Mikrosvjetovi - Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa

Osnovno:
Autori izložbe Mikrosvjetovi - Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa su mr. sc. Snježana Mikulčić Pavlaković, Marin Šoufek i dr. sc. Iva Mihoci.
Autori tekstova u katalogu i stručni suradnici na izložbi su djelatnici brojnih odjela muzeja mr. sc. Snježana Mikulčić Pavlaković, Marin Šoufek, dr. sc. Iva Mihoci, dr. sc. Martina Šašić Kljajo, dr. sc. Irena Grbac, dr. sc. Marko Lukić, mr. sc. Biserka Radanović-Gužvica, dr. sc. Ivan Razum, Damir Lacković, dr. sc. Igor Boršić, dr. sc. Suzana Buzjak, dr. sc. Marija Bošnjak, Dražen Japundžić, Katarina Krizmanić i Bruno Aljinović.
Izložba se otvara 23. 12. 2025. u 18 sati i ostaje otvorena do 23. 4. 2026. godine. Izložba se održava u izložbenom aneksu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na etaži -2. Financijski su je omogućili Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Hrvatski prirodoslovni muzej.

Širi kontekst:
U okviru projekta Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej u cjelosti je obnovljen, rekonstruiran i dograđen Hrvatski prirodoslovni muzej s novim stalnim postavom i novim sadržajima muzeja, a znatan izvor sredstava uložen je u opremanje laboratorija odnosno nabavu laboratorijske opreme i uspostavu laboratorija otvorenih javnosti.
Europski fond za regionalni razvoj te Grad Zagreb uložili su 573.000,00 eura u spomenutu aktivnost, a od čega je 360.000,00 eura uloženo u nabavu elektronskog mikroskopa – izuzetnu tehnologiju koja omogućava nove dimenzije muzeološke obrade prirodoslovne građe i nove načine komunikacije sa širokom publikom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Uz nabavu opreme, u muzeju su ustrojena dva nova odsjeka u okviru Restauratorsko – preparatorskog odjela: Preparatorski odsjek i Odsjek za istraživačke laboratorije (DNA laboratorij, SEM laboratorij, Prirodoslovni laboratorij).

O izložbi:
Izložba Mikrosvjetovi - Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa pomiče granice percepcije i otkriva skrivenu stranu prirodnog svijeta. Pred posjetiteljima muzeja se otvara mikrosvijet minerala, stijena, biljaka, životinja i fosila, viđen „očima“ skenirajućeg elektronskog mikroskopa (SEM). Ova izložba nije samo prikaz iznimne tehnologije, ona je dublji uvid u strukturu i arhitekturu žive i nežive tvari, putovanje koje mijenja naš pogled na predmete koje smatramo poznatima.

Ova izložba rezultat je zajedničkog i interdisciplinarnog rada stručnjaka iz više odjela muzeja – mineralogije i petrografije, paleontologije, zoologije i botanike – koji su udružili znanja kako bi prikazali fascinantne detalje minerala, stijena, fosila, životinja i biljaka na način dosad neviđen u muzejskim postavima.

Hrvatski prirodoslovni muzej tradicionalno nas uči o bogatstvu, raznolikosti i složenosti prirode. Predmeti koje u njemu susrećemo – minerali raznih boja i oblika, slojevite stijene, fascinantni fosili, biljke i životinje složenih morfoloških struktura – pripovijedaju priče o geološkoj prošlosti i evoluciji života. Ipak, njihove su najdublje tajne često skrivene na razini koja je nevidljiva ljudskom oku. Upravo u njima leži čarolija mikroskopskih istraživanja koja nam omogućuju da zavirimo u svijet koji je, iako nevidljiv golim okom, od presudne važnosti za razumijevanje same prirode.

Središnji dio izložbe čine slike velikog formata dobivene pomoću skenirajućeg elektronskog mikroskopa (SEM) čija iznimna razlučivost otkriva zapanjujuće mikrostrukture biljaka, površinske detalje bioloških organizama, ljepotu simetrije minerala te fosilne tragove drevnih oblika života koji nisu vidljivi golim okom. Elektronski mikroskop omogućuje mnogo veću razlučivost i povećanja od optičkog (svjetlosnog) mikroskopa, jer umjesto svjetlosti koristi snop elektrona, pa tako otkriva fine detalje koje optika ne može razlučiti. Veliki formati omogućuju posjetiteljima da urone u vizualni svijet koji se obično “skriva” iza granica ljudske percepcije.

Na izložbi je prikazano dvadeset primjera, koji predstavljaju raznoliku prirodoslovnu muzejsku građu: minerale i stijene, fosile, biljke i životinje. Osim SEM slika, izloženi su i originalni predmeti te poneka fotografija, model ili hologram za jasniji doživljaj. Ta nam usporedba omogućuje da se izravno povežemo s predmetom i spoznamo koliko se informacija zapravo skriva u njemu. Štoviše, izloženi su i mikrouzorci na nosačima kakvi se pripremaju za samo promatranje u SEM-u. Ti su sićušni komadići materijala točka kontakta između opipljivog svijeta i nevidljivog mikrosvijeta. Iznenađenje i ljepota nevidljivog inspiriraju te snažno podsjećaju na beskrajnu složenost i čuda koja nas okružuju, a koja su, zahvaljujući znanosti i tehnologiji, postala dostupna našem pogledu i našem razumijevanju.

Važnost mikroskopskih istraživanja u prirodoslovlju ne može se precijeniti. U suvremenoj je znanosti mikroskopija postala most između makro i mikro svijeta, između onoga što možemo opipati i onoga što možemo samo zamisliti. U geologiji proučavanje mineralnog i kemijskog sastava te morfologije minerala ili teksture stijena na mikroskopskoj razini otvara put razumijevanju njihova nastanka i otkriva procese koji su oblikovali litosferu. U biologiji je vizualizacija mikroskopskih organizama, propagula, strukture tkiva i organa te površinskih slojeva (kutikule ili epiderme) organizama na velikom povećanju ključna za shvaćanje njihove funkcionalne morfologije, adaptivnih mehanizama i bioloških procesa. Paleontologija pak koristi mikroskopiju za analizu fosilnih ostataka i otkrivanje neprocjenjivih detalja o izumrlim vrstama. Mikrofotografijama, a u slučaju SEM-a elektronskim mikrografijama (ili SEM slikama), znanstvenici prevode nevidljive informacije u opipljivo znanje.

Mikrosvjetovi - Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa je vizualno dojmljiva i edukativna izložba koja spaja znanost, tehnologiju i umjetničku estetiku mikroskopskih prikaza, potičući razmišljanje o građi i raznolikosti prirode.

Izložba je namijenjena široj publici, a cilj joj je na pristupačan način predstaviti primjenu elektronske mikroskopije u prirodoslovnim istraživanjima.