𝗠𝗲đ𝘂𝗻𝗮𝗿𝗼𝗱𝗻𝗶 𝗱𝗮𝗻 𝗺𝘂𝘇𝗲𝗷𝗮 povod je da se prisjetimo nastanka Muzeja na hrvatskom tlu. Prva ideja o osnutku Narodnog muzeja nastala je prije 185 godina. Davne 1836. godine Hrvatski sabor je razmatrao prijedlog Ljudevita Gaja da se osnuje učeno društvo otkuda bi se 𝑣𝑒𝑙𝑖𝑘𝑎 𝑜𝑏𝑐́𝑖𝑛𝑠𝑘𝑎 𝑘𝑛𝑗𝑖𝑧̌𝑛𝑖𝑐𝑎 𝑖 𝑛𝑎𝑟𝑜𝑑𝑛𝑖 𝑀𝑢𝑧𝑒𝑢𝑚 𝑝𝑜𝑑𝑖𝑔𝑛𝑢𝑜.
Deset godina kasnije, 1846. u palači nazvanoj Narodni dom u današnjoj Opatičkoj ulici javnosti su prvi put prikazane zbirke prikupljene donacijama rodoljuba i učenih ljudi toga vremena. U prikupljanju građe za muzejsku zbirku sudjelovale su brojne značajne ličnosti, poput književnika Antuna Mažuranića, nadbiskupa zagrebačkog Jurja Haulika, osnivača Gospodarskoga društva Pavla Hatza, te samoga vođe Hrvatskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja. Jedno od najstarijih svjedočanstva iz toga vremena čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, jednom od slijednika ondašnjega Narodnog muzeja kojega je ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I. službeno potvrdio dana 4. ožujka 1866. godine.
Riječ je o pismu koje je 𝑛𝑎𝑗𝑝𝑜𝑘𝑜𝑟𝑛𝑖𝑖 𝑠𝑙𝑢𝑠̌𝑎𝑜𝑐 𝑀𝑢𝑑𝑟𝑜𝑙𝑗𝑢𝑏𝑙𝑗𝑎 𝐼𝐼. 𝑔𝑜𝑑. Janko Lacković uputio 𝑏𝑙𝑎𝑔𝑜𝑟𝑜𝑑𝑛𝑜𝑚𝑢 𝑔𝑜𝑠𝑝𝑜𝑑𝑖𝑛𝑢 Dragutinu Rakovcu, prvom tajniku Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva na čiji poticaj je, između ostaloga, sastavljena i prva mineraloška zirka. U pismu Janko Lacković navodi četiri stara novčića pronađena u Sisku, raznovrsne talijanske školjke i dvije okamenjene školjke koje dobrovoljno donira za 𝑧𝑏𝑖𝑟𝑘𝑒 𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑠𝑒 𝑢 𝑛𝑎𝑟𝑜𝑑𝑛𝑜𝑚 𝐷𝑜𝑚𝑢 𝑛𝑎ℎ𝑜𝑑𝑒 ukoliko ih Rakovac ocijeni kao vrijedne.