Natura Croatica - Online članci

  • 2019
    • Natura Croatica, Vol. 28 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 28 No.1
  • 2018
    • Natura Croatica, Vol. 27 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 27 No.1
  • 2017
    • Natura Croatica, Vol. 26 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 26 No.1
  • 2016
    • Natura Croatica, Vol. 25 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 25 No.1
  • 2015
    • Natura Croatica, Vol. 24 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 24 No.1
  • 2014
    • Natura Croatica, Vol. 23 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 23 No.1
  • 2013
    • Natura Croatica, Vol. 22 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 22 No.1
  • 2012
    • Natura Croatica, Vol. 21 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 21 Suppl.1
    • Natura Croatica, Vol. 21 No.1
  • 2011
    • Natura Croatica, Vol. 20 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 20 No.1
  • 2010
    • Natura Croatica, Vol. 19 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 19 No.1
  • 2009
    • Natura Croatica, Vol. 18 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 18 No.1
  • 2008
    • Natura Croatica, Vol. 17 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 17 Suppl.2
    • Natura Croatica, Vol. 17 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 17 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 17 No.1
    • Natura Croatica, Vol. 17 Suppl.1
  • 2007
    • Natura Croatica, Vol. 16 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 16 Suppl.1
    • Natura Croatica, Vol. 16 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 16 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 16 No.1
  • 2006
    • Natura Croatica, Vol. 15 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 15 Suppl.1
    • Natura Croatica, Vol. 15 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 15 No.1-2
  • 2005
    • Natura Croatica, Vol. 14 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 14 Suppl.2
    • Natura Croatica, Vol. 14 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 14 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 14 Suppl.1
    • Natura Croatica, Vol. 14 No.1
  • 2004
    • Natura Croatica, Vol. 13 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 13 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 13 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 13 No.1
  • 2003
    • Natura Croatica, Vol. 12 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 12 Suppl.1
    • Natura Croatica, Vol. 12 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 12 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 12 No.1
  • 2002
    • Natura Croatica, Vol. 11 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 11 Suppl.1
    • Natura Croatica, Vol. 11 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 11 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 11 No.1
  • 2001
    • Natura Croatica, Vol. 10 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 10 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 10 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 10 No.1
  • 2000
    • Natura Croatica, Vol. 9 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 9 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 9 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 9 No.1
  • 1999
    • Natura Croatica, Vol. 8 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 8 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 8 No.2
    • Natura Croatica, Vol. 8 No.1
  • 1998
    • Natura Croatica, Vol. 7 No.4
    • Natura Croatica, Vol. 7 No.3
    • Natura Croatica, Vol. 7 No.2
  • Revidirani popis Pyraloidea (Lepidoptera: Pyraloidea) Hrvatske
    • Danijela Gumhalter
    • Izvorni znanstveni članak
    • Danijela Gumhalter Azuritweg 2, 70619 Stuttgart, Germany

    sažetak

    Prvi popis vrsta Pyraloidea Hrvatske objavljen 2019. godine broji 362 vrste. Privremeni popis i bibliografija Pyraloidea Balkanskog poluotoka objavljeni su 2018. godine, no zbog nezgodnog vremenskog preklapanja nije uzeta u obzir pri izradi prvog popisa. Ovaj rad donosi nove podatke o 16 dodatnih vrsta iz spomenute publikacije. Uzevši istu u obzir, broj vrsta Pyraloidea u fauni Hrvatske raste na 377 vrsta. Ažurirani popis sada ukupno broji 207 vrsta por. Crambidae i 170 vrsta por. Pyralidae, što predstavlja oko 45% ukupne europske faune Pyraloidea. Predstavljen je revidirani popis. Dodatna 31 vrsta koja nije navedena u privremenom popisu Balkanskog poluotoka, a koje su uvrštene u prvi hrvatski popis Pyraloidea, također su raspravljane. Usto, izvršena je usporedba sa susjednim državama regije.

