina, dinosaura i kostura zagrebačkog kita, a istovremeno omogućuju atraktivne poglede na postav i kružno kretanje posjetitelja. Mostovi također služe integraciji suvremenih tehničkih rješenja potrebnih za održavanje kulturnih i znanstvenih događanja tijekom cijele godine.
Podzemni aneks predstavlja novu interpolaciju u prostoru palače Amadéo koja ne narušava vanjski prostor Tuškanca. Namijenjen je održavanju povremenih i gostujućih izložbi na površini od 351 m².
Znanost za javnost – nove tehnologije i prirodoslovni laboratoriji
Nove tehnologije i prirodoslovni laboratoriji predstavljaju najsnažniju poveznicu između djelatnika muzeja i posjetitelja te prostor susreta znanstvenog promišljanja i znatiželje javnosti.
U stalnom postavu bit će predstavljeno oko 5000 odabranih predmeta iz 114 zbirki. Svaka tema bit će interpretirana suvremenim metodama prezentacije, uključujući multimediju, holograme i laserske projekcije. Postav je prilagođen svim dobnim skupinama te osobama s invaliditetom, a posjetiteljima će biti dostupan i višejezični interaktivni mrežni sadržaj te internetska muzejska trgovina.
Stalni postav započinje u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom Svemir, uz impresivnu 8K projekciju. Ova dvorana predstavlja novost u turističkoj ponudi Zagreba te će biti dostupna za brojna kulturna, znanstvena i gospodarska događanja.
Memorijalne sobe Spiridiona Brusine i Dragutina Gorjanovića-Krambergera ostaju očuvane u izvornom restauriranom obliku kako bi sačuvale duh vremena s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Posjetitelji ih razgledavaju kroz staklenu stijenu, čime se stvara dojam vremenske kapsule bez narušavanja izvornog postava.
Putovanje kroz vrijeme
Jedinstveni fundus s 1,43 milijuna predmeta i tradicija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, duga 176 godina, zasjat će novim sjajem.
U stalnom postavu posjetitelji će putovati kroz vrijeme – od nastanka Zemlje prije 4,5 milijardi godina, preko razvoja života i pojave čovjeka, sve do raznolikosti vrsta koje nas danas okružuju i koje su suočene s brojnim izazovima očuvanja.
Izložbu je financijski omogućio Ured za kulturu Grada Zagreba.
Pokrovitelj izložbe: FREYWILLE
Autori
Iva, Mihoci; Branimir Ivić; Tatjana Vlahović

