Marija Braut na Mljetu: izložba „Lica krajolika“ u Goveđarima i Babinom Polju
“`html
Marija Braut – Lica krajolika
Hrvatski prirodoslovni muzej i Planinarsko društvo Mljet predstavljaju
izložbu “Marija Braut – Lica krajolika” na otoku Mljetu.
Otvorenje izložbe
1. svibnja 2026. u 19:00
Galerija Stara Škula, Goveđari
Raspored izložbe
Goveđari
Galerija Stara Škula — prva faza, 2 mjeseca.
Babino Polje
Dom kulture — druga faza, 2 mjeseca.
Organizacija i kustoski rad
Jasminka Poklečki Stošić
Marin Perković
O izložbi
Izložba “Marija Braut – Lica krajolika” nastavak je uspješnog
predstavljanja održanog u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
Posvećena je jednoj od najvažnijih hrvatskih fotografkinja druge polovice
20. i početka 21. stoljeća — Mariji Braut.
Na Mljetu se projekt ostvaruje u suradnji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
i Planinarskog društva Mljet.
Izložba okuplja odabrane radove iz njezina opusa, s naglaskom na fotografije
krajolika i prirode, posebno na prizore Mljeta, otoka kojemu se autorica vraćala desetljećima.
Koncept
Krajolik kao vizualna poezija
Njezine fotografije istražuju odnos svjetla, mora, vegetacije i kamena,
stvarajući radove koji nadilaze dokumentarnost i postaju vizualna poezija.
Dijalog krajolika
“Lica krajolika” temelje se na dijalogu različitih pejzaža — od mirnih prizora
do dinamičnih morskih krajolika, u kojima priroda postaje prostor doživljaja
i unutarnjeg ritma.
Obljetnica i reinterpretacija
Izložba obilježava 10. godišnjicu smrti umjetnice i nastavlja reinterpretaciju
njezina rada.
Ranije nepoznati negativi
Posebno se ističe deset uvećanja velikog formata izrađenih iz ranije nepoznatih
negativa, koje je Muzeju suvremene umjetnosti donirala umjetničina kći,
Ranka Saračević Würth. Dodatne materijale ustupio je Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Biografija
Marija Braut, rođena Kračun 1929. godine u Celju, preselila se u Zagreb 1941. godine.
Nakon studija arhitekture, krajem 1960-ih okrenula se fotografiji. U fotografiju
ju je uveo Tošo Dabac, kod kojega je započela kao učenica, a zatim i suradnica.
Od 1972. djelovala je kao samostalna umjetnica. Radila je u Galerijama grada Zagreba,
današnjem Muzeju suvremene umjetnosti, fotografirajući umjetnine i portretirajući
brojne umjetnike.
Tijekom karijere surađivala je s kazalištima i festivalima, uključujući Hrvatsko
narodno kazalište u Zagrebu, ZKM, Gavellu, Kerempuh i Dubrovačke ljetne igre.
Izlagala je na više od 100 samostalnih i skupnih izložbi te primila brojne nagrade,
među kojima su Nagrada Grada Zagreba i ULUPUH-ova nagrada za životno djelo.
Njezina fotografska ostavština čuva se u više institucija, među kojima su Muzej
grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski
državni arhiv i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
“`
Autori
Jasminka Poklečki Stošić, muzejska savjetnica
Marin Perković