    ključne riječi

    Crambidae; Pyralidae; popis; fauna; Hrvatska

  • Kratkoročni učinci prirodnog protoka na kvalitetu vode duž dva urbana potoka – pilot-istraživanje
    • Nina Haas, Mateusz Werner, Mirela Sertić Perić
    • Izvorni znanstveni članak
    • Nina Haas Faculty of Science, University of Salzburg, Hellbrunnerstrasse 34, 5020 Salzburg, Austria
    • Mateusz Werner Faculty of Mechanical and Power Engineering, Wroclaw University of Science and Technology, Wybrzeże Wyspiańskiego Street 27, 50-370 Wrocław, Poland
    • Mirela Sertić Perić Department of Zoology, Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    U ovom pilot-istraživanju istražili smo kratkoročne učinke prirodnog protoka na kakvoću vode na šest postaja smještenih duž dva urbana potoka - Blizneca (B) i Velikog potoka (VP) - koji protječu kroz Zagreb, glavni grad Hrvatske. Potoci izviru unutar Parka prirode Medvednica (gornji tok) i teku duž rastućeg urbanog gradijenta, kroz središnji dio Zagreba (srednji i donji tok). Svaki drugi dan tijekom dva tjedna u listopadu 2017. mjereni su sljedeći fizičko-kemijski parametri za vodu: protok, temperatura vode i koncentracija kisika, konduktivitet, pH, kemijska potrošnja kisika (KPKKMnO4) i koncentracija hranjivih soli (nitrita, nitrata, ortofosfata) u vodi. Najvarijabilniji parametri tijekom dva tjedna bile su koncentracije hranjivih soli. Bliznec je općenito pokazao značajno više vrijednosti protoka i koncentracije kisika u odnosu na Veliki potok, koji je imao značajno više vrijednosti KPKKMnO4 i koncentracije nitrita. Srednji i donji dijelovi toka oba potoka imali su značajno više temperature te koncentracije nitrita i nitrata u odnosu na gornji tok. Nekoliko fizičko-kemijskih parametara (protok, koncentracije nitrita, nitrata i ortofosfata, konduktivitet i KPKKMnO4) pokazali su veliku podudarnost vremenskih trendova između dva potoka, između tri dijela toka i između šest postaja, što je i dokazano relativno visokim koeficijentom (τ > 0.60) koji ukazuje na vremensko podudaranje parametara. To je nadalje ukazalo da se okolišni uvjeti (kakvoća vode) duž naših potoka ujednačeno mijenjaju u prostoru i vremenu. Podaci su također ukazali na značajne promjene mjerenih fizikalno-kemijskih parametara nakon nevremena (razdoblja povišenog protoka vode). Nadalje, korelacijskom analizom je utvrđeno da konduktivitet značajno ovisi o protoku. Rezultati ovog pilot-istraživanja pokazuju da su urbani potoci vrlo dinamični ekosustavi koji pokazuju povećanu osjetljivost na promjene u okolišu, kao što su antropogeni utjecaji i lokalni vremenski uvjeti. Predlažemo da se u okviru ekoloških studija i pri upravljanju okolišem unutar urbanih zona uzme u obzir značajna ekološka varijabilnost urbanih vodotoka.

    ključne riječi

    urbani potoci; antropogeni utjecaj; uporaba zemljišta; kvaliteta vode

  • DNA barkodiranje porodice Phryganeidae (Insecta, Trichoptera) u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na filogeniju, rasprostranjenost i konzervacijsku biologiju
    • Mladen Kučinić, Anđela Ćukušić, Darko Cerjanec, Martina Podnar, Mladen Plantak, Sanja Žalac, Renata Ćuk, Ivan Vučković, Halil Ibrahimi, Antun Delić
    • Izvorni znanstveni članak
    • Mladen Kučinić Department of Biology (Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Anđela Ćukušić Croatian Ministry of Potection of Nature and Energetic, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Croatia
    • Darko Cerjanec Primary School Barilović, HR-47 252 Barilović 96, Croatia
    • Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
    • Mladen Plantak Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia
    • Sanja Žalac Plitvice Lakes National Park, 53231 Plitvička jezera, Croatia
    • Renata Ćuk Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, Croatia
    • Ivan Vučković Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia
    • Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
    • Antun Delić Nikole Šubića Zrinskog 3, 43290 Grubišno Polje, Croatia

    sažetak

    Porodica Phyrganeidae broji u Europi 7 rodova i 20 vrsta. Iz ove porodice na području Hrvatske utvrđeno je 6 vrsta, od kojih su DNA barkodirane četiri vrste, zabilježene i prikupljene u posljednjih pet godina. Faunistički najzanimljiviji je nalaz vrste Trichostegia minor Curtis, 1834 s područja rijeke Gacke (regija Lika), gorska Hrvatska. U BOLD bazu upisane su četiri vrste sa šest DNA barkodiranih primjeraka. S područja rijeke Gacke je DNA barkodirano i upisano u BOLD bazu 10 primjeraka s osam vrsta, uključujući i vrstu T. minor. Filogenetska istraživanja temeljena na analizi DNA barkod podataka pokazala su zanimljive rezultate. Primjerak vrste T. minor prikupljen na području rijeke Gacke grupira se s primjerkom te vrste iz Austrije u zasebnu podrgrupu, što ukazuje na manje molekularne specifičnosti. Filogenetska analiza potvrdila je i opravdanost statusa podvrste iz Mongolije, Phryganea grandis rotundata Ulmer, 1905. U budućim istraživanjima faune Trichoptera Hrvatske nastavit će se istraživanja porodice Phyrganeidae u različitim dijelovima Hrvatske u svrhu utvrđivanja detaljnijeg rasprostranjenja svih zabilježenih vrsta, potencijalnog nalaza neke još nezabilježene vrste, ali i nalaza te DNA barkodiranja vrsta Hagenella clathrata (Kolenati, 1848) i Oligostomis reticulata (Linnaeus, 1761). Za te vrste bit će potrebno utvrditi i određene značajke u području konzervacijske biologije potrebne za njihovu zaštitu i zaštitu lokaliteta na kojima žive, jer je očito da su to vrlo rijetke vrste u fauni Hrvatske, a u koje pripada i vrsta T. minor; naime, 50% zabilježenih vrsta porodice Phyrganeidae u Hrvatskoj su rijetke i vrlo rijetke vrste.

    ključne riječi

    COI; Phryganea grandis rotundata; Trichostegia minor; jugoistočna Europa; dinarski krš; rijeka Gacka

  • Raznolikost orhideja (Orchidaceae) u zbirci Hrvatskog Herbarija sensu stricto (ZA)
    • Vedran Šegota, Tihana Vilović, Ivana Zovko
    • Vedran Šegota Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
    • Tihana Vilović University of Zagreb, Faculty of Science, Division of Biology, Department of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
    • Ivana Zovko Šelište bb, 72230 Žepče, Bosna i Hercegovina

    sažetak

    Zbirka orhideja u Hrvatskom herbariju sensu stricto sadrži ukupno 1373 herbarijskih listova, koji pripadaju 91 svojti (25 rodova, 76 vrsta, 11 podvrsta i četiri hibrida). Većina zbirke potječe iz Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Italija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora). Najbrojniji rodovi su Orchis, Ophrys i Anacamptis, a vrste Gymnadenia conopsea, Platanthera bifolia, Anacamptis morio, Neotinea tridentata, Cephalanthera longifolia i Dactylorhiza maculata. Najstariji primjerci potječu iz 1883., a prosječna starost zbirke je čak 113 godina. Glavni sakupljači su Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc i Ambroz Haračić. U zbirci se čuvaju holotipovi i izotipovi vrsta Epipactis rivularis i Ophrys dinarica, a eksikati Malaxis monophyllos, Herminium monorchis i Ophrys × muellneri su jedini dokaz postojanja ovih vrsta u Hrvatskoj. Svi herbarijski primjerci su digitalizirani i javno su dostupni preko virtualnog herbarija

    ključne riječi

    Hrvatska; digitalizacija; herbarij; orhideje

  • Prilog poznavanju faune danjih i noćnih leptira (Insecta: Lepidoptera) u Gornjim Plavnicama, Bjelovar (Hrvatska) – rezultat jednogodišnjeg fotografskog istraživanja
    • Monika Veljković
    • Izvorni znanstveni članak
    • Monika Veljković Gornje Plavnice 56, 43000 Bjelovar, Hrvatska

    sažetak

    Rad donosi popis 100 vrsta leptira iz 14 porodica, zabilježenih u Gornjim Plavnicama blizu grada Bjelovara, Hrvatska, od 14. travnja 2017. do 1. rujna 2017. godine. Ovo istraživanje, temeljeno na fotografijama, uglavnom se provodilo na području livada, neobrađenih poljoprivrednih površina, rubova šuma i dvorišta na području istraživanja te predstavlja doprinos poznavanju faune danjih i noćnih leptira Bjelovarsko-bilogorskog područja i Hrvatske.

    ključne riječi

    Lepidoptera; fauna; Gornje Plavnice; Bjelovarsko-bilogorsko područje

  • Revizija roda Bathyscidius Jeannel, 1910 (Coleoptera: Leiodidae: Cholevinae: Leptodirini), s opisom novog podroda i tri nove vrste iz Hrvatske i Crne Gore
    • Slavko Polak, Branko Jalžić
    • Izvorni znanstveni članak
    • Slavko Polak Notranjska museum Postojna, Ljubljanska ul. 10, SI-6230 Postojna, Slovenia
    • Branko Jalžić Croatian Biospeleological Society, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Rod Bathyscidius je, s obzirom na veličinu tijela, jedan od najmanjih leptodirina. Dosad je opisano šest vrsta, jedna od njih s dvije podvrste. Rad donosi taksonomsku reviziju roda Bathyscidius s. str. Postojeće vrste su ponovno opisane, s detaljnom morfometrijom i po prvi put s opisom nekih morfoloških karakteristika mužjaka i ženki. Opisane su tri nove vrste: B. mljetensis, B. komajiensis and B. orjensis, jedna podvrsta, B. t. fallaciosus, podignuta je na rang vrste, a jedna je vrsta, B. remyi, sinonimizirana. Za dvije geografski izolirane vrste, B. rambouseki i B. tomoricensis, ustanovljen je novi podrod Ionobathyscidius.

    ključne riječi

    Leptodirini; Bathyscidius; Ionobathyscidius; sistematika; revizija; nove vrste; dinarski krš

  • Osobine faune tulara (Insecta, Trichoptera) četiri jadranska otoka s noticom o DNA barkodiranju
    • Mladen Kučinić, Anđela Ćukušić, Hrvoje Plavec, Miro Landeka, Mladen Plantak, Marijana Vuković, Višnja Bukvić, Milivoj Franjević, Sanja Žalac, Gordan Lukač
    • Izvorni znanstveni članak
    • Mladen Kučinić Department of Biology (Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Anđela Ćukušić Croatian Ministry of Potection of Nature and Energetic, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Croatia
    • Hrvoje Plavec Grožnjanska 18, 10 000 Zagreb, Croatia
    • Miro Landeka Marina Tartaglie 2, 10 000, Zagreb, Croatia
    • Mladen Plantak Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia
    • Marijana Vuković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Višnja Bukvić University Hercegovina, Blajburških žrtava 100, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina
    • Milivoj Franjević Department for forestry and widlife management, Faculty of Forestry, Svetošimunska 25, University of Zagreb, 10000 Zagreb
    • Sanja Žalac Plitvice Lakes National Park, 53231 Plitvička jezera, Croatia
    • Gordan Lukač JU NP Paklenica, Dr. F. Tuđmana 14a, HR-23244 Starigrad-Paklenica, Croatia

    sažetak

    Na području jadranskih otoka (Cres, Krk, Pag, Hvar) utvrđeno je do sada 13 vrsta Trichoptera iz 11 rodova i 8 porodica. Novija istraživanja provedena su na otocima Cresu, Krku i Pagu u kojima je prikupljeno 329 adultnih oblika Trichoptera s 10 vrsta iz 8 rodova i 6 porodica. Najdominantnije vrste bile su Ecnomus tenellus s 235 prikupljenih primjeraka (Krk i Cres) i Leptocerus tineiformis (Krk) s 51 prikupljenim primjerkom, a samo s jednim primjerkom zabilježene su vrste Stenophylax mitis (Cres) i Mystacides azurea (Krk). Najveći broj vrsta utvrđen je na otoku Krku (7), a najmanji na otoku Pagu (2). Faunistički najzanimljiviji je nalaz vrste Stenophylax mitis McL. koja je ovim istraživanjima utvrđena po prvi puta u fauni Hrvatske.

    ključne riječi

    Jadran; vodeni kukci; rasprostranjenost; Stenophylax mitis McL.; DNA barkodiranje

