Završena proljetna istraživanja slapoljuba i šavoljika
Završen je proljetni ciklus terenskih istraživanja vodenih kornjaša slapoljuba (porodica Elmidae) i šavoljika (porodice Hydraenidae) pod vodstvom naše više kustosice nasl. doc. dr. sc. Vlatke Mičetić Stanković, a u sklopu stručne suradnje s dr. sc. Brankom Bruvo Mađarić s Instituta Ruđer Bošković na projektima financiranim od Zaklade Adris („Slapoljubi i šavoljike – skriveni pokazatelji zdravlja naših krških vodenih staništa“) te Hrvatske zaklade za znanost („Istočnojadranske šavoljike (Ochthebius; Hydraenidae; Coleoptera): Integrativna taksonomija kroz filogenomski pristup“ (IP-2025-02-1684)).
Do sada je ukupno odrađeno više od 130 lokaliteta, i to od najjužnije točke (Punta Oštro na Prevlaci) preko Konavala, okolice Dubrovnika, Stona, Pelješca, okolice Splita i Trogira, Zadra, otoka Raba, Vira, Paga, Krka i Cresa pa sve do sjevera Istre.
U terenskim istraživanjima sudjelovali su i drugi zaposlenici Muzeja: kustos Denis Bućan, mag. oecol., muzejski tehničar Tin Rožman te muzejska savjetnica izv. prof. dr. sc. Martina Podnar Lešić.
Slapoljube i šavoljike možete pronaći u različitim tipovima vodenih staništa, od izvora, potoka i rijeka, pa sve do lokvica na samoj morskoj obali. No, većina ih je vrlo osjetljiva na promjene u staništu uzrokovane djelovanjem čovjeka, zbog čega su upravo oni izvrstan pokazatelj kvalitete staništa.
Na fotografijama možete vidjeti neka od istraživanih staništa, kao i fotografiju šavoljike na kamenu te fotografiju slapoljuba s Peračkog Blata na Baćinskim jezerima (autor fotografije: gdin. Marinko Babić).
Nakon intenzivnog proljetnog sakupljanja ne slijedi stanka, već se terenski rad nastavlja tijekom ljeta i sve do jeseni, dok su istraživani kukci najaktivniji. Kada dođu hladniji i kraći dani, slijedi analiza u laboratoriju koja uključuje identifikaciju skupljenog materijala, njegovo prepariranje i pripremu za daljnje molekularne analize, kao i konačno pohranjivanje u zbirke Muzeja.
Sve ove aktivnosti doprinijet će boljem poznavanju faune naše zemlje te samim time i očuvanju biološke raznolikosti, ali i našeg najvećeg bogatstva – vode; izvora, rijeka, potoka, jezera i lokvica.