  • Dvije vrste vodenih grinja (Acari: Hydrachnidia) iz krških izvora, novih u fauni Hrvatske, s osvrtom na rasprostranjenost i okolišne sklonosti
    • Ivana Pozojević, Vladimir Pešić, Sanja Gottstein
    • Izvorni znanstveni članak
    • Ivana Pozojević Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Vladimir Pešić Department of Biology, Faculty of Science and Mathematics, University of Montenegro, Montenegro
    • Sanja Gottstein Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Čak petina svih opisanih vrsta vodengrinja pokazuje izrazitu povezanost s izvorskim ekosustavima. Glavni cilj ovog rada bio je doprinijeti poznavanju zajednica, bogatstva vrsta i gustoće populacija vodengrinja u krškim izvorima, s posebnim naglaskom na usporedbu limnokrenih i reokrenih ekosustava. U limnokrenom izvoru Modro Oko u južnoj Dalmaciji zabilježena je samo jedna vrsta vodengrinja koja je u istraživanom razdoblju zabilježena s relativno malom gustoćom populacija, dok je u reokrenom izvoru rijeke Jadro u srednjoj Dalmaciji nađeno veće bogatstvo vrsta (10 zabilježenih svojti) kao i veća gustoća populacija. Literaturnim pregledom u fauni Hrvatske je do sada ustanovljeno 86 vrsta vodengrinja. U ovom radu prikazani su prvi nalazi dviju vrsta vodengrinja porodice Hygrobatidae iz krških izvora priobalne Hrvatske: Hygrobates setosus Besseling, 1942 i Atractides distans (K. Viets, 1914). S dva dodatna nalaza, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 88 vrsta vodengrinja.

    ključne riječi

    Hygrobatidae; krški izvori; reokreni; limnokreni; novi nalazi; Dalmacija

  • Prinos poznavanju flore planine Golesh, središnje Kosovo
    • Elez Krasniqi, Naim Berisha, Fadil Millaku, Ferat Rexhepi
    • Izvorni znanstveni članak
    • Elez Krasniqi Department of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Prishtina ‘Hasan Prishtina’, Republic of Kosovo
    • Naim Berisha Department of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Prishtina ‘Hasan Prishtina’, Republic of Kosovo
    • Fadil Millaku Department of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Prishtina ‘Hasan Prishtina’, Republic of Kosovo
    • Ferat Rexhepi Department of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Prishtina ‘Hasan Prishtina’, Republic of Kosovo

    sažetak

    Rad predstavlja rezultate detaljnog florističkog istraživanja provedenog tijekom tri uzastopne godine (2015-2017) na planini Golesh u središnjem dijelu Kosova. Proučavano planinsko područje je jedinstveno zbog svog ekosustava i i posjeduje veliki stupanj raznolikosti regionalne flore. Zbog oštrih uvjeta okoliša na tom području raste značajan broj endemskih i rijetkih vrsta. Stoga je flora različitih staništa tog područja dobro istražena i mora biti adekvatno zaštićena. Sve zabilježene svojte ovog rada imaju i dokaz u prikupljenim primjercima. Za sve ugrožene svojte na temelju relevantnih literaturnih podataka predlaže se zaštita. Kao rezultat istraživanja zabilježene su 62 porodice, 199 rodova i 295 svojti (vrste i podvrste) vaskularnih biljaka, uključujući osam endemskih i 12 ugroženih svojti. Na planini Golesh raste jedna kritično ugrožena (Klasea radiata), tri ugrožene (Narcissus poeticus subsp. radiiflorus, Haplophyllum boisserianum i Daphne cneorum), dvije osjetljive (Centaurea albertii i Galatella albanica), dvije skoro ugrožene (Paramoltkia doerfleri i Potentilla visianii) i četiri najmanje zabrinjavajuće svojte (Halacsya sendtneri, Linum flavum, Forsythia europaea i Polygala doerfleri), što pokazuje vrijednost zaštite ovog područja i potrebu njegovog istraživanja.

    ključne riječi

    zaštita; endemizam; serpentinska flora; biljna sistematika

  • Nove vrste za Hrvatsku iz porodice Hydroptilidae, prikupljene u NP Krka, s posebnim osvrtom na bioraznolikost i DNA barkodiranje
    • Mladen Kučinić, Anđela Ćukušić, Antun Delić, Martina Podnar, Danijela Gumhalter, Vlatka Mičetić Stanković, Mladen Plantak, Goran Čeple, Hrvoje Plavec, Drago Marguš
    • Izvorni znanstveni članak
    • Mladen Kučinić Department of Biology (Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Anđela Ćukušić Croatian Ministry of Potection of Nature and Energetic, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Croatia
    • Antun Delić Nikole Šubića Zrinskog 3, 43290 Grubišno Polje, Croatia
    • Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
    • Danijela Gumhalter Azuritweg 2, 70619 Stuttgart, Germany
    • Vlatka Mičetić Stanković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
    • Mladen Plantak Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia
    • Goran Čeple Dintherseweg 14, 5388 VG, Nisteirode, Netherland
    • Hrvoje Plavec Grožnjanska 18, 10 000 Zagreb, Croatia
    • Drago Marguš Krka National Park, Trg Ivana Pavla II br. 5, 22000 Šibenik, Croatia

    sažetak

    U ovome radu prikazujemo: dvije nove vrste zabilježene u fauni Hrvatske iz porodice Hydroptilidae (Hydroptila simulans Mosley, Orthotrichia costalis Curtis), prikaz DNA barkodiranja tulara u Nacionalnom parka Krka te osvrt na faunistički najzanimljivije vrste utvrđene tijekom ovih istraživanja. Faunistički najzanimljiviji su nalazi sljedećih vrsta: Hydropsysche mostarensis Klapálek, Hydroptila simulans Mosely, Hdroptila forfcipata Eaton, Orthotrichia costalis Curtis i Tinodes pallidulus McLachlan. Vrsta Oecetis notata Rambur nazanimljivija je s taksonomskog aspekta. U ovim istraživanjima metoda DNA barkodiranja pokazala se kao vrlo korisna u determinaciji vrlo malih i morfološki sličnih vrsta iz porodice Hydroptilidae te ženki iz porodice Psychomyiidae.

    ključne riječi

    južna Hrvatska; Dalmacija; rijeka Krka; Hydroptila simulans; Orthotrichia costalis; Hydroptila forcipata; Hydropsyche mostarensis; Tinodes palidullus; Oecetis notata; molekularne analize COI

  • Pregled istraživanja i novi nalazi rasprostranjenosti alohtonog maločetinaša Branchiura sowerbyi u Hrvatskoj
    • Natalija Vučković, Ivana Pozojević, Mladen Kerovec, Valentina Dorić, Zlatko Mihaljević
    • Izvorni znanstveni članak
    • Natalija Vučković Department of Biology - Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Ivana Pozojević Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Mladen Kerovec Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Valentina Dorić
    • Zlatko Mihaljević University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Zagreb, Croatia

    sažetak

    Prirodni areal rasprostiranja vrste Branchiura sowerbyi je jugoistočna Azija, no ovaj se maločetinaš može pronaći u slatkovodnim ekosustavima diljem Europe. Čak je i prvi opis ove vrste tubificida bio izvan njegovog prirodnog areala rasprostiranja, točnije u botaničkom vrtu „Royal Botanic Society“ u Londonu. Ova vrsta danas je prisutna na svim kontinentima osim Antartike, a u Europi je zabilježena u 23 zemlje. Prisustvo ove alohtone vrste može imati još neutvrđene implikacije na zajednice slatkovodnih makroskopskih beskralježnjaka, kao i na funkcioniranje hranidbenih mreža unutar ovih zajednica. Cilj ovog rada bio je izraditi sveobuhvatan pregled distribucije ove vrste na području Hrvatske kao bazu za buduće nadziranje širenja te vrste. U Hrvatskoj je vrsta B. sowerbyi nađena prvi put 1954. godine u termalnom potoku u Varaždinu, a već sljedeće godine pronađena je u Botaničkom vrtu Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je vrsta zabilježena na 64 različite lokacije na području Hrvatske, većinom u Panonskoj ekoregiji (ER 11), dok je u Dinaridskoj ekoregiji (ER 5) dosad zabilježena na samo dvije lokacije.

    ključne riječi

    invazivna vrsta; rasprostranjenost tubificida; Dinaridska ekoregija; Panonska ekoregija

  • Prvi nalaz Plagiobrissus costai (Gasco, 1867) (Echinoidea, Brissidae) u Jadranu
    • Pamela Budicin
    • Kratko priopćenje
    • Pamela Budicin Srednja škola Zvane Črnje Rovinj, Carduccijeva ulica 20, HR-52210 Rovinj, Croatia

    sažetak

    Nalazom prazne ljušture iregularnog ježinca u Mljetskom kanalu kod poluotoka Pelješca utvrđena je prisutnost rijetke vrste pjeskovitog dna Plagiobrissus costai u istočnom dijelu Jadranskog mora. Nakon ovog nalaza u proteklih 270 godina do danas u Jadranu je zabilježeno ukupno deset vrsta iregularnih ježinaca.

    ključne riječi

    iregularni ježinci; Brissidae; Plagiobrissus costai; Adriatic Sea; Croatia

  • Prvi nalaz ambrozijine sovice Acontia candefacta u Hrvatskoj
    • Toni Koren
    • Kratko priopćenje
    • Toni Koren Croatian Herpetological Society - Hyla, Lipovac I, 7, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Tijekom faunističkih istraživanja noćnih leptira sjeverne Hrvatske zabilježeno je šest primjeraka ambrozijine sovice, Acontia candefacta. Pet primjeraka privučeno je svjetlosnim zamkama na pješčanom području Kloštarskih pijesaka kod Đurđevca, dok je jedan primjerak zabilježen na južnim padinama Parka prirode Medvednica kod Zagreba. Ova vrsta namjerno je uvedena iz Kanade u Rusiju 1969. godine radi kontrole širenja invazivne biljke Ambrosia artemisiifolia, a dosad se proširila na dijelove istočne i središnje Europe, uključujući Srbiju i Mađarsku. Ovim je istraživanjem A. candefacta po prvi puta zabilježena na području Hrvatske, čime je potvrđeno daljnje širenje vrste prema zapadu Europe

    ključne riječi

    Lepidoptera; Noctuidae; rasprostranjenost; Ambrosia artemisiifolia

  • Charissa pfeifferi (Wehrli, 1926) i Operophtera fagata (Scharfenberg, 1805) u Sjevernoj Makedoniji (Lepidoptera: Geometridae)
    • Balázs Tóth
    • Kratko priopćenje
    • Balázs Tóth Hungarian Natural History Museum, Department of Zoology, Baross utca 13, H-1088 Budapest, Hungary

    sažetak

    Jedan primjerak Charissa pfeifferi i tri primjerka Operophtera fagata pronađeni su u materijalu porodice Geometridae prikupljenom svjetlosnom zamkom u Prilepu, Republika Sjeverna Makedonija, u razdoblju 1971 - 1973. Te vrste smatraju se novima za faunu Sjeverne Makedonije.

    ključne riječi

    Balkanski poluotok; Prilep; Ennominae; Larentiinae; faunistika; genitalije; Mađarski prirodoslovni muzej; svjetlosne zamke; novi nalaz

  • Belonochilus numenius (Say, 1832) (Heteroptera: Lygaeidae), nova invazivna vrsta u Hrvatskoj
    • Matea Martinović, Anton Gjeldum, Toni Koren
    • Kratko priopćenje
    • Matea Martinović Dubrovnik Natural History Museum, Androvićeva 1, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
    • Anton Gjeldum City of Split, Obala kneza Branimira 17, HR-21000, Split, Croatia
    • Toni Koren Association Hyla, I. Lipovac 7, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    U ovom radu iznosimo prva opažanja invazivne dugonose platanine stjenice, Belonochilus numenius (Say, 1832) u Hrvatskoj. Do sada je vrsta zabilježena na pet lokaliteta, jednom u Zagrebu, dva u Splitu te dva u i oko Dubrovnika. Svi nalazi potječu iz urbanih područja na kojima rastu platane kojima se vrsta hrani.

    ključne riječi

    alohtone vrste; platana; stjenice; rasprostranjenost

  • Obilje bilja – zbirke Botaničkoga vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (3): Zbirka perunika (Iris, Iridaceae)
    • Sanja Kovačić
    • Stručni rad
    • Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    U ovom članku sastavljeni su popisi svojta perunika (rod Iris, porodica Iridaceae) uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1895. i 2019. godine. Uređena je sinonimika i nomenklatura te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju da su tijekom 124 godine kroz zbirke Botaničkog vrta prošle najmanje 273 divlje i uzgojne svojte perunika. Danas uzgajamo 168 vrsta, kultivara i križanaca.

    ključne riječi

    Botanički vrt PMF-a u Zagrebu; povijesne zbirke biljaka; rod Iris

  • Oproštaj od Mirjane Legac, morske biologinje i muzealke
    • Dušan Zavodnik
    • In memoriam, Nekrolog
    • Dušan Zavodnik Vitomira Širole-Paje 6, 52210 Rovinj, Croatia

    sažetak

    ključne riječi